Ukrajina može očekivati vrlo burnu nadolazeću jesen i zimu. U nemoći postizanja barem minimalnih ciljeva „Specijalne vojne operacije “, u izravnom okršaju s Oružanim snagama Ukrajine na frontu, Vojska Ruske Federacije najvjerojatnije će ponovo pokrenuti novu kampanju napada na kritičnu infrastrukturu s ciljem slamanja volje Ukrajinaca za nastavak borbe.
Hoće li objekt kampanje ponovo bili elektrodistributivna mreža ili drugi elementi infrastrukture ključne za život civila, saznat će se kad „stignu“ prvi jači mrazovi. Na netom završenoj, petnaestoj po redu, konferenciji za vojnu pomoć Ukrajini, u Ramstein formatu, eksplicitno je naglašena protuzračna obrana (PZO) kao kratkoročni prioritet potreba Kijeva.
Američki državni tajnik za obranu Lloyd James Austin, neformalni lider Ramstein grupe, otvoreno je pozvao pedeset država da svoje donacije fokusiraju na PZO sustave s raketama i pratećom opremom.
Više jeftinih dronova od skupih krstarećih raketa
Promjena načina izvršenja ruskih napada na ukrajinsku pozadinu također ukazuje u pravcu priprema za jesensku kampanju. Prvog dana ruske strategijske ofenzive, 10. listopada 2022. godine, dominirale su krstareće rakete. Na ciljeve civilne infrastrukture tada su ispaljena 84 krstareća projektila i 24 kamikaze drona nabavljena iz Irana.
Kako se kampanja produžila, povećavao se broj jeftinih dronova u odnosu na vrlo skupe krstareće rakete i taktičke balističke projektile. Od siječnja do ožujka ove godine 40 posto projektila činili su iranski dronovi kamikaze Shahed-136 a „tek“ 45 posto otpadalo je na krstareće projektile.
U periodu od travnja do kraja lipnja, dominaciju se preuzeli dronovi Shahed-132, sad već proizvedeni u Rusiji pod imenom Geran-2. U tom periodu udio bespilotnih letjelica porastao je na 58 posto dok je broj krstarećih i taktičkih balističkih projektila pao na svega 34 postotka. Od srpnja ove godine u napadu na ukrajinske instalacije za transport žita dominiraju bespilotne letjelice Shahed-136.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusija očito gomila zalihe projektila za jesen
Smanjenje sudjelovanja ruskih skupih projektila u operacijama na ukrajinsku infrastrukturu nikako ne znači prestanak proizvodnje krstarećih i taktičkih balističkih projektila. Još u svibnju ove godine ukrajinski obavještajci procijenili su da Rusija trenutno, na mjesečnoj razini, proizvodi oko 60 krstarećih projektila, pet balističkih projektila Iskander i dva Kindžala.
Procjene za kolovoz govore o značajnoj akceleraciji ruske produkcije dalekometnih napadnih sredstava. Ruska namjenska industrija mjesečno isporučuje oko 82 krstareće rakete različitog tipa, 30 taktičkih balističkih projektila “Iskander-M” i 6 balističkih projektila tipa Kindžal, koji se lansiraju iz zraka.
Očito ruska strana želi nagomilati zalihe krstarećih i taktičkih balističkih projektila kako bi na jesen masovnim udarima nadjačala ukrajinske PZO kapacitete i time ostvarila trajnije negativne učinke na civilno stanovništvo u dubini slobodnog teritorija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vrlo blaga zima poremetila Putinu planove
Naime, prethodno uništavanje elektrodistributivne mreže, kad je Vladimir Vladimirovič Putin sa „žaljenjem“ navijestio vjerojatno smrzavanje Ukrajinaca, nije ostvarilo željene rezultate. Ipak, situacija nije bila nimalo lagana za Ukrajince. Od sredine pa do kraja listopada prošle godine, 30 posto Ukrajine bilo je bez električne energije.
Štete su bile ogromne. Međutim, izuzetno dobrim kriznim upravljanjem distribucijom električne energije, uz domišljatost pojedinaca te međunarodnu humanitarnu i vojnu pomoć, zločinački cinizam prvog čovjeka Ruske Federacije nije se ostvario.
