Međutim u srijedu 6. prosinca 2023. pokazalo se da je bio u pravu. Republikanci su, naime, u američkom Senatu blokirali pokušaj usvajanja zakona o pomoći Ukrajini od 61 milijardu dolara. Potporu pomoći Ukrajini uvjetovali su sa sveobuhvatnim imigracijskim reformama, potrebom za jačanjem granice prema Meksiku i revizijom američke politike azila. Ukrajina je, dakle, žrtva unutarnjih stranačkih obračuna u SAD.
Takav ishod glasovanja predsjednik Biden ocijenio je zapanjujućim, tvrdeći „da su republikanci dali Putinu najveći poklon kojem se mogao nadati.“ Ako Putin uzme Ukrajinu, istakao je Biden, „neće se tamo zaustaviti. Napast će NATO saveznike i onda ćemo doći do toga da će se američki vojnici boriti s ruskim vojnicima.”
‘Meni je Ukrajina bila puno draža’
Direktorica američkog Ureda za upravljanje i proračun Shalanda Young zaprepastila je pak svijet izjavom kako SAD „nema novca za podršku Ukrajini u ovoj borbi.“ Prije toga republikanski predsjednički kandidat Ron De Santis optužio je Bidena da se u Ukrajini razbacuje američkim novcem, „što je glupost jer Rusija nikome nije prijetnja kako se to prezentira.“
Još 24. studenoga 2022. Milanović je izjavio kako se u Ukrajini vodi rat između Amerike i Rusije. „Između Rusije i Ukrajine na strani sam Ukrajine, naravno. Ali to je rat između Amerike i Rusije. Mi moramo konstatirati da Amerikanci preko ukrajinskih mladića vode rat protiv Rusije, to moramo reći,“ istakao je Milanović te zaključio: “Meni je bila draža Ukrajina tri puta, ali tamo ljudi ginu. I ginut će i dalje ako se ovako bude poticalo Ukrajinu da se bori, borba do zadnjeg Ukrajinca.“
Josep Borrell, šef za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europske unije, upozorio je, nimalo ohrabrujuće za Kijev, da EU ne može sama, bez pomoći, Washingtona, spasiti Ukrajinu. “Europa ne može zamijeniti SAD. Svakako možemo učiniti više, ali SAD su nezamjenjive za podršku Ukrajini.“
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘To sam govorio od prvog dana’
Što je točno jer Europa nije ispunila obećanje da će isporučiti Ukrajini milijun granata, već ih je poslala samo 250. 000 iz zaliha, a to je dostatno jedva za nešto više od mjeseca dana rata. Istodobno Rusija proizvodi dva milijuna artiljerijskih granata godišnje, a uz to je još dobila dodatnih milijun granata od Sjeverne Koreje.
Na takvu mogućnost Milanović je upozorio u kolovozu 2022. kad je kazao da je odgovor na agresiju Ukrajine nikakav. „Imamo sankcije koje ne funkcioniraju, Rusiji to neće naškoditi. To sam govorio od prvog dana, žao mi je što sam bio u pravu.“
Admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, upozorio je da su skladišta oružja članica NATO-a poluprazna ili prazna te da se već vidi dno bačve iz koje se šalje pomoć Ukrajini. Vojna industrijska proizvodnja u Europi svjesno je srezana na elementarne razine nakon nestanka prijetnje s kolapsom Sovjetskog Saveza. Sada se pokazuje da je to bila fatalna pogreška jer se pokazuje da unatoč toga što je poticala Ukrajinu na zaoštravanje odnosa s Rusijom, ne može joj pomoći na primjeren način.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Doveli su slabu zemlju u zabludu’
Malcolm Chalmers, zamjenik ravnatelja Royal United Services Institute, obrambene istraživačke ustanove sa sjedištem u Londonu, priznaje da je sada rat u Ukrajini sada postao rat iscrpljivanja. Pa je odgovornost prebacio na Ukrajince. „Više se zapravo ne radi o nama, nego o njima,“ rekao je. „Problem je ukrajinska otpornost.“
Predsjednik Milanović upozorio je još 18. veljače 2022., šest dana prije početka Putinova napada na Ukrajinu da je vrlo perfidno jednu državu koja je velika, ali puno slabija od Rusije, dovoditi u zabludu da se praćkama i strelicama može obraniti u slučaju rata. „Stvarati tu iluziju, a istovremeno govoriti „naši vojnici tamo neće biti.“ To je pakleni plan i nije ispravno. Potičeš Ukrajinu na sukob. Zašto to radiš? Jedino Nijemci i Francuzi vode normalnu politiku,“ istakao je Milanović.
