Zakon o izgradnji plinovoda usvojen je u Zastupničkome domu Parlamenta Federacije BiH još u prosincu 2021. godine, ali da bi stupio na snagu mora ga odobriti i Dom naroda, gornji dom Parlamenta, gdje njegovo usvajanje blokiraju HDZ i njegovi partneri. Plinovod „Južna interkonekcija“ bio bi dugačak 160 km, a ukupna vrijednost izgradnje procjenjuje se na 100 milijuna eura.
Europska unija i SAD pružali su podršku izgradnji plinovoda i prije ruske invazije na Ukrajinu kako bi BiH prestala biti ovisna samo o uvozu ruskoga plina preko Srbije. Novim plinovodom bio bi transportiran plin iz LNG terminala na otoku Krku, a omogućio bi da Mostar i cijela Hercegovina napokon dobiju mogućnost korištenja plina i bez upotrebe boca.
Protivi se već tri godine
Tomu win-win scenariju za građane i gospodarstvo Federacije BiH, za Republiku Hrvatsku i LNG terminal na otoku Krku usprotivili su se još prije tri godine Dragan Čović i HDZ BiH zahtjevom da se izgradnja plinovoda povjeri novoj tvrtki sa sjedištem u Mostaru, koja će biti osnovana samo za tu namjenu.
Tvrtka BH gas sa sjedištem u Sarajevu u vlasništvu je Vlade Federacije BiH, upravlja postojećim plinovodima i prema spomenutom prijedlogu Zakona trebala je izgraditi „Južnu interkonekciju“, a nakon završetka radova njome i upravljati. Dragan Čović pak traži da Vlada Federacije BiH osnuje novu tvrtku sa sjedištem u Mostaru jer je nezadovoljan „nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH gasa.“
Prevedeno, jedna i druga tvrtka bit će u državnom vlasništvu, ali u upravi BH gasa u Sarajevu sjede i sjedit će Bošnjaci, a novoosnovanom tvrtkom u Mostaru upravljat će samo Hrvati. SAD i Europska unija trpjeli su ovakva Čovićeva strateška promišljanja i posljedična zaklinjanja u obranu hrvatskih nacionalnih interesa pune tri godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Izravno optužili Čovića
U tome su periodu tihom diplomacijom u Zagrebu, Sarajevu i Mostaru pokušali ishoditi promjenu stava, ali Čović se rječnikom hrvatskoga premijera „nije dao impresionirati“. Na kraju je Amerikance izdalo strpljenje pa je državni tajnik SAD-a Antony Blinken 11. siječnja ove godine poslao pismo ministrima vanjskih poslova BiH i Hrvatske, Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu.
Američki državni tajnik među ostalim piše: „Budući da je ovaj projekt u jasnom interesu Vaše zemlje i cijele regije, ohrabrujem Vas i druge u Vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju izgradnje Južne interkonekcije […] Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.“
Nekoliko dana kasnije veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu odgovarajući na upit Radija Slobodna Europa još je jednom izravno optužilo Dragana Čovića: „Sjedinjene Države pozivaju HDZ BiH da prestane stavljati osobne interese ispred javnoga dobra inzistiranjem na osnivanju novoga ekonomski i tehnički neopravdanoga operatera transporta plina“, te dodatno upozorilo na moguće posljedice takve opstrukcije: „Pokušaji da se ovaj projekt koristi za osobne dobiti, otvaraju mogućnost njegove propasti, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih njenih građana.“
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković ga podržao
Izravno prozivanje Dragana Čovića i HDZ-a BiH za „evidentnu korupciju i samopogodovanje“ kao jedini razlog za opstrukciju izgradnje „Južne interkonekcije“ trebalo je zabrinuti Čovićeve sponzore u Zagrebu. Ali budući da su Banski dvori u punom predizbornom modu svekolikoga dodvoravanja nacionalističkoj desnici hrvatski je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman prije desetak dana na jednoj od svojih nebrojenih turneja po susjednoj državi dao punu podršku Draganu Čoviću te usput savjetovao američku diplomaciju „Ne može se prijetnjama sankcijama i pritiscima realizirati projekt plinskoga povezivanja Hrvatske i BiH.“