Netko tumači da je u ukrajinskom otporu ruskim nečasnim namjerama sudjelovao i Bog jer je zima bila vrlo blaga. Osobno sam skloniji povjerovati utjecaju globalnog zatopljenja, ali svaka pomoć pravednoj borbi za slobodu više je nego dobrodošla.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Najveća sramota za rusko ‘nepobjedivo’ oružje
Od jeseni 2022. godine pa do danas ukrajinska PZO stalno je jačala. Dokazano je da ne postoji ruski napadni sustav koji uspješno može penetrirati višeslojnu PZO obranu komponiranu od suvremenih zapadnih sustava, kao što je američki MIM-104 Patriot, francusko-talijanski SAMP/T, norveško američki NASAM ili njemački IRIS-T SLM.
Do sada je na Ukrajinu ispaljeno preko 1000 projektila dugog dometa raznih tipova. Od lansiranih taktičkih balističkih projektila, ukrajinska PZO presrela je 79 posto. Uspješno presretanje krstarećih projektila dogodilo se u 91 posto slučajeva. Nešto je manji postotak uništenja dronova kamikaza tipa Shahed-136. Iznosi oko 89 posto od ukupno lansiranih dronova.
Najveća sramota za rusko „nepobjedivo“ oružje dogodila se 16. lipnja 2023. godine. Baterija PZO sustava MIM-104 Patriot oborila je ukupno 18 ruskih projektila, uključujući i 6 hipersoničnih raketa Kh-47M2 Kindžal. Djelomično je oštećen samo jedan lanser sustav Patriot!
Članak se nastavlja ispod oglasa
Većina Ukrajine nebranjena od Kindžala
Međutim, Ukrajina raspolaže sa samo dvije baterije MIM-14 Patriot i jednom baterijom SAMP/T, sposobnima za uspješno presretanje balističkih projektila i hipersoničnih raketa. Dakle, većina ukrajinskog teritorija ostaje nebranjena od ove vrste oružja.
Kad se nađu u zoni njihovog uništenja, PZO sustavi NASAM ili IRIS-T SLM nemaju problema s presretanjem i uništavanjem ruskih krstarećih projektila. Prema dostupnim podacima, broj lansiranih raketa jednak je broju pogodaka. Međutim, kao i u slučaju presretanja balističkih projektila, Ukrajina raspolaže s relativno malim brojem ovog PZO sustava. Na sreću, dodatne isporuke su u tijeku.
Da bi se premostio nedostatak suvremenih PZO sustava, Ukrajina dobiva i neka starija oružja iz doba hladnog rata. Dominira stari HAWK i razne varijante bazirane na raketi zrak-zrak tipa AIM-7 Sparrow.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ukrajinci moraju odrediti prioritete
Kako još uvijek dominiraju PZO sustavi iz sovjetskog doba rješenje se traži u dva smjera. Prvi je integracija američkih raketa AIM-7 Sparrow na sovjetske lansere Buk M2. Drugi način jest prikupljanje, širom svijeta, dostupnih sustava i protuzrakoplovnih raketa iz vremena SSSR-a. Velika Britanija u tom smjeru organizirala je poseban fond.
Suočeni s ograničenim resursima, Ukrajinci moraju balansirati između protuzračne obrane teritorija i trupne PZO na frontu. Tek kad su na front ponovo prebacili švedske raketne sustave RBS-70, Ukrajinci su uspjeli limitirati djelovanje ruskih jurišnih helikoptera Kamov Ka-52. Na žalost, oslabili su obranu teritorija.
Ofenzivno djelovanje predstavlja najučinkovitiji način borbe protiv ruske napasti iz zraka. Od ukupno lansiranih projektila preko četvrtine otpada na krstareće rakete koje se lansiraju sa zrakoplova. Ukrajinci su uspjeli iz stroja izbaciti 4 bombardera, 2 T-22 M i 2 Tu-95. Međutim, Rusima je preostalo još 60 komada Tu-22M i oko 50 bombardera dugog dometa Tu-95. Udio mornaričkih krstarećih raketa spao je s 12 na 4 posto. Međutim, Rusi su prilagodili protubrodske rakete, kao što je mobilni sustav K-300P Bastion-P, za napade na lučke instalacije. Njih lansiraju s obala okupiranog Krima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Najbolji odgovor bio bi recipročni udar
Iako je ukrajinska PZO izuzetno učinkovita, u ovoj domeni oružane borbe Rusija ima inicijativu. Najbolji odgovor bio bi recipročni udarac po kritičnoj infrastrukturi Rusije. Na žalost, Zapad za sada ne dozvoljava da se njihovo oružje dugog dometa koristi za uništavanje ciljeva na teritoriju Ruske Federacije.
