Autor tako navodi kako se nada da će Ustavni sud reagirati sličnim upozorenjem kao što je bio slučaj s nedavnim pozivanjem predsjednika Republike da se ne uključuje izravno u kampanju na strani jedne političke stranke. Osim što je to pravno nerealno očekivati, na što nećemo trošiti previše riječi, evo zašto mislim da je to vrijednosno nerazumno očekivanje.
Dvije do tri sutkinje po mandatu
Ustavni sud je u posljednje 33 godine, koliko djeluje od hrvatskog osamostaljenja, imao 42 suca i sutkinje. To “suca i sutkinje” se može podijeliti na 33 suca i devet sutkinja. Ukupno je dakle u modernoj Hrvatskoj na Ustavni sud imenovano 79 posto sudaca i 21 posto sutkinja.
Budući da mandat sudaca traje osam godina, ugrubo su se u dosadašnjem životnom vijeku modernog Ustavnog suda odvrtjela četiri puna mandata. Što znači da u svakom mandatu prosječno bude dvije ili tri sutkinje. To potvrđuje i aktualni sastav u kojem su desetorica sudaca (77%) i tri sutkinje (23%).
Da nije riječ o slučajnosti, potvrđuje i sastav Etičkog povjerenstva koje je prije nekoliko dana Ustavni sud imenovao u skladu sa zakonskom ovlasti uspostavljanja nadstranačkog tijela koje snagom svojeg ugleda djeluje na poštivanje demokratskih načela prilikom održavanja izbora. U to Etičko povjerenstvo je Ustavni sud – istinabog na prijedlog parlamentarnih stranaka – imenovao petoricu muškaraca i dvije žene.
Problem nije pravna struka, nego HAZU
Ima tu različitih javnih osoba, od imunologa do vjerojatnih kandidata za ustavne suce kad se idući put budu birali, ali posebno je zanimljiv predsjednik. Po položaju je predsjednik Etičkog povjerenstva onaj tko je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. HAZU ima točno 120 redovnih članova. Od toga su 106 muškarci, a 14 žene. Ili, ako ćete postotno, 88 posto su akademici, a 12 posto su akademkinje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
S druge strane, imenik Hrvatske odvjetničke komore broji ukupno 5,369 članova. Od toga su 3,045 odvjetnika i 2,324 odvjetnice. Prevedeno u postotke, 57 posto muškaraca i 43 posto žena. Imenik odvjetničkih vježbenika broji pak 1,308 članova, od kojih 849 ili 65 posto čine kolegice, a 459 ili 35 posto kolege. Ukupno gledano, Hrvatska odvjetnička komora ima 6,677 članova, od kojih su 52 posto muškarci, a 48 posto žene. Približno jednako.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je 13 (viših) asistentica i 12 (viših) asistenata, 11 docentica i petorica docenata, 32 izvanredne profesorice i 19 izvanrednih profesora, 21 redovna profesorica i 14 redovnih profesora, 23 redovne profesorice u trajnom zvanju i 23 redovna profesora u trajnom zvanju te jedan profesor emeritus. Ukupno stotinu znanstveno-nastavnih djelatnica i 74 znanstveno-nastavna djelatnika ili 57 posto djelatnica i 43 posto djelatnika. Također podjednako.
Više žena u Sabor!
Ne može se stoga kriviti Ustavni sud kao tijelo, jer Ustavni sud čine njegovi suci i sutkinje koje ne bira sam. Treba reći i da kriteriji za Ustavni sud i nisu nešto posebno strogi. Jedini je to sud na kojem možete biti sudac iako niste položili pravosudni ispit; dovoljno je da ste istaknuti pravnik s 15 godina iskustva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zakon ipak kaže da se suci prvenstveno traže iz reda odvjetnika, državnih odvjetnika i profesora prava. Iako je dakle sama odluka o sucima dobrim dijelom politička, jer ih se bira u Saboru dvotrećinskom većinom, iz navedenih statističkih podataka o institucijama iz kojih će uglavnom doći kandidati jasno je da je bazen talenta prilično dubok, pa je Sabor mogao Ustavni sud i drugačije popuniti.
Jednako tako je Sabor taj koji predlaže članove Etičkog povjerenstva. Isti Sabor koji je donio zakon po kojem je predsjednik tog povjerenstva predsjednik HAZU-a, u kojem ima svega 12 posto članica. Možda bi i Sabor drugačije razmišljao da u njemu ne sjedi 70 posto zastupnika i 30 posto zastupnica.