Njegov šef Andrej Plenković nije se javno izjašnjavao o Čovićevoj opstrukciji Južne plinske interkonekcije sve do petka kada je nakon sastanka Plenkovića i Čovića u Zagrebu hrvatska Vlada izdala priopćenje u kojem među ostalim stoji: „Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskoga naroda u BiH.“
Rat s američkom diplomacijom
Andreju Plenkoviću očito nisu dovoljne korupcijske afere u vlastitome dvorištu, poklonjena iznimna pažnja Ureda europskoga javnog tužitelja i glavne europske tužiteljice Laure Kövesi, nego u strahu od gubitka glasova nacionalističke desnice podržava čak i Dragana Čovića u njegovome ratu s američkom diplomacijom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tamo gdje SAD vidi „evidentnu korupciju i samopogodovanje“, „osobne interese iznad javnoga dobra“, „pokušaj da se projekt koristi za osobnu dobit“ premijer Andrej Plenković, valjda zahvaljujući svojim sada već slavnim radarima, očitava Dragana Čovića na braniku interesa hrvatskoga naroda u BiH.
Andrej Plenković je čak zanemario da Čovićev drug i ponajbolji politički saveznik Milorad Dodik želi graditi svoj plinovod nazvan Nova istočna interkonekcija, naravno za uvoz isključivo ruskoga plina. Novi plinovod bio bi priključen na „Turski tok“ u Srbiji, a planirana trasa spajala bi ulazni terminal na granici sa Srbijom, Bijeljinu, Brčko, Modriču, Derventu, Banja Luku, Prijedor i negdašnji Bosanski Novi, danas Novi Grad na hrvatskoj granici.
Razumljive reakcije prema Čoviću
Dodik je financiranje i izgradnju plinovoda dogovorio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a budući da je Vijeće ministara BiH u svibnju prošle godine usvojilo i „Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda „Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije“ posvema je razumljivo američko javno granatiranje Dragana Čovića i HDZ-a BiH.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što je u tome bosansko-hercegovačkom plinskom ratu stvarni hrvatski nacionalni interes nije ni najmanje dvojbeno. To zasigurno nije punjenje džepova nekolicine zavaljenih u fotelje tamošnjih državnih tvrtki od strane njihovih pomno probranih dobavljača, svih zajedno ogrnutih hrvatskim zastavama.
Naše interese brani Amerika
Andrej Plenković i hrvatska Vlada trebali su učiniti sve što je u njihovoj moći za što brže povezivanje LNG terminala na otoku Krku s potrošačima u BiH. Hrvatska potrošnja prirodnoga plina čak je 12 puta veća od one u Bosni i Hercegovini.
Umjesto da izgradnju plinovoda i snažan rast potrošnje plina u susjednoj državi iskoristi i za vlastiti razvoj, Hrvatska, zahvaljujući Andreju Plenkoviću, štiti osobne interese Dragana Čovića. Nažalost po sve nas hrvatski nacionalni interes još jednom ne brane ni Andrej Plenković, ni Gordan Grlić-Radman ni Dragan Čović. Brane ga, ali samo zbog puke podudarnosti s američkim interesima, američki državni tajnik Antony Blinken i veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što se zapravo događa u BiH? Uzdrmani Plenković zbog straha od gubitka glasova nacionalističke desnice otvoreno prkosi SAD-u
Izravno prozivanje Čovića i HDZ-a BiH za ''evidentnu korupciju i samopogodovanje'' trebalo je zabrinuti sponzore u Zagrebu
Andreju Plenkoviću očito nisu dovoljne korupcijske afere u vlastitome dvorištu, poklonjena iznimna pažnja Ureda europskoga javnog tužitelja i glavne europske tužiteljice Laure Kövesi, nego u strahu od gubitka glasova nacionalističke desnice podržava čak i Dragana Čovića u njegovome ratu s američkom diplomacijom.