Ukrajina nema kapacitete za samostalni razvoj i proizvodnju dovoljne količine oružja dugog dometa koje bi moglo nanijeti trajnu štetu ruskoj strani. Bespilotne letjelice koje koriste za napad u dubini ruskog teritorija nose relativno malu količinu eksploziva. Zbog toga su učinkovite samo protiv „mekanih“ ciljeva kao što su zrakoplovi.
Pojačanje nadzora sankcija vjerojatno neće zaustaviti proizvodnju ruskog dalekometnog naoružanja. Ipak, može je učiniti skupljom, kompliciranom i sporijom. Posljednji ruski napadi u dubinu ukrajinskog teritorija pokazali su da novije proizvedeni balistički projektili gube na preciznosti s povećanjem udaljenosti.
Jesen puna izazova za ratno zrakoplovstvo
Očito je kako zamjenski sustavi inercijalne navigacije ne mogu u potpunosti nadomjestiti američke komponente koje su izravno korištene u ranijoj proizvodnji. Kolateralna šteta koja će nastati zbog smanjene preciznosti i moguća pogibija civila – nikad nije brinula niti će brinuti ruske zapovjednike.
S iskustvima iz prethodne kampanje može se očekivati promjena u odabiru ciljeva, načinu izvođenja napada kao i kompoziciji napadačkih paketa. Ruski napad na zračnu bazu u Poltavi, 10. lipnja, izveden je složenim borbenim paketom od osam balističkih i krstarećih projektila i 35 dronova-kamikaza Shahed-136. Prema ukrajinskim izvorima, oborene su samo dvije krstareće rakete i 20 dronova. Ostali su savladali ukrajinsku PZO.
Nadolazeća jesen bit će puna izazova za ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Ruska strana nastojat će postići trajnije poražavajuće učinke u ukrajinskoj strategijskoj dubini. Kad, gdje i na koji način, to će se tek vidjeti. U svakom slučaju, bit će brutalni i bezobzirni u pokušaju realizacije svojih ciljeva. Ukupnim naporima cijelog društva, a ne samo vojske, Ukrajina je pokazala veliku otpornost prema takvim nastojanjima Moskve. Vjerujem da će tako i ostati.
Ukrajina ulazi u vjerojatno najteži period od početka rata. Rusi gomilaju enormne zalihe krstarećih raketa, očito je što se sprema
Cilj Moskve nakon svih dosadašnjih neuspjeha je slamanje volje Ukrajinaca za nastavak borbe
Ruska strana nastojat će postići trajnije poražavajuće učinke u ukrajinskoj strategijskoj dubini. Kad, gdje i na koji način, to će se tek vidjeti. U svakom slučaju, bit će brutalni i bezobzirni u pokušaju realizacije svojih ciljeva
Ukrajina može očekivati vrlo burnu nadolazeću jesen i zimu. U nemoći postizanja barem minimalnih ciljeva „Specijalne vojne operacije “, u izravnom okršaju s Oružanim snagama Ukrajine na frontu, Vojska Ruske Federacije najvjerojatnije će ponovo pokrenuti novu kampanju napada na kritičnu infrastrukturu s ciljem slamanja volje Ukrajinaca za nastavak borbe.
Hoće li objekt kampanje ponovo bili elektrodistributivna mreža ili drugi elementi infrastrukture ključne za život civila, saznat će se kad „stignu“ prvi jači mrazovi. Na netom završenoj, petnaestoj po redu, konferenciji za vojnu pomoć Ukrajini, u Ramstein formatu, eksplicitno je naglašena protuzračna obrana (PZO) kao kratkoročni prioritet potreba Kijeva.
Američki državni tajnik za obranu Lloyd James Austin, neformalni lider Ramstein grupe, otvoreno je pozvao pedeset država da svoje donacije fokusiraju na PZO sustave s raketama i pratećom opremom.
Više jeftinih dronova od skupih krstarećih raketa
Promjena načina izvršenja ruskih napada na ukrajinsku pozadinu također ukazuje u pravcu priprema za jesensku kampanju. Prvog dana ruske strategijske ofenzive, 10. listopada 2022. godine, dominirale su krstareće rakete. Na ciljeve civilne infrastrukture tada su ispaljena 84 krstareća projektila i 24 kamikaze drona nabavljena iz Irana.
Kako se kampanja produžila, povećavao se broj jeftinih dronova u odnosu na vrlo skupe krstareće rakete i taktičke balističke projektile. Od siječnja do ožujka ove godine 40 posto projektila činili su iranski dronovi kamikaze Shahed-136 a „tek“ 45 posto otpadalo je na krstareće projektile.
