Što nam je otkrio masovni ruski udar na Kijev i zašto me ta demonstracija moći podsjetila na našu nedavnu prošlost

Početak ruske kampanje poklapa se s dolaskom zime. Dugotrajna razdoblja s temperaturama ispod nule definitivno multipliciraju negativni učinak na civilno stanovništvo, poglavito u urbanim cjelinama. Centralno grijanje, vodovodna mreža, podzemna željeznica, liftovi…samo su dio civilizacijskih tekovina koje Moskva namjerava uskratiti građanima Kijeva i ostalih većih gradova. Prošle godine napadi su počeli 10. listopada kad su temperature još bile daleko u plusu. Zbog toga je i teroristički učinak na civilnu populaciju bio znatno manji. Ove godine Rusi su sačekali mrazeve.

Promjena ruske strategije

Većina ukrajinskog strategijskog teretnog transporta, pogotovo u uvjetima snijega i leda, vezana je uz željeznice. Kako u Ukrajini dominiraju elektrificirane pruge, degradacija kapacitete elektrodistribucije izravno se odražava i na transportne kapacitete.

Način izvršenja napada drugačiji je nego u jesen 2022. godine. Prošle godine, ofenzivna djelovanja po kritičnoj infrastrukturi prvo su se izvodila u valovima različitih borbenih sredstava u toku jednog dana. Bespilotne letjelice, taktički balistika projektili, krstareći projektili lansirani s kopna, mora i zraka doletjeli bi jedan za drugima po raznim ciljevima.

Kako takav način nije davao rezultate prešlo se na kombinaciju raznih napadnih sredstava u jedan „udarni “ paket. Manji rajon, u kojem je moglo biti nekoliko objekata djelovanja, bio bi izložen simultanim udarima dronova kamikaza, krstarećih projektila i balističkim raketama. Napadna sredstva dolazila su na različitim profilima leta i putanjama koje su konvergirale prema jednom rajonu. Sofisticirani krstareći projektili, kao što je 3M54-1 Kalibr, koristili su putanje dolinama rijeka da bi, u niskom letu, izbjegli ranu radarsku detekciju.

Zašto Rusi lani nisu uspjeli?

Iako su ruska kopnena vojska, ratno zrakoplovstva i mornarica samouvjereno udružili snage za unošenje ukrajinske infrastrukture rezultat je bio daleko ispod očekivanog. Od početka kampanje do sredine prosinca 2022. godine ukrajinska elektrodistributivna mreža gađana je s preko 1000 krstareći projektila, balistički raketa i dronova. U šest mjeseci kampanje 2022./2023. godine ukrajinska energetska infrastruktura pretrpjela je ozbiljna oštećenja. Međutim, Ukrajina se nije smrzla i promet nije stao.

Zbog čega je, i pored masovne upotrebe svih raspoloživih strategijskih nenuklearni potencijala, prošlogodišnja ruska strategijska kampanja bila neuspješna? Razlozi su brojni. Ukrajinci su primijenili razne aktivne i pasivne mjere za neutralizaciju i umanjenje učinka ruke kampanje.

Ipak, presudan je bio angažman protuzračne obrane koja je po prvi put intenzivno koristila, iako malobrojne, suvremene protuzrakoplovne sustave srednjeg dometa. Ukrajinska PZO ojačana je za dvije baterije MIM 104 Patriota i jednom baterijom “SAMP-T”, sustavi jedini sposobni uspješno presretati balističke projektile kao što je Iskander -M. Suvremeni norveško američki PZO sustav NASAM i njemački IRIS-T pokazali su se izvrsnim u borbi protiv krstarah raketa svih tipova. U kombinaciji s raketnim i cijevnim PZO sustavima, Ukrajinci su sposobni zaustaviti svaki projektil koji se nađe u zoni uništenja.

Neučinkoviti Kindžal

Međutim, prošle godine bila su dva su ključna nedostatka ukrajinske obrane od napada iz zračnog prostora. Nedovoljan broj sredstava PZO za pokrivanje cijelog teritorija, kao i ograničene količine samonavođenih protuzrakoplovnih raketa i streljiva za topove kalibra od 35 milimetara, mučilo je Ukrajince i njihove saveznike tijekom cijele kampanje. Ukrajina ne proizvodi rakete za sovjetske sustave PZO koji su u njezinom naoružanju. Švicarska je stavila zabranu na izvoz streljiva kalibra od 35 milimetara u Ukrajinu.