Već su probili rok
Iz vlastitog odvjetničkog iskustva mogu reći da su en général pravnice preciznije, pedantnije i predanije od svojih muških kolega. Da se našlo više žena u Etičkom povjerenstvu za nadzor izbora, možda ne bi probili zakonski rok koji je istekao jučer (u pravu propuštanje rokova predstavlja big no-no), a dokad su bili obavezni po čl. 106. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izraditi Izborni etički kodeks u kojem će popisati pravila ponašanja kandidata i stranaka u izbornoj promidžbi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije baš da taj dokument treba pisati od nule, uglavnom se prepiše od prethodnih izbora, onih 2020., kod kojih su jednako tako zakasnili s Kodeksom čak sedam dana, pa su ga objavili samo osam dana prije kraja izborne promidžbe.
Muški lanac nečinjenja
Tako je i ovaj put izborna promidžba već krenula, a Kodeksa nema (tehnički vrijedi onaj iz 2020., ali ako je za ove izbore već imenovano novo Povjerenstvo, red je da se donese i novi Kodeks). Donijeti Kodeks nakon što pola izborne promidžbe već prođe i nema mnogo smisla.
A lanac nedonošenja Kodeksa izgleda ovako – propustilo ga je donijeti dvotrećinski većinsko muško Etičko povjerenstvo koje je imenovao dvotrećinski većinski muški Ustavni sud kojeg je izabrao dvotrećinski većinski muški Sabor. Ne mislim zato da prst treba uperiti (samo) prema Ustavnom sudu, nego i prema svijesti svih građana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije problem samo u listama za Sabor: pravo je profesija s jednakim brojem žena, a u Ustavnom sudu sjedi 77 posto muškaraca
Etičko povjerenstvo, gdje također sjede tek dvije žene, već je probilo rok i nije donijelo Izborni kodeks
U institucijama iz kojih obično dolaze kandidati za Ustavni sud postoji dubina talenta: muškarci i žene podjednako su zastupljeni među članovima Odvjetničke komore i među nastavnicima Pravnog fakulteta. No, u Saboru, koji ih imenuje, sjedi 70 posto muškaraca
Telegram je ovaj tjedan objavio komentar Jasmina Klarića u kojem se pita hoće li Ustavni sud reagirati na činjenicu da jedna politička stranka redovno krši pravila o zastupljenosti žena na izbornim listama, čime opetovano postupa protivno Zakonu o ravnopravnosti spolova.
Autor tako navodi kako se nada da će Ustavni sud reagirati sličnim upozorenjem kao što je bio slučaj s nedavnim pozivanjem predsjednika Republike da se ne uključuje izravno u kampanju na strani jedne političke stranke. Osim što je to pravno nerealno očekivati, na što nećemo trošiti previše riječi, evo zašto mislim da je to vrijednosno nerazumno očekivanje.
Dvije do tri sutkinje po mandatu
Ustavni sud je u posljednje 33 godine, koliko djeluje od hrvatskog osamostaljenja, imao 42 suca i sutkinje. To “suca i sutkinje” se može podijeliti na 33 suca i devet sutkinja. Ukupno je dakle u modernoj Hrvatskoj na Ustavni sud imenovano 79 posto sudaca i 21 posto sutkinja.
Budući da mandat sudaca traje osam godina, ugrubo su se u dosadašnjem životnom vijeku modernog Ustavnog suda odvrtjela četiri puna mandata. Što znači da u svakom mandatu prosječno bude dvije ili tri sutkinje. To potvrđuje i aktualni sastav u kojem su desetorica sudaca (77%) i tri sutkinje (23%).
Da nije riječ o slučajnosti, potvrđuje i sastav Etičkog povjerenstva koje je prije nekoliko dana Ustavni sud imenovao u skladu sa zakonskom ovlasti uspostavljanja nadstranačkog tijela koje snagom svojeg ugleda djeluje na poštivanje demokratskih načela prilikom održavanja izbora. U to Etičko povjerenstvo je Ustavni sud – istinabog na prijedlog parlamentarnih stranaka – imenovao petoricu muškaraca i dvije žene.