U periodu od travnja do kraja lipnja, dominaciju se preuzeli dronovi Shahed-132, sad već proizvedeni u Rusiji pod imenom Geran-2. U tom periodu udio bespilotnih letjelica porastao je na 58 posto dok je broj krstarećih i taktičkih balističkih projektila pao na svega 34 postotka. Od srpnja ove godine u napadu na ukrajinske instalacije za transport žita dominiraju bespilotne letjelice Shahed-136.
Rusija očito gomila zalihe projektila za jesen
Smanjenje sudjelovanja ruskih skupih projektila u operacijama na ukrajinsku infrastrukturu nikako ne znači prestanak proizvodnje krstarećih i taktičkih balističkih projektila. Još u svibnju ove godine ukrajinski obavještajci procijenili su da Rusija trenutno, na mjesečnoj razini, proizvodi oko 60 krstarećih projektila, pet balističkih projektila Iskander i dva Kindžala.
Procjene za kolovoz govore o značajnoj akceleraciji ruske produkcije dalekometnih napadnih sredstava. Ruska namjenska industrija mjesečno isporučuje oko 82 krstareće rakete različitog tipa, 30 taktičkih balističkih projektila “Iskander-M” i 6 balističkih projektila tipa Kindžal, koji se lansiraju iz zraka.
Očito ruska strana želi nagomilati zalihe krstarećih i taktičkih balističkih projektila kako bi na jesen masovnim udarima nadjačala ukrajinske PZO kapacitete i time ostvarila trajnije negativne učinke na civilno stanovništvo u dubini slobodnog teritorija.
Vrlo blaga zima poremetila Putinu planove
Naime, prethodno uništavanje elektrodistributivne mreže, kad je Vladimir Vladimirovič Putin sa „žaljenjem“ navijestio vjerojatno smrzavanje Ukrajinaca, nije ostvarilo željene rezultate. Ipak, situacija nije bila nimalo lagana za Ukrajince. Od sredine pa do kraja listopada prošle godine, 30 posto Ukrajine bilo je bez električne energije.
Štete su bile ogromne. Međutim, izuzetno dobrim kriznim upravljanjem distribucijom električne energije, uz domišljatost pojedinaca te međunarodnu humanitarnu i vojnu pomoć, zločinački cinizam prvog čovjeka Ruske Federacije nije se ostvario.
Netko tumači da je u ukrajinskom otporu ruskim nečasnim namjerama sudjelovao i Bog jer je zima bila vrlo blaga. Osobno sam skloniji povjerovati utjecaju globalnog zatopljenja, ali svaka pomoć pravednoj borbi za slobodu više je nego dobrodošla.
Najveća sramota za rusko ‘nepobjedivo’ oružje
Od jeseni 2022. godine pa do danas ukrajinska PZO stalno je jačala. Dokazano je da ne postoji ruski napadni sustav koji uspješno može penetrirati višeslojnu PZO obranu komponiranu od suvremenih zapadnih sustava, kao što je američki MIM-104 Patriot, francusko-talijanski SAMP/T, norveško američki NASAM ili njemački IRIS-T SLM.
Do sada je na Ukrajinu ispaljeno preko 1000 projektila dugog dometa raznih tipova. Od lansiranih taktičkih balističkih projektila, ukrajinska PZO presrela je 79 posto. Uspješno presretanje krstarećih projektila dogodilo se u 91 posto slučajeva. Nešto je manji postotak uništenja dronova kamikaza tipa Shahed-136. Iznosi oko 89 posto od ukupno lansiranih dronova.
Najveća sramota za rusko „nepobjedivo“ oružje dogodila se 16. lipnja 2023. godine. Baterija PZO sustava MIM-104 Patriot oborila je ukupno 18 ruskih projektila, uključujući i 6 hipersoničnih raketa Kh-47M2 Kindžal. Djelomično je oštećen samo jedan lanser sustav Patriot!
Većina Ukrajine nebranjena od Kindžala
Međutim, Ukrajina raspolaže sa samo dvije baterije MIM-14 Patriot i jednom baterijom SAMP/T, sposobnima za uspješno presretanje balističkih projektila i hipersoničnih raketa. Dakle, većina ukrajinskog teritorija ostaje nebranjena od ove vrste oružja.
Kad se nađu u zoni njihovog uništenja, PZO sustavi NASAM ili IRIS-T SLM nemaju problema s presretanjem i uništavanjem ruskih krstarećih projektila. Prema dostupnim podacima, broj lansiranih raketa jednak je broju pogodaka. Međutim, kao i u slučaju presretanja balističkih projektila, Ukrajina raspolaže s relativno malim brojem ovog PZO sustava. Na sreću, dodatne isporuke su u tijeku.