Sada čak i ukrajinski dužnosnici upozoravaju da je rat došao u “ćorsokak”. Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, upozorio je da postoji veliki rizik da bi zemlja mogla izgubiti rat s Rusijom jer je Kongres zaustavio slanje pomoći Ukrajini. „Ta odluka može učiniti nemogućim oslobađanje teritorija koje je zauzela Rusija,“ zavapio je Jermak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Kako dodatno sudjelovati u ratu’
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg otvoreno je pak najavio da bi uskoro mogle stizati loše vijesti o Ukrajini. “Ratovi se razvijaju u fazama. Moramo podržati Ukrajinu i u dobrim i u lošim vremenima. Trebali bismo biti spremni i na loše vijesti”, zaključio je Stoltenberg te optimistički zatražio da Zapad treba što više podržati Ukrajinu, „ jer će tako rat brže završiti.“ Stoltenberg je to izjavio mrtav hladan premda se već pokazalo da je takva strategija golema zabluda.
Početkom ove godine Milanović je kazao: „Razgovara se o tome kako dodatno sudjelovati u ratu tako da ne sudjeluješ. Da nitko naš ne pogine, ali sve drugo radi NATO. Kao i Rusija, koja se preko Ukrajine prije svega obračunava s Amerikancima. I ovo se neće riješiti u Berlinu i Parizu, a najmanje u Bruxellesu gdje sjede potpuno nebitni i neizabrani ljudi. Ovo će se rješavati između Moskve i Washingtona, tako je i počelo,“ naglasio je Milanović.
Zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerj Zalužni, ne krije zbunjenost činjenicom da arsenal koji su Ukrajini isporučili njezini zapadni saveznici te mobilizacija još nekoliko brigada nije dala puno rezultata. Pa je zaključio: “ Prije ili kasnije shvatit ćemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu,” fatalistički je zaključio najodgovorniji ukrajinski časnik.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iscrpljujuća rovovska bitka
U isto vrijeme priznao je da je ruska vojska poboljšala logističke lance, da njihove tvornice proizvode novi hardver, a njihove mogućnosti elektroničkog ratovanja otupile su Ukrajinu u preciznom streljivu. „Istodobno,“ ističe Zalužni, „imamo ograničene mogućnosti za obuku pričuve na vlastitom teritoriju, budući da neprijatelj ima mogućnost lansirati rakete i zračne napade na centre za obuku i poligone.“
Najgore je, smatra Zalužni, što se može dogoditi dugotrajna iscrpljujuća rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem, ali i to što će Rusija još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i streljivu. „Rusija je feudalna država u kojoj su ljudski resursi je najjeftiniji resurs ljudski život. A za nas su naši ljudi najvrjednije što imamo.”
Još početkom rata, 21. travnja 2022. Milanović je upozorio da će netko sutra morati položiti račune. „Tko je odgovoran za ovoliko smrti u Ukrajini i za to što Rusija razara Ukrajinu? Tko je za to kriv? Ukrajinci ili oni koji su ih huškali protiv smrtnog i opasnog neprijatelja. Ovo govori čovjek kojem je u interesu da Europa ne zaglibi u nečemu iz čega neće moći izaći.”
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bez sredstava za rat
Simon Shuster novinar časopisa TIME-a, opisao je nedavno Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada. „Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala,“ citirao je je Zelenskog te dodao kako mu je pomoćnik ukrajinskog predsjednika kazao da se Zelenski osjeća izdanim od svojih zapadnih saveznika. „Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, ostavili su ga samo sa sredstvima da se preživi.”
Još 10. lipnja 2023. Milanović je upozorio: „Ukrajinski predsjednik nema izbora nego da radi ovo što radi, a to vodi u poraz. Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Rusija je država koja je nevjerojatna vojna sila, mi se možemo naslađivati njihovom sporošću, ali tako je kako je. Svatko tko ima malo znanja i iskustva vidi kako što se događa. Rusija nije kao mi, nije demokracija, Rusija je neuništiva. Naprosto kao neprijatelj je neuništiva i tako moramo razgovarati.”
