Ključni termin u američkim izborima je često “battleground states”, one savezne države u kojima nekad pobjeđuju demokrati, a nekad republikanci. U Hrvatskoj, kad se gledaju lokalni izbori i najveća lokalna vlast, ona županijska, stvari stoje mnogo monotonije.
Otkad se čelnici lokalne samouprave biraju direktno (krenulo je s izborima 2009. godine) od dvadeset županija i Grada Zagreba, samo je jedna jedina županija koja bi po strogoj definiciji, dakle da se na vlasti izmjenjuju predstavnici dvije najjače stranke, zaslužila pridjev “battleground” – Sisačko-moslavačka. Tamo je SDP imao županicu Marinu Lovrić Merzel do njenog neslavnog pada, da bi na posljednjim izborima vlast opet preuzeo HDZ s Ivom Žinićem.
Kuće odradile svoju funkciju
Eh, Ivo Žinić… Sve što se nakon potresa na Baniji događa sa županom Žinićem opako podsjeća na sveopći shitstorm koji se uskovitlao oko bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića nakon što je Telegram objavio da, eto, ministar nije upisao neke svoje nekretnine u katastar.
Možda je, zapravo i gore. Naime, prvo je, nakon što je potres porušio dio kuća loše obnovljenih poslije rata, o čemu su javno govorili sami mještani, objavljeno kako je u to vrijeme u resornom ministarstvo glavni inženjer obnove bio – Ivo Žinić. Nezgodna situacija, ali župan je našao načina da je napravi još nezgodnijom. “Nove kuće nisu srušene, svoju su funkciju odradile i nisu srušene. Među njima ima crvenih naljepnica, ali u njima nitko nije stradao”, tvrdoglavio je Žinić. No, to je bio samo početak.
Čija je kuća?
Nakon kvalitete obnove, na red je došlo – grijanje. Naime, štedljivi župan je prijekorno poručio građanima da pripaze s grijanjem. U kontejnerima. Usred zime. U vrhuncu ledenog vala. “Bit će neodgovornih ljudi koji mogu napraviti velike troškove. Ljudi se moraju grijati, ali neka budu racionalni”, kazao je Žinić prije nekoliko dana, pa se pola Vlade nakon toga uprlo da poruči ljudima da se ipak griju i da će se s HEP-om dogovoriti da ne plaćaju račune za struju (što je današnjom odlukom Vlade i ostvareno).
No i storija o grijanju bila je tek kraj početka. Iako je u imovinskoj kartici uredno prijavio vlasništvo nad kućom od 100 kvadrata u Glini, ta kuća nije županova, nego državna. Od 1995. do 2008. godine župan je državi plaćao najamninu od 100 kuna mjesečno, a zadnjih 13 godina nije imao ni tu financijski zahtjevnu obvezu. Plaćao je, doduše, režije, što je brzo pravednički dodao kad su priču otkrila 24sata.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Brzi rez
A onda je postalo još gore – iako je prijavio kuću kojoj nije vlasnik, nije prijavio onu kojoj jest suvlasnik, u Marinbrodu. Možda zato što bi s tom imovinom izgubio pravo na kuću u Glini u kojoj živi? Zatim se doznalo i da, po tvrdnjama rođaka i susjeda, iako nije formalni vlasnik koristi drvenu kuću s montažnim bazenom u Slanom… “Uz sve ove probleme s potresom kuća je postala glavna tema”, grintao je nepokolebljivi Žinić još jutros na Hrvatskom radiju, da bi se kasnije naljutio na novinare i stavio točku: “Od sada odgovaram samo na pitanja o potresu”.
Ukratko, Žinić je za HDZ naglo postao loša, izrazito loša vijest. Jedna afera sustiže drugu sad već dan za danom, a uvrijeđene županove reakcije samo pogoršavaju stvar. U politici ovakve situacije nisu obranjive, pogotovo ne kad su do izbora ostala samo četiri mjeseca. Više nije dovoljno da se Žinić ne kandidira za novi mandat, o čemu se počelo špekulirati čim se počelo sumnjati u probleme s obnovom, svaki njegov dan na dužnosti znači dodatnu štetu za HDZ. Znajući kako je išlo u ranijim primjerima, međutim, teško da će se Andrej Plenković odlučiti na brzi i kratak rez.