Da bi se premostio nedostatak suvremenih PZO sustava, Ukrajina dobiva i neka starija oružja iz doba hladnog rata. Dominira stari HAWK i razne varijante bazirane na raketi zrak-zrak tipa AIM-7 Sparrow.
Ukrajinci moraju odrediti prioritete
Kako još uvijek dominiraju PZO sustavi iz sovjetskog doba rješenje se traži u dva smjera. Prvi je integracija američkih raketa AIM-7 Sparrow na sovjetske lansere Buk M2. Drugi način jest prikupljanje, širom svijeta, dostupnih sustava i protuzrakoplovnih raketa iz vremena SSSR-a. Velika Britanija u tom smjeru organizirala je poseban fond.
Suočeni s ograničenim resursima, Ukrajinci moraju balansirati između protuzračne obrane teritorija i trupne PZO na frontu. Tek kad su na front ponovo prebacili švedske raketne sustave RBS-70, Ukrajinci su uspjeli limitirati djelovanje ruskih jurišnih helikoptera Kamov Ka-52. Na žalost, oslabili su obranu teritorija.
Ofenzivno djelovanje predstavlja najučinkovitiji način borbe protiv ruske napasti iz zraka. Od ukupno lansiranih projektila preko četvrtine otpada na krstareće rakete koje se lansiraju sa zrakoplova. Ukrajinci su uspjeli iz stroja izbaciti 4 bombardera, 2 T-22 M i 2 Tu-95. Međutim, Rusima je preostalo još 60 komada Tu-22M i oko 50 bombardera dugog dometa Tu-95. Udio mornaričkih krstarećih raketa spao je s 12 na 4 posto. Međutim, Rusi su prilagodili protubrodske rakete, kao što je mobilni sustav K-300P Bastion-P, za napade na lučke instalacije. Njih lansiraju s obala okupiranog Krima.
Najbolji odgovor bio bi recipročni udar
Iako je ukrajinska PZO izuzetno učinkovita, u ovoj domeni oružane borbe Rusija ima inicijativu. Najbolji odgovor bio bi recipročni udarac po kritičnoj infrastrukturi Rusije. Na žalost, Zapad za sada ne dozvoljava da se njihovo oružje dugog dometa koristi za uništavanje ciljeva na teritoriju Ruske Federacije.
Ukrajina nema kapacitete za samostalni razvoj i proizvodnju dovoljne količine oružja dugog dometa koje bi moglo nanijeti trajnu štetu ruskoj strani. Bespilotne letjelice koje koriste za napad u dubini ruskog teritorija nose relativno malu količinu eksploziva. Zbog toga su učinkovite samo protiv „mekanih“ ciljeva kao što su zrakoplovi.
Pojačanje nadzora sankcija vjerojatno neće zaustaviti proizvodnju ruskog dalekometnog naoružanja. Ipak, može je učiniti skupljom, kompliciranom i sporijom. Posljednji ruski napadi u dubinu ukrajinskog teritorija pokazali su da novije proizvedeni balistički projektili gube na preciznosti s povećanjem udaljenosti.
Jesen puna izazova za ratno zrakoplovstvo
Očito je kako zamjenski sustavi inercijalne navigacije ne mogu u potpunosti nadomjestiti američke komponente koje su izravno korištene u ranijoj proizvodnji. Kolateralna šteta koja će nastati zbog smanjene preciznosti i moguća pogibija civila – nikad nije brinula niti će brinuti ruske zapovjednike.
S iskustvima iz prethodne kampanje može se očekivati promjena u odabiru ciljeva, načinu izvođenja napada kao i kompoziciji napadačkih paketa. Ruski napad na zračnu bazu u Poltavi, 10. lipnja, izveden je složenim borbenim paketom od osam balističkih i krstarećih projektila i 35 dronova-kamikaza Shahed-136. Prema ukrajinskim izvorima, oborene su samo dvije krstareće rakete i 20 dronova. Ostali su savladali ukrajinsku PZO.
Nadolazeća jesen bit će puna izazova za ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Ruska strana nastojat će postići trajnije poražavajuće učinke u ukrajinskoj strategijskoj dubini. Kad, gdje i na koji način, to će se tek vidjeti. U svakom slučaju, bit će brutalni i bezobzirni u pokušaju realizacije svojih ciljeva. Ukupnim naporima cijelog društva, a ne samo vojske, Ukrajina je pokazala veliku otpornost prema takvim nastojanjima Moskve. Vjerujem da će tako i ostati.