Upravo je ta izjava Milanovića pokrenula novu lavinu napada na njega, premda tu realnost sada potvrđuje sve više najodgovornijih političara Europe i SAD-a. Jer, nakon gotovo dvije bilanca rata je poražavajuća za Ukrajince. Pola države je devastirano, a Rusija je zauzela gotovo jednu petinu zemlje. Ukrajinci sami priznaju da je gotovo nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku obranu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Ovo je rat iscrpljivanja’
Sve to ozbiljno utječe na moral vojnika na bojnom polju, ali i građane koji se suočavaju s još jednom hladnom, mračnom zimom jer je Rusija teško oštetila ukrajinsku energetske infrastrukture.
Na pitanje hoće li Ukrajina izgubiti rat, Markus Reisner, austrijski povjesničar i donedavni zapovjednik austrijskog Gardebataillona, upozorava da će Ukrajina izgubiti rat ako joj Zapad ne pruži neophodnu podršku. „Ovo je rat iscrpljivanja – a tu su ključni resursi, a ne moral. Međutim, u europskim prijestolnicama raspoloženje je loše: smatralo se da su isporuke oružja dovoljne. Ali to nije slučaj. Postojećom proizvodnjom oružja neće se moći isporučiti ono što je zaista potrebno Ukrajini,“ zaključio je pesimistički general Reisner te dodao da su se Rusi, neposredno nakon neuspjeha na početka ruske invazije, počeli oporavljati te da su zbog toga isporuke zapadnog oružja Ukrajini previše za smrt, premalo za život.
„Već́ tada se vidjelo da se stvaraju svi uvjeti za rat iscrpljivanja. Ne možete voditi rat iscrpljivanja usput, morate dati sve od sebe,“ naglasio je Reisner te upozorio da je unatoč jedanaest paketa sankcija ruska vojna industrija sve učinkovitija, a istodobno Ukrajina više nema funkcionalan vojno-industrijski kompleks potrebnih razmjera. I na kraju, zaključio je, Rusija nije izolirana kako je očekivao Zapad jer ima potporu globalnog juga.
Nisu je uspjeli izolirati
I to se potvrdilo ovih dana tijekom Putinove munjevite turneje po Bliskom istoku tijekom koje je posjetio Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju. Predsjednik UAE šeik Muhammed bin Zayed Al Nahyan nazvao je Putina svojim dragim prijateljem, a saudijski princ Muhammed bin Salmanom, priredio mu je svečani doček. Putin je pak u Moskvi ugostio iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i time pokazao da SAD i EU nisu uspjeli izolirati Rusiju.
Premijer Milanović je 21. rujna 2022. upozorio da Rusija nikako ne smije izgubiti rat te da ga pod svaku cijenu mora ga dobiti. „Iz njihove vizure oni ga moraju dobiti. To je u ovoj priči najopasnije.“
Ruski predsjednik Vladimir Putin uvjeren je da će mu od najveće pomoći biti pobjeda Donalda Trumpa i republikanaca na izborima u SAD. Osim što je Trump već najavio da će rat u Ukrajini zaustaviti za jedan dan, što u prijevodu znači da će natjerati Kijev praktički na kapitulaciju, Ukrajinu najviše brine što velika većina republikanskih kongresmena više ne želi trošiti novac na pomoć Ukrajini. U slučaju pobjede republikanaca na izborima Washington će u najboljem slučaju smanjiti vojnu i financijsku pomoć jer je veličina potpore Ukrajini učinila lakmus testom konzervativne vjerodostojnosti.
Upozorio je na sankcije
Zbog toga se u Washingtonu sve glasnije govori o tomu kako se Ukrajinu mora natjerati na mirovne pregovore, jer američka pomoć nije ni vremenski i po obimu neograničena. Takav potez SAD-a ne iznenađuje jer ne bi bilo prvi puta da ostave saveznike koje su natjerali u rat na cjedilu.
