Ovo je stvarno suludo. Uz skoro pola milijuna fantomskih birača, tko ima iluzija da će izbori biti pošteni?

U mnogim mjestima birača je više nego stanovnika ukupno, odraslih i djece

Da je ovim vlastima bilo i jest stalo da se birački registar dovede u realne okvire, našli bi načina da to naprave u dva mandata i ne bi se oko toga konstantno pravili blesavi. Jer nije baš atomska fizika upariti Registar s raznim državnim bazama podataka - od popisa stanovništva, do spiskova osiguranika HZZO-a pa nadalje

Predsjedniku Josipu Brozu Titu pripisuje se da je u nekoj po ondašnju Partiju nezgodnoj situaciji izjavio kako se ”zakona ipak ne treba držati kao pijan plota”. Tom se relativizmu ovdje desetljećima svi rugaju jer zakona se upravo treba držati kao pijan plota premda ponekad ni mi, današnji ljudi u demokratskoj Hrvatskoj, nemamo nikakvo pravo na takav nadmoćni i sarkastični podsmijeh.

Evo, službeni podaci kažu da na sljedeće izbore izlazimo sa domalo 470.000 birača više od broja punoljetnih građana kojima pripada birački status i time pravo da na izborima izraze svoju političku volju.

Pa otkud taj nevjerojatni višak živih duša koje mogu izaći na glasanje za Sabor i sve ostalo kad imamo niz zakona koji formuliraju pitanja registra birača, biračkih popisa i biračkog prava i uz to daju detaljni popis svih institucija i tijela koja su službeno i zakonski zadužena za uspostavu i kontrolu istinitih podataka i stvarnog stanja? Bit će, dakle, da u ovome (a ne samo u ovome) Titova doskočica i dalje vrijedi, žari i pali. Prema tome, rugala se sova sjenici.

Fantomski birači

Jer anomalija sa skoro pola milijuna fantomskih birača je ogromna i ostavlja mašti na volju kakve će se sve sumnje iz nje razviti pa je time i zastrašujuća. Na relativno friškom popisu birača utvrđeno je da u Hrvatskoj živi oko 3,9 milijuna ljudi, u međuvremenu se iseljavanje nastavilo pa nas je sada još nešto manje. Pritom je među stanovništvom koje je popisano u svim kućanstvima od Zaboka i Borovog Sela do Ciste Provo, od Svetog Petra u Šumi do otoka Šipana, skoro 70 tisuća djece i maloljetnika ispod 18 godina, koji još nisu dorasli do biračke zrelosti. To znači da – opet malo zaokruženo – punoljetnih građana s pravom glasa imamo oko 3,2 milijuna.

Ali birača je u Registru čak 470 tisuća preko toga. Ne 50 tisuća, ne 100 tisuća, nego 470 tisuća. Mogu li s takvom bazom serijski izbori koji će se održati 2024. biti smatrani poštenima? Regularnima? Ustavno prihvatljivima? Jasno da ne. Ali višak birača nikoga u državi ne zabrinjava niti je Plenkoviću i ministrima palo na pamet da bi se taj defekt prije naredne izborne godine morao otkloniti. Stvar se prihvaća takvom kakva jest. Srdačno ih pozdravlja drug Tito.

Nove izborne jedinice

U Saboru je upravo na dnevnom redu rasprava o novom kroju izbornih jedinica jer Ustavni sud traži da se odavno poremećena težina biračkog glasa napokon ujednači u cijeloj zemlji. No to je samo mali doprinos cilju poštenijeg balansiranja izborne utakmice dok imamo ovu drugu abormalnost s frapantnim viškom birača. U mnogim mjestima birača je više nego stanovnika ukupno, odraslih i djece.

A o tome već godinama iz službenih i striktno nadležnih izvora znaju samo papagajski ponavljati razne literarne izgovore i objašnjenja. Te ljudi se iseljavaju u inozemstvo, ali ne žele odjaviti prebivalište. Te prijavljuju se lažna prebivališta u Hrvatskoj i na osnovi toga se postaje biračem iako prijavitelji kojima se dalo dvojno državljanstvo zapravo žive u BiH ili u Požarevcu. Te ovo, te ono. No ništa od toga nas zapravo ne zanima niti nas treba zanimati jer je tu riječ isključivo o šlamperaju i nehaju državne administracije, policije i upravnih tijela.

Prave se blesavi

Da je ovim vlastima bilo i jest stalo da se birački registar dovede u realne okvire, našli bi načina da to naprave u dva mandata i ne bi se oko toga konstantno pravili blesavi. Jer nije baš atomska fizika upariti Registar s raznim državnim bazama podataka – od popisa stanovništva, do spiskova osiguranika HZZO-a pa nadalje. Ne možemo Vladi savjetovati kako točno da to naprave jer je uspostava reda u državi, barem elementarnog reda, njihov posao i zakonska obaveza, ali načina mora biti.

Mogu recimo pitati za instrukcije susjednu Sloveniju, tamo su na lanjskim izborima imali 1,7 milijuna registriranih birača na 2,1 milijun stanovnika. Malo normalnije, zar ne, bez fantomskih viškova? Ili Europsku komisiju. I ima se razloga sumnjati da ovaj birački kaos u Hrvatskoj vladajućima politički odgovara kad se ne čini ništa da se on dokine, a nitko tko to glasno izgovori nije zavrijedio da ga se trpa u psiholabilno društvo teoretičara zavjera.

Jer posve je očito da naredni izbori – sa pola milijuna prekobrojnih birača – ne mogu izdržati ni najblaži test valjanosti. Tako da s pošalicama na račun Tita i zakona trebamo do daljnjega biti malo suzdržaniji.