The New York Times objavio je ovog petka poveći tekst Andrewa Higginsa, šefa dopisništva za Istočnu i Srednju Europu sa sjedištem u Varšavi, o opstrukciji izgradnje „Južne interkonekcije“, plinovoda koji bi trebao povezati Dalmaciju i središnji dio Bosne i Hercegovine. Susjedna država uvozi isključivo ruski plin putem „Turskoga toka“, a jedini bosansko-hercegovački plinovod je onaj koji povezuje ulazni terminal kod Zvornika (na granici sa Srbijom) sa Sarajevom, Zenicom i Travnikom.
Zakon o izgradnji plinovoda usvojen je u Zastupničkome domu Parlamenta Federacije BiH još u prosincu 2021. godine, ali da bi stupio na snagu mora ga odobriti i Dom naroda, gornji dom Parlamenta, gdje njegovo usvajanje blokiraju HDZ i njegovi partneri. Plinovod „Južna interkonekcija“ bio bi dugačak 160 km, a ukupna vrijednost izgradnje procjenjuje se na 100 milijuna eura.
Europska unija i SAD pružali su podršku izgradnji plinovoda i prije ruske invazije na Ukrajinu kako bi BiH prestala biti ovisna samo o uvozu ruskoga plina preko Srbije. Novim plinovodom bio bi transportiran plin iz LNG terminala na otoku Krku, a omogućio bi da Mostar i cijela Hercegovina napokon dobiju mogućnost korištenja plina i bez upotrebe boca.
Protivi se već tri godine
Tomu win-win scenariju za građane i gospodarstvo Federacije BiH, za Republiku Hrvatsku i LNG terminal na otoku Krku usprotivili su se još prije tri godine Dragan Čović i HDZ BiH zahtjevom da se izgradnja plinovoda povjeri novoj tvrtki sa sjedištem u Mostaru, koja će biti osnovana samo za tu namjenu.
Tvrtka BH gas sa sjedištem u Sarajevu u vlasništvu je Vlade Federacije BiH, upravlja postojećim plinovodima i prema spomenutom prijedlogu Zakona trebala je izgraditi „Južnu interkonekciju“, a nakon završetka radova njome i upravljati. Dragan Čović pak traži da Vlada Federacije BiH osnuje novu tvrtku sa sjedištem u Mostaru jer je nezadovoljan „nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH gasa.“
Prevedeno, jedna i druga tvrtka bit će u državnom vlasništvu, ali u upravi BH gasa u Sarajevu sjede i sjedit će Bošnjaci, a novoosnovanom tvrtkom u Mostaru upravljat će samo Hrvati. SAD i Europska unija trpjeli su ovakva Čovićeva strateška promišljanja i posljedična zaklinjanja u obranu hrvatskih nacionalnih interesa pune tri godine.
Izravno optužili Čovića
U tome su periodu tihom diplomacijom u Zagrebu, Sarajevu i Mostaru pokušali ishoditi promjenu stava, ali Čović se rječnikom hrvatskoga premijera „nije dao impresionirati“. Na kraju je Amerikance izdalo strpljenje pa je državni tajnik SAD-a Antony Blinken 11. siječnja ove godine poslao pismo ministrima vanjskih poslova BiH i Hrvatske, Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu.