Političko samoubojstvo nuklearnom bombom
A da nevolja nikad ne dolazi sama, pokazale su dopune zakona o obnovi nakon potresa, po kojima će država građanima Siska, za razliku od ostalih pogođenih krajeva u županiji, obnovu plaćati po “zagrebačkom” modelu. Dakle, 60 posto država, a po 20 posto županija i sami vlasnici objekata.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Takav prijedlog zakona je političko samoubojstvo nuklearnom bombom. Naime, ovdje nije uopće riječ o suštini – treba li država uopće plaćati obnovu ili treba li se raditi razlika između građana Zagreba, Siska i, recimo, Gline. Riječ je o tome da je Sisak jedan od gradova koje bi HDZ mogao “preoteti” SDP-u. Pardon, koje je mogao preoteti SDP-u, jer nakon ovoga je u poraz Kristine Ikić-Baniček teško vjerovati.
Bolje od sto posto!
Sisačka gradonačelnica se, razumljivo, glasno pobunila protiv ovakve zakonske odredbe, što joj sasvim sigurno birači za četiri mjeseca neće zamjeriti. Ali, što reći na reakciju iz HDZ-a? Imali su dvije mogućnosti – da se odluče za držanje principijelnog stava da Sisak nije posebno potpomognuto područje pa da država tu ne mora financirati cijelu obnovu, što bi im značilo poraz u tom gradu, ali možda poboljšalo šanse drugdje ili da brzo i u tišini promjene prijedlog zakona i krivnju svale na tiskarsku pogrešku, tehnički previd ili intervenciju izvanzemaljaca.
Nisu odabrali niti jednu. Prvo je predsjednik sisačkog HDZ-a Ivan Celjak u nadrealnom nastupu zamjerio gradonačelnici “stvaranje kaosa na terenu” i rekao kako se raspravlja o boljem rješenju za Sisak, ali ne javno. Pa dodao: “Nacrt zakona je dobar, Vlada će financirati obnovu na potpomognutim područjima u stopostotnom iznosu. U dijelovima koji se odnose na grad Sisak još se razmatraju bolja rješenja”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ministrove muke
Još bolje rješenje za obračun s Ikić-Baniček imao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (poput one u kojoj, usput, besplatno živi obitelj Žinić) Darko Horvat. On je sisačkoj gradonačelnici skresao kako Grad Sisak neće plaćati ništa u obnovi i podsjetio kako je ona “podmuklo uvela” prirez od deset posto u toj sredini.
Ovdje treba istaknuti nekoliko činjenica. Prvo, Horvat je ministar. Drugo, Ikić-Baniček nikad nije ni govorila da će po prijedlogu zakona Grad Sisak plaćati obnovu. Nego županija. Grad i županije su različite jedinice lokalne samouprave. Eto, u Sisku je tako na vlasti SDP, a u županiji HDZ. Treće, prirez od deset posto je u Sisku uveden od 1. srpnja 2006. godine. Kad je na vlasti u tom gradu bila Horvatova stranka.
Digitalizacija, opet
Možda treba naglasiti još jednom, Darko Horvat je ministar. Istina, znamo odavno da je čovjek neobičan veseljak, ako ne od ranije, a onda otkad je burno branio čuveno obećanje Kolinde Grabar-Kitarović iz predsjedničke kampanje o tome da će Hrvati raditi od kuće za plaće od 8.000 eura. “Neznalicama i onima koji pojma nemaju što se u Hrvatskoj događa takva izjava može djelovati čudno”, bjesnio je onomad Horvat objašnjavajući digitalizaciju, softverske sustave i memorandum s Izraelcima…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dosta zabavno, ali Horvat je ministar. Čovjek je odgovoran za kreiranje zakonskih prijedloga, pravila po kojima će se odvijati životi građana, recimo, kako i koliko platiti obnovu nakon potresa. A prijedlog zakona po kojem će Siščani plaćati 20 posto obnove, kojim se HDZ na tom području samoubio nuklearnim oružjem, prošao je Vladu kao vruć nož kroz maslac. S obzirom na posve legitimno pitanja o tome kakve sve, pobogu, onda odluke prolaze bez ikakvog propitivanja, cijeli, ozbiljan shitstorm koji upravo traje oko Žinića, doima se tek manjim i lakše rješivim problemom.
Potres opako uzdrmao HDZ. Žinić sve više podsjeća na Kuščevića, Vlada poklonila Sisak SDP-u
HDZ se u Sisku i županiji u samo nekoliko dana samoubio nuklearnim oružjem
Župan Žinić je za HDZ naglo postao loša, izrazito loša vijest. Jedna afera sustiže drugu sad već dan za danom, a uvrijeđene županove reakcije samo pogoršavaju stvar. U politici ovakve situacije nisu obranjive, pogotovo ne kad su do izbora ostala samo četiri mjeseca. Ali, Žinić još i nije najveći problem...
