Čini se da Europa ne razumije koliko je sada važna Slovačka. Uskoro bi mogla ući u savez s Putinom
Izborom Fica, dosadašnja solidarnost s Ukrajinom bi mogla prestati, a država bi mogla doživjeti zaokret za 180 stupnjeva te stati na stranu ruskog vožda
Parlamentarni izbori u Slovačkoj, koji se održavaju 30. rujna, mogli bi imati dalekosežne posljedice ne samo za tu malu europsku zemlju, nego i za čitav kontinent, piše u svojoj analizi višestruko nagrađivani novinar The Guardiana, John Kampfner.
Ukoliko su istraživanja javnog mnijenja točna, premijer bi mogao postati Robert Fico iz stranke Smer-SD (Socijaldemokratska partija). Fico je socijaldemokrat samo na papiru, dok je zapravo nacionalist proruskog stava koji sipa hvalospjeve Rusiji, te politički uzor vidi u autokratu s Dunava Viktoru Orbanu. On bi mogao stvoriti nove probleme Europskoj uniji i NATO-u.
Zaokret pred vratima
U jeku ruske agresije na Ukrajinu početkom 2022. godine, Slovačka je stala u obranu ukrajinskog suvereniteta te je susjedima poslala borbene zrakoplove MiG-29 i primila na tisuće ukrajinskih izbjeglica. No ako Fico osvoji vlast, solidarnost s Ukrajinom bi mogla prestati, a država bi mogla doživjeti zaokret za 180 stupnjeva te stati na stranu ruskog vožda Vladimira Putina i pružiti mu punu podršku.
Zemlja koja broji pet milijuna stanovnika postala je poligon za testiranje moći propagande ruskog stroja. Prošle godine, lokalna medijska kuća Dennik N objavila je snimku na kojoj Sergej Solomasov, zamjenik vojnog atašea u ruskom veleposlanstvu, govori blogeru koji piše za “Hlavné správy”, stranicu na kojoj se objavljuju teorije zavjere, da će mu platiti tisuću eura da u Slovačkoj širi dezinformacije o ratu. Snimka je postala viralna, a Solomasov je ubrzo protjeran iz zemlje.
Porazna statistika
Thinktank Globsec iz Bratislave, kojeg djelomično financiraju SAD i EU, svake godine objavljuje rezultate istraživanja ranjivosti pojedinih zemalja članica EU, prema kojem je izdan indeks izloženosti pojedinih članica, i onih koje to žele postati, ruskom utjecaju.
Dominika Hajdu, voditeljica Centra za demokraciju i otpornost, tvrdi da 50 posto Slovaka vjeruje da Amerika predstavlja sigurnosni rizik, dok samo 40 posto državljana Slovačke smatra da je Rusija prvenstveno odgovorna za ukrajinski rat. Prema tome, Slovaci pokazuju najviše proruskih i protuzapadnih stavova u cijeloj regiji.
‘Crna rupa’ regije
Samo nekoliko godina nakon raspada Čehoslovačke, koji se dogodio 1993., Slovačka je izazvala zabrinutost na zapadu. Dok su ostale post-komunističke države prihvatile liberalnu demokraciju s entuzijazmom, tadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright nazvala je novu nezavisnu državu “crnom rupom” regije.
Prvo su odgodili pridruživanje NATO-u, no 2004. ušli su u Savez, a iste godine Slovačka je postala članicom Europske unije. Ove institucije su pretpostavljale da je savezništvo postignuto, i da je ta država konačno izgradila svoj identitet.
No, onda se pojavio Fico, prototip populista. Dok je obnašao funkciju premijera između 2006. i 2010., a zatim od 2012. do 2018., držao je žestoke govore protiv zapada kako bi se umilio svojim biračima, ali je pritom pazio da ne prijeđe granicu.
Ubojstvo novinara
Ono što se dogodilo nakon toga, potreslo je Slovačku do samih temelja. Istraživačkog novinara Jána Kuciaka, koji je istraživao korupciju u Ficovoj vladi te pisao o povezanosti tamošnje političke i poslovne elite s talijanskom mafijom, u veljači 2018. smaknule su plaćene ubojice, zajedno s njegovom zaručnicom Martinom Kušnirovom.
Taj čin izazvao je val ogromnih prosvjeda, zadnji put viđenih tijekom Baršunaste revolucije koja je 1989. srušila komunistički režim u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Nakon Kuciakovog ubojstva, na desetke tisuća Slovaka izašlo je na ulice kako bi izrazilo bijes i nezadovoljstvo. Fico i cijeli njegov kabinet bili su prisiljeni podnijeti ostavku, a populistički premijer optužio je milijardera Georgea Soroša za poticanje prosvjeda.
Stalna promjena vlasti
U lipnju 2019. na predsjedničkim izborima senzacionalno je pobijedila ekološka aktivistica i odvjetnica Zuzana Čaputova, a nakon par mjeseci izglasana je nova vlada koja je nagovijestila promjene u toj državi. No, stvari su ponovno krenule nizbrdo. U protekle četiri godine Slovačka je imala četiri premijera, a političke koalicije su se pritom sastavljale i raspadale, vodeći bitku s koronavirusom, inflacijom, energetskom krizom i ratom u neposrednom susjedstvu.
Posljednja Vlada premijera Eduarda Hegera pala je u prosincu prošle godine zbog političke nestabilnosti jer je vladajuća koalicija bila oslabljena u razdoblju visoke inflacije i rusko-ukrajinskog rata, a Čaputova je izabrala zamjenika guvernera središnje banke Ludovita Odora da predvodi tehnokratsku vladu.
Fico vidi priliku
Fico u svemu ponovno vidi svoju priliku. Djelovao je u opoziciji pozicionirajući se što više desno, za rat u Ukrajini je optužio “ukrajinske fašiste” te se protivio odluci slovačke vlade da šalje oružje susjedima u nevolji.
Čaputovu je nazvao “američkom agenticom” te, poput Donalda Trumpa, tvrdio da su uhićenja visokopozicioniranih šefova obavještajnih službi rezultat “puča koji predvodi policija”. Njegova stranka Smer-SD u anketama vodi ispred ostalih.
Novinar The Guardiana proveo je sat vremena razgovarajući s predsjednikom stranke Lubošom Blahaom, koji na sukob Rusije sa zapadom gleda kao kulturološki rat. “Mi to vidimo kao posrednički rat SAD-a protiv Rusije na ukrajinskoj zemlji. Nije u pitanju Rusija i demokracija. Radi se o tome da Rusija štiti svoj kulturološki i nacionalni identitet od ove liberalne manije koja vlada na zapadu”, ustvrdio je Blaha.
Dramatične promjene
Novinar The Guardiana piše kako su izbori u Slovačkoj često donijeli dramatične promjene u posljednjem trenutku, a tamošnji komplicirani sustav glasovanja će slaganje koalicija učiniti kompleksnim.
No, Fico je u cijeloj priči ponovno došao pod svjetla reflektora, a politika koju zastupa ponovno je u modi. To pokazuje kolika zbrka vlada u slovačkoj politici i koliko je vjera u liberalnu demokraciju nagrizena u samom srcu Europe.