Na drugoj pak strani pokazalo se da, nadmeno reklamirano rusko oružje kao što je H-47M2 Kindžal, ni približno ne postiže učinak iz reklamnih spotova. Stvarne operativne performanse ove balističke rakete, koja se lansira iz zraka s modificiranog lovca MiG-31, bile su duboko razočarenje za Moskvu. Za sve su na kraju optužili i uhapsili inženjere koje su radili na razvoju ove hipersonične rakete koja je promovirana, i od samo predsjednika Vladimira Putina, kao neuhvatljiv projektil za zapadne PZO sustave.

Iz gore navedenih razloga ovogodišnja kampanja napada iz zraka po ukrajinskoj infrastrukturi otpočela je masovnim udatima dronovima i pojedinačnim lansiranjem raketa H-59, dometa do 200 kilometara, sa zrakoplova Suhoj Su-34.

Dva cilja u prvoj fazi

U ovoj prvoj fazi kampanje Rusi žele postići dva cilja. Prvi cilj nesumnjivo se odnosi na iscrpljivanje ukrajinske PZO, kako njenih ljudskih tako i materijalnih resursa. Računa se da će dobar dio raketa i streljiva biti utrošen na jeftine iranske dronove koji se sada, po licenci, masovno proizvode u Rusiji pod nazivom Geran-2. Drugi rezultat ovog dijela kampanje jest snimanje rasporeda, snage i taktičko-tehničkih sposobnosti sustava PZO Ukrajine. Po pitanju radio izviđanja, Vojska Ruske Federacije, ima zavidne kapacitete.

Naredni ruski potez mogao bi biti koncentrirani masovni udar po sustavima MIM 104 Patriota i “SAMP-T”. Naime, Rusi su u dva navrata, u svibnju ove godine, pokušali uništiti bateriju MIM-104 Patriot koja brani Kijev. U posljednjem pokušaju napad je izvršen sa šest raketa Kindžal, devet krstarećih projektila Kalibr i tri balističke rakete Iskander -M. Svi projektili su uspješno neutralizirani. Lakše je oštećena samo jedna lansirana rampa sustava Patriot. Alternativni nastavak ovogodišnje kampanje mogao bi biti izvan zona uništenja moćnih proturaketnih sustava MIM-104 Patriot.

Prema ukrajinskim obavještajnim procjenama, ruska strana uspjela je akumulirati do listopada ove godine 870 projektila dometa preko 300 kilometara. Tijekom ljeta, mjesečna potrošnja varirala je od 157 do 191 projektila. Također, primijećene su oscilacije u mjesečnoj proizvodnji. Posljednje procjene govore o 115 komada proizvedenih u listopadu. Očiti proizvodnja varira zbog zastoja u snabdijevanju sofisticiranim komponentama, kako domaćim tako i uvoznim, koje se moraju nabavljati na crnom tržištu.

Što rade Ukrajinci?

Međutim, naglo smanjenje utroška projektila dugog dometa tijekom studenog, ukazuje na akumulaciju sredstava za izvođenje koncentriranih masovnih udara u nadolazećem periodu. Jednostavno, brojem lansiranih raketa Rusi žele nadmašiti kapacitete ukrajinske PZO i postići trajniji devastirajući učinak.

Što su Ukrajinci i njihovi saveznici uradili u cilju jačanja PZO obrane?

Nedavno je formirana koalicija saveznika za jačanje ukrajinskog štita od napada iz zraka. U tu svrhu udružilo se dvadeset država, na čelu sa Njemačkom i Francuskom. Iako je formalno okupljanje koalicijskih partnera napravljeno u „dvanaest i pet“, tek 23. studenog ove godine, već su učinjene su značajne pripreme. Ukrajina je dobila još dodatnih PZO sustava NASAM i IRIS-T .