Ključni termin u američkim izborima je često “battleground states”, one savezne države u kojima nekad pobjeđuju demokrati, a nekad republikanci. U Hrvatskoj, kad se gledaju lokalni izbori i najveća lokalna vlast, ona županijska, stvari stoje mnogo monotonije.
Otkad se čelnici lokalne samouprave biraju direktno (krenulo je s izborima 2009. godine) od dvadeset županija i Grada Zagreba, samo je jedna jedina županija koja bi po strogoj definiciji, dakle da se na vlasti izmjenjuju predstavnici dvije najjače stranke, zaslužila pridjev “battleground” – Sisačko-moslavačka. Tamo je SDP imao županicu Marinu Lovrić Merzel do njenog neslavnog pada, da bi na posljednjim izborima vlast opet preuzeo HDZ s Ivom Žinićem.
Kuće odradile svoju funkciju
Eh, Ivo Žinić… Sve što se nakon potresa na Baniji događa sa županom Žinićem opako podsjeća na sveopći shitstorm koji se uskovitlao oko bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića nakon što je Telegram objavio da, eto, ministar nije upisao neke svoje nekretnine u katastar.
Možda je, zapravo i gore. Naime, prvo je, nakon što je potres porušio dio kuća loše obnovljenih poslije rata, o čemu su javno govorili sami mještani, objavljeno kako je u to vrijeme u resornom ministarstvo glavni inženjer obnove bio – Ivo Žinić. Nezgodna situacija, ali župan je našao načina da je napravi još nezgodnijom. “Nove kuće nisu srušene, svoju su funkciju odradile i nisu srušene. Među njima ima crvenih naljepnica, ali u njima nitko nije stradao”, tvrdoglavio je Žinić. No, to je bio samo početak.
Čija je kuća?
Nakon kvalitete obnove, na red je došlo – grijanje. Naime, štedljivi župan je prijekorno poručio građanima da pripaze s grijanjem. U kontejnerima. Usred zime. U vrhuncu ledenog vala. “Bit će neodgovornih ljudi koji mogu napraviti velike troškove. Ljudi se moraju grijati, ali neka budu racionalni”, kazao je Žinić prije nekoliko dana, pa se pola Vlade nakon toga uprlo da poruči ljudima da se ipak griju i da će se s HEP-om dogovoriti da ne plaćaju račune za struju (što je današnjom odlukom Vlade i ostvareno).
No i storija o grijanju bila je tek kraj početka. Iako je u imovinskoj kartici uredno prijavio vlasništvo nad kućom od 100 kvadrata u Glini, ta kuća nije županova, nego državna. Od 1995. do 2008. godine župan je državi plaćao najamninu od 100 kuna mjesečno, a zadnjih 13 godina nije imao ni tu financijski zahtjevnu obvezu. Plaćao je, doduše, režije, što je brzo pravednički dodao kad su priču otkrila 24sata.
Brzi rez
A onda je postalo još gore – iako je prijavio kuću kojoj nije vlasnik, nije prijavio onu kojoj jest suvlasnik, u Marinbrodu. Možda zato što bi s tom imovinom izgubio pravo na kuću u Glini u kojoj živi? Zatim se doznalo i da, po tvrdnjama rođaka i susjeda, iako nije formalni vlasnik koristi drvenu kuću s montažnim bazenom u Slanom… “Uz sve ove probleme s potresom kuća je postala glavna tema”, grintao je nepokolebljivi Žinić još jutros na Hrvatskom radiju, da bi se kasnije naljutio na novinare i stavio točku: “Od sada odgovaram samo na pitanja o potresu”.
Ukratko, Žinić je za HDZ naglo postao loša, izrazito loša vijest. Jedna afera sustiže drugu sad već dan za danom, a uvrijeđene županove reakcije samo pogoršavaju stvar. U politici ovakve situacije nisu obranjive, pogotovo ne kad su do izbora ostala samo četiri mjeseca. Više nije dovoljno da se Žinić ne kandidira za novi mandat, o čemu se počelo špekulirati čim se počelo sumnjati u probleme s obnovom, svaki njegov dan na dužnosti znači dodatnu štetu za HDZ. Znajući kako je išlo u ranijim primjerima, međutim, teško da će se Andrej Plenković odlučiti na brzi i kratak rez.