Američki državni tajnik među ostalim piše: „Budući da je ovaj projekt u jasnom interesu Vaše zemlje i cijele regije, ohrabrujem Vas i druge u Vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju izgradnje Južne interkonekcije […] Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.“
Nekoliko dana kasnije veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu odgovarajući na upit Radija Slobodna Europa još je jednom izravno optužilo Dragana Čovića: „Sjedinjene Države pozivaju HDZ BiH da prestane stavljati osobne interese ispred javnoga dobra inzistiranjem na osnivanju novoga ekonomski i tehnički neopravdanoga operatera transporta plina“, te dodatno upozorilo na moguće posljedice takve opstrukcije: „Pokušaji da se ovaj projekt koristi za osobne dobiti, otvaraju mogućnost njegove propasti, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih njenih građana.“
Plenković ga podržao
Izravno prozivanje Dragana Čovića i HDZ-a BiH za „evidentnu korupciju i samopogodovanje“ kao jedini razlog za opstrukciju izgradnje „Južne interkonekcije“ trebalo je zabrinuti Čovićeve sponzore u Zagrebu. Ali budući da su Banski dvori u punom predizbornom modu svekolikoga dodvoravanja nacionalističkoj desnici hrvatski je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman prije desetak dana na jednoj od svojih nebrojenih turneja po susjednoj državi dao punu podršku Draganu Čoviću te usput savjetovao američku diplomaciju „Ne može se prijetnjama sankcijama i pritiscima realizirati projekt plinskoga povezivanja Hrvatske i BiH.“
Njegov šef Andrej Plenković nije se javno izjašnjavao o Čovićevoj opstrukciji Južne plinske interkonekcije sve do petka kada je nakon sastanka Plenkovića i Čovića u Zagrebu hrvatska Vlada izdala priopćenje u kojem među ostalim stoji: „Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskoga naroda u BiH.“
Rat s američkom diplomacijom
Andreju Plenkoviću očito nisu dovoljne korupcijske afere u vlastitome dvorištu, poklonjena iznimna pažnja Ureda europskoga javnog tužitelja i glavne europske tužiteljice Laure Kövesi, nego u strahu od gubitka glasova nacionalističke desnice podržava čak i Dragana Čovića u njegovome ratu s američkom diplomacijom.
Tamo gdje SAD vidi „evidentnu korupciju i samopogodovanje“, „osobne interese iznad javnoga dobra“, „pokušaj da se projekt koristi za osobnu dobit“ premijer Andrej Plenković, valjda zahvaljujući svojim sada već slavnim radarima, očitava Dragana Čovića na braniku interesa hrvatskoga naroda u BiH.
Andrej Plenković je čak zanemario da Čovićev drug i ponajbolji politički saveznik Milorad Dodik želi graditi svoj plinovod nazvan Nova istočna interkonekcija, naravno za uvoz isključivo ruskoga plina. Novi plinovod bio bi priključen na „Turski tok“ u Srbiji, a planirana trasa spajala bi ulazni terminal na granici sa Srbijom, Bijeljinu, Brčko, Modriču, Derventu, Banja Luku, Prijedor i negdašnji Bosanski Novi, danas Novi Grad na hrvatskoj granici.
Razumljive reakcije prema Čoviću
Dodik je financiranje i izgradnju plinovoda dogovorio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a budući da je Vijeće ministara BiH u svibnju prošle godine usvojilo i „Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda „Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije“ posvema je razumljivo američko javno granatiranje Dragana Čovića i HDZ-a BiH.
Što je u tome bosansko-hercegovačkom plinskom ratu stvarni hrvatski nacionalni interes nije ni najmanje dvojbeno. To zasigurno nije punjenje džepova nekolicine zavaljenih u fotelje tamošnjih državnih tvrtki od strane njihovih pomno probranih dobavljača, svih zajedno ogrnutih hrvatskim zastavama.
Naše interese brani Amerika
Andrej Plenković i hrvatska Vlada trebali su učiniti sve što je u njihovoj moći za što brže povezivanje LNG terminala na otoku Krku s potrošačima u BiH. Hrvatska potrošnja prirodnoga plina čak je 12 puta veća od one u Bosni i Hercegovini.
Umjesto da izgradnju plinovoda i snažan rast potrošnje plina u susjednoj državi iskoristi i za vlastiti razvoj, Hrvatska, zahvaljujući Andreju Plenkoviću, štiti osobne interese Dragana Čovića. Nažalost po sve nas hrvatski nacionalni interes još jednom ne brane ni Andrej Plenković, ni Gordan Grlić-Radman ni Dragan Čović. Brane ga, ali samo zbog puke podudarnosti s američkim interesima, američki državni tajnik Antony Blinken i veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu.