Grlić Radman branio šefa HDZ-a BiH Čovića od napada američkog državnog tajnika Blinkena

Južna plinska interkonekcija od strateške je važnosti za Hrvatsku, BiH i SAD, kazao je u četvrtak šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, nakon što je u javnost procurilo pismo američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena po kojemu Blinken čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića drži odgovornim za opstrukciju projekta.

Američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomacije Hrvatske i BiH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića ‘kako bi “prestao s opstrukcijama” plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.

Presliku Blinkenova pisma prvo su objavili internetski portali u Bosni i Hercegovini, a autentičnost je potvrdio ministar vanjskih poslova BiH za lokalne medije. U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za “vašu energetsku sigurnost”.

Branio Čovića od Antonyja Blinkena

„Taj projekt je od strateške važnosti i interesa za Hrvatsku, za Bosnu i Hercegovinu, naravno i za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali također i za naše američke saveznike“, kazao je novinarima nakon sjednice vlade Gordan Grlić Radman.

Na pitanje novinara u vezi uloge Dragana Čovića, Grlić Radman je kazao da je Hrvatski narodni sabor, na čijem je čelu Čović, prošle godine ocijenio da su strateški iznimno važni izgradnja spomenutog plinovoda i euroatlantske integracije. Podsjetio je i da je Vijeće ministara, čija je čelnica Borjana Krišto, članica HDZ-a BiH, također podržalo izgradnju Južne plinske interkonekcije.

Ekonomski neodrživo dupliciranje

Po Blinkenovim navodima, zahtjevi čelnika HDZ-a BiH da se osnuje posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala izgradnju plinovoda s Hrvatskom predstavljaju dupliciranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekt.

Čović je nedavno za Večernji list rekao kako stranka želi da sjedište kompanije bude u Mostaru, a koja bi bila u vlasništvu Federacije BiH te da je njihov prijedlog posve usklađen s europskim direktivama i Europskom energetskom zajednicom.

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi ta zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH bi imao dva odvojka – jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru.

O sastanku Plenkovića i Vučića

Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u srijedu.

Na pitanje o mogućim službenim sastancima u budućnosti, Grlić Radman je kazao kako se „Srbija opredijelila za europski put“ i „mora ispuniti sve one uvjete i kriterije koji se od nje očekuju“.

„Mora razvijati i promovirati regionalnu stabilnost, jačati dobru, prijateljsku, suradnju sa svim zemljama Zapadnog Balkana, tako da se nadam da će nakon formiranja vlade, uslijediti sigurno određeni susreti koji su bili nagoviješteni i prošle godine kada smo najavili hodogram onih aktivnosti koji bi onda doveli do konačnog susreta na višoj razini“, kazao je Grlić Radman.

Što će biti sa Žigmanovim

Na pitanje o tome hoće li čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov zadržati mjesto u vladi, Grlić Radman je kazao kako nema o tome nikakvih informacija, ali da je važno da postoji pravni mehanizam u Srbiji za osiguranje političke zastupljenosti hrvatske manjine.

Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u prethodnoj vladi, nije na zadnjim izborima osvojio mandat u Narodnoj skupštini Srbije. „Nama je bitno osigurati, bez obzira na to koji je ishod izbora, da Hrvati imaju svog predstavnika kao što Srbi (u Hrvatskoj) imaju svoje predstavnike, a temeljem sporazuma iz 2004. godine. To, obvezuje potpisnike toga sporazuma“, kazao je Grlić Radman.

Na upit novinara podilazi li Hrvatska Vučiću, ministar je, kako javlja N1, odgovorio: “Ne podilazimo ni u čemu. Srbija ima jako puno za učiniti, Srbija se mora suočiti s prošlošću, mora učiniti određene reforme, uskladiti svoju politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, osuditi rusku agresiju i nametnuti sankcije, a prije svega, moraju formirati vladu.”