Političko samoubojstvo nuklearnom bombom
A da nevolja nikad ne dolazi sama, pokazale su dopune zakona o obnovi nakon potresa, po kojima će država građanima Siska, za razliku od ostalih pogođenih krajeva u županiji, obnovu plaćati po “zagrebačkom” modelu. Dakle, 60 posto država, a po 20 posto županija i sami vlasnici objekata.
Takav prijedlog zakona je političko samoubojstvo nuklearnom bombom. Naime, ovdje nije uopće riječ o suštini – treba li država uopće plaćati obnovu ili treba li se raditi razlika između građana Zagreba, Siska i, recimo, Gline. Riječ je o tome da je Sisak jedan od gradova koje bi HDZ mogao “preoteti” SDP-u. Pardon, koje je mogao preoteti SDP-u, jer nakon ovoga je u poraz Kristine Ikić-Baniček teško vjerovati.
Bolje od sto posto!
Sisačka gradonačelnica se, razumljivo, glasno pobunila protiv ovakve zakonske odredbe, što joj sasvim sigurno birači za četiri mjeseca neće zamjeriti. Ali, što reći na reakciju iz HDZ-a? Imali su dvije mogućnosti – da se odluče za držanje principijelnog stava da Sisak nije posebno potpomognuto područje pa da država tu ne mora financirati cijelu obnovu, što bi im značilo poraz u tom gradu, ali možda poboljšalo šanse drugdje ili da brzo i u tišini promjene prijedlog zakona i krivnju svale na tiskarsku pogrešku, tehnički previd ili intervenciju izvanzemaljaca.
Nisu odabrali niti jednu. Prvo je predsjednik sisačkog HDZ-a Ivan Celjak u nadrealnom nastupu zamjerio gradonačelnici “stvaranje kaosa na terenu” i rekao kako se raspravlja o boljem rješenju za Sisak, ali ne javno. Pa dodao: “Nacrt zakona je dobar, Vlada će financirati obnovu na potpomognutim područjima u stopostotnom iznosu. U dijelovima koji se odnose na grad Sisak još se razmatraju bolja rješenja”.
Ministrove muke
Još bolje rješenje za obračun s Ikić-Baniček imao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (poput one u kojoj, usput, besplatno živi obitelj Žinić) Darko Horvat. On je sisačkoj gradonačelnici skresao kako Grad Sisak neće plaćati ništa u obnovi i podsjetio kako je ona “podmuklo uvela” prirez od deset posto u toj sredini.
Ovdje treba istaknuti nekoliko činjenica. Prvo, Horvat je ministar. Drugo, Ikić-Baniček nikad nije ni govorila da će po prijedlogu zakona Grad Sisak plaćati obnovu. Nego županija. Grad i županije su različite jedinice lokalne samouprave. Eto, u Sisku je tako na vlasti SDP, a u županiji HDZ. Treće, prirez od deset posto je u Sisku uveden od 1. srpnja 2006. godine. Kad je na vlasti u tom gradu bila Horvatova stranka.
Digitalizacija, opet
Možda treba naglasiti još jednom, Darko Horvat je ministar. Istina, znamo odavno da je čovjek neobičan veseljak, ako ne od ranije, a onda otkad je burno branio čuveno obećanje Kolinde Grabar-Kitarović iz predsjedničke kampanje o tome da će Hrvati raditi od kuće za plaće od 8.000 eura. “Neznalicama i onima koji pojma nemaju što se u Hrvatskoj događa takva izjava može djelovati čudno”, bjesnio je onomad Horvat objašnjavajući digitalizaciju, softverske sustave i memorandum s Izraelcima…
Dosta zabavno, ali Horvat je ministar. Čovjek je odgovoran za kreiranje zakonskih prijedloga, pravila po kojima će se odvijati životi građana, recimo, kako i koliko platiti obnovu nakon potresa. A prijedlog zakona po kojem će Siščani plaćati 20 posto obnove, kojim se HDZ na tom području samoubio nuklearnim oružjem, prošao je Vladu kao vruć nož kroz maslac. S obzirom na posve legitimno pitanja o tome kakve sve, pobogu, onda odluke prolaze bez ikakvog propitivanja, cijeli, ozbiljan shitstorm koji upravo traje oko Žinića, doima se tek manjim i lakše rješivim problemom.