Problem nije pravna struka, nego HAZU
Ima tu različitih javnih osoba, od imunologa do vjerojatnih kandidata za ustavne suce kad se idući put budu birali, ali posebno je zanimljiv predsjednik. Po položaju je predsjednik Etičkog povjerenstva onaj tko je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. HAZU ima točno 120 redovnih članova. Od toga su 106 muškarci, a 14 žene. Ili, ako ćete postotno, 88 posto su akademici, a 12 posto su akademkinje.
S druge strane, imenik Hrvatske odvjetničke komore broji ukupno 5,369 članova. Od toga su 3,045 odvjetnika i 2,324 odvjetnice. Prevedeno u postotke, 57 posto muškaraca i 43 posto žena. Imenik odvjetničkih vježbenika broji pak 1,308 članova, od kojih 849 ili 65 posto čine kolegice, a 459 ili 35 posto kolege. Ukupno gledano, Hrvatska odvjetnička komora ima 6,677 članova, od kojih su 52 posto muškarci, a 48 posto žene. Približno jednako.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je 13 (viših) asistentica i 12 (viših) asistenata, 11 docentica i petorica docenata, 32 izvanredne profesorice i 19 izvanrednih profesora, 21 redovna profesorica i 14 redovnih profesora, 23 redovne profesorice u trajnom zvanju i 23 redovna profesora u trajnom zvanju te jedan profesor emeritus. Ukupno stotinu znanstveno-nastavnih djelatnica i 74 znanstveno-nastavna djelatnika ili 57 posto djelatnica i 43 posto djelatnika. Također podjednako.
Više žena u Sabor!
Ne može se stoga kriviti Ustavni sud kao tijelo, jer Ustavni sud čine njegovi suci i sutkinje koje ne bira sam. Treba reći i da kriteriji za Ustavni sud i nisu nešto posebno strogi. Jedini je to sud na kojem možete biti sudac iako niste položili pravosudni ispit; dovoljno je da ste istaknuti pravnik s 15 godina iskustva.
Zakon ipak kaže da se suci prvenstveno traže iz reda odvjetnika, državnih odvjetnika i profesora prava. Iako je dakle sama odluka o sucima dobrim dijelom politička, jer ih se bira u Saboru dvotrećinskom većinom, iz navedenih statističkih podataka o institucijama iz kojih će uglavnom doći kandidati jasno je da je bazen talenta prilično dubok, pa je Sabor mogao Ustavni sud i drugačije popuniti.
Jednako tako je Sabor taj koji predlaže članove Etičkog povjerenstva. Isti Sabor koji je donio zakon po kojem je predsjednik tog povjerenstva predsjednik HAZU-a, u kojem ima svega 12 posto članica. Možda bi i Sabor drugačije razmišljao da u njemu ne sjedi 70 posto zastupnika i 30 posto zastupnica.
Već su probili rok
Iz vlastitog odvjetničkog iskustva mogu reći da su en général pravnice preciznije, pedantnije i predanije od svojih muških kolega. Da se našlo više žena u Etičkom povjerenstvu za nadzor izbora, možda ne bi probili zakonski rok koji je istekao jučer (u pravu propuštanje rokova predstavlja big no-no), a dokad su bili obavezni po čl. 106. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izraditi Izborni etički kodeks u kojem će popisati pravila ponašanja kandidata i stranaka u izbornoj promidžbi.
Nije baš da taj dokument treba pisati od nule, uglavnom se prepiše od prethodnih izbora, onih 2020., kod kojih su jednako tako zakasnili s Kodeksom čak sedam dana, pa su ga objavili samo osam dana prije kraja izborne promidžbe.
Muški lanac nečinjenja
Tako je i ovaj put izborna promidžba već krenula, a Kodeksa nema (tehnički vrijedi onaj iz 2020., ali ako je za ove izbore već imenovano novo Povjerenstvo, red je da se donese i novi Kodeks). Donijeti Kodeks nakon što pola izborne promidžbe već prođe i nema mnogo smisla.
A lanac nedonošenja Kodeksa izgleda ovako – propustilo ga je donijeti dvotrećinski većinsko muško Etičko povjerenstvo koje je imenovao dvotrećinski većinski muški Ustavni sud kojeg je izabrao dvotrećinski većinski muški Sabor. Ne mislim zato da prst treba uperiti (samo) prema Ustavnom sudu, nego i prema svijesti svih građana.