Praktični ‘Morski vrabac’

Sredinom prosinca Njemačka bi trebala isporučiti dodatnu bateriju MIM-104 Patriot. U naoružanje je uveden, i već vatreno djelovao, hladnoratovski PZO sustav srednjeg dometa MIM-23 HAWK. Iako je zastario za borbu protiv suvremenih letjelica i balističkih projektila, „Jastreb“ se pokazao učinkovitim u sukobu sa krasećim raketama i bespilotnim letjelicama. Osnovna prednost ovog sustav jest raspoloživost raketa. Sustav MIM-23 HAWK je povučen iz upotrebe u većini zapadnih zemalja. Ipak na skladištu nalazi do 40.000 raketa, koje se nakon remonta, šalju u Ukrajinu.

Ukrajinci su, uz pomoć američkih stručnjaka, uspješno integrirali sovjetski sustav BUK-M1 s američkom protuavionskim raketama RIM-7 Sea Sparrow izvorno namijenjenim za obranu brodova. Operativni domet projektila je oko 27 kilometara. Ukrajina je na početku rata raspolagala sa ukupno 72 mobilna lansera 9K37M1 Buk-M1, NATO oznake SA-11 Gadfly. Pošto su zalihe bivših sovjetskih raketa istrošene, „Morski vabac “ učinio se kao najpraktičnija supstitucija.

Ukrajinci su također pojačali PZO kratkog dometa. Naglasak je bio na borbi protiv bespilotnih letjelica. Pored brojnih raketnih sustava kratkog dometa riješena je i proizvodnja streljiva kalibra 35 milimetra. Rheinmetall je svoj pogon iz Švicarske jednostavno preselio u Njemačku. Cijevni protuzrakoplovni sustavi “Gepard” i “Skynex”, koji su se pokazali izvrsni u obaranju dronova, moći će djelovati u punom kapacitetu. Pored aktivne obrane, ukrajinska vojska poduzela je dosta u nabavi uređaja za ometanje, odnosno degradaciju, signala satelitske navigacije koju obilato koriste ruski sustavi drugog dometa.

Napadač uvijek ima prednost

Ruski očekivani udari po civilnoj infrastrukturi ove godine predstavljaju znatno veću prijetnju nego ranije. I pored činjenice da je Ukrajina uradila dosta na poboljšanju svoje obrane, napadač uvijek ima prednost jer bira vrijeme, način i mjesto udara. Teško je procijeniti mogući razarajući učinak.

No kad su u pitanju građani Ukrajine, oni su mnogo spremniji nego prošle zime. Nabavljeno je na desetke tisuća agregata. Većina kućne rasvjete prešla je na nisko energetske LED žarulje. Svako domaćinstvo ima akumulator, za krajnju nuždu. Postoje već izrađeni protokoli organizacije samopomoći građana u visokim zgradama u slučaju nestanka struje i vode.

Poveznica s Domovinskim ratom

U tom smislu, nakon ovogodišnje kampanje, agresori mogu očekivati samo još veću omrazu prema svemu što dolazi iz Rusije. Činjenica da je Moskva naredila najmasovniji udar dronovima na Kijev na dan obilježavanja Glodomora, neodoljivo me podsjeća na našu nedavnu povijest. U nemogućnosti realizacije svojih ciljeva, silnici koji gube rat, imaju strahovitu potrebu markirati značajne datume svog protivnika besmislenom demonstracijom sposobnosti razaranja. Tako je i JNA, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske 1992. godine, s taktičkim balističkim raketa Luna-M izvela napada na zagrebačka prigradska naselja. Doduše, umjesto bojevih, koristili su vježbovne bojeve glave.

Mnogi nadolazeću zimu procjenjuju kao kritičan period u obrani Ukrajine. Nema sumnje, Rusi će nastojati, poučeni ranijim iskustvima, načiniti što veću devastaciju kritične infrastrukture. Za očekivati je da će u tome imati i određene uspjehe.

Ipak, malo je vjerojatno da će time slomiti ukrajinsku volju i sposobnost za otpor agresiji. Ovaj put, ukrajinska strana spremna je uzvratiti. Sigurno ne istom snagom kao i Rusija. Svjetla su se ugasila u okupiranom Mariupolu, Makijevki, Donjecku. Tula, jedno od središta ruske namjenske industrije, bilo je pod udarom brojnih ukrajinskih dronova. Nedavni, prvi nestanci struje u moskovskim predgrađima, šalju jasnu poruku u glavni grad moćnog susjeda kakao „batina ima dva kraja“.