Na slabljene želje za podrškom Ukrajini u SAD utječu smanjeni interes za vijesti o ratu, osjećaj da oslabljena Rusija nije više nije velika prijetnja, želja da Europljani preuzmu veću ulogu, pad popularnosti ukrajinskog predsjednika Zelenskog i rastući osjećaj da Ukrajina nije uspjela steći prednost u sukobu.
Milanović je 25. veljače 2022. upozorio da sankcije, premda su najstrože do sada, ne mogu zaustaviti rusku vojsku, a bio je zloguki prorok kad je kazao da Ukrajina, iako godinama prima vojnu pomoć, nije pružila pravi otpor. „Cijenim hrabrost ljudi, ali vojnički ovo nije bilo dobro.“
Nastavak proizvodnje opreme
Jedan od najtežih udaraca ukrajinski predsjednik Zelenski doživio je od Njemačke koja je do sada bila daleko najveći pojedinačni podupiratelj Ukrajine nakon SAD-a, dajući oko 18,4 milijarde dolara vojne pomoći i preko 4,1 milijardu dolara ekonomske i humanitarne pomoći. Njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da Ukrajina i Njemačka, iako su partneri, nisu saveznici unutar EU i NATO saveza. Odbacio je također kritike da je Ukrajina dobila premalo oružja od Njemačke i drugih partnera. „Isporučujemo ono što možemo,“ rekao je ministar Pistorius.
Unatoč sankcijama, ruski obrambeni sektor nastavlja proizvoditi opremu, „čak i ako nije od najsuvremenijih materijala,“ smatra njemački ministar obrane. Priznajući da proizvodnja njemačkog oružja i streljiva za Ukrajinu ide sporije od planiranog, Pistorius je istaknuo da spora isporuka nije ni političko ni financijsko pitanje, već problem ograničenih mirnodopskih proizvodnih kapaciteta koje, kako je rekao, treba vremena povećati.
U svjetlu Pistoriusovih komentara, vrijedi podsjetiti da Berlin nije jedini europski saveznik u NATO-u koji je promijenio stav o podršci Ukrajini. Na strani Kijeva već duže vrijeme nije mađarski premijer Viktora Orban kao ni novi slovački premijer Robert Fico koji je objavio da Bratislava „više neće opskrbljivati Ukrajinu oružjem.“ Istodobno poručio je Europskoj uniji da se treba promijeniti iz dobavljača oružja u mirotvorca.
Optužbe za kompromitaciju
I na Zapadu sve više država odustaje od bezuvjetne potpore Ukrajini. Norveška se, primjerice, pridružila sve većem broju nacija koje razmatraju smanjenje naknada ukrajinskim izbjeglicama kako bi ih potaknule da se vrate kući. U Finskoj se pak otvoreno upozorava na problem korupcije u Kijevu te se postavlja pitanje zašto je dio oružja namijenjeno borbi protiv Rusa završavao u rukama lokalnih bandi.
Milanović je sredinom 2022. upozorio da „glupa politika Europske unije nije u interesu Hrvatske od prvog dana. Nije ni u interesu Njemačke, ali oni se to ne usude reći. Europska unija ne može zajednički pomoći u energetskoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini. Mi se damo navući od glasnijih od sebe, ići grlom u jagode, u nešto što ne možemo kontrolirati. Na kraju će se svaka država brinuti za sebe. Garantiram.“
Iako je medijima pod utjecajem vlade Milanović optuživan da je kompromitirao Hrvatsku tvrdnjama da su za rat u Ukrajini krivi Putin i Biden, da je otpor Ukrajinaca uzaludan jer je Rusija nepobjediva te da ukrajinski mladići nepotrebno ginu u ratu koji preko njihovih leđa vode SAD i Rusija, vrijeme pokazuje da je u mnogim svojim ocjenama nije griješio.
Treba priznati, Milanović je u mnogim segmentima ipak bio u pravu oko Ukrajine
Na njega su se svojedobno obrušili premijer Andrej Plenković, njegovi ministri, HDZ, ali i najveći dio medija i javnosti
Iako je medijima pod utjecajem vlade Milanović optuživan da je kompromitirao Hrvatsku tvrdnjama da su za rat u Ukrajini krivi Putin i Biden, da je otpor Ukrajinaca uzaludan jer je Rusija nepobjediva te da ukrajinski mladići nepotrebno ginu u ratu koji preko njihovih leđa vode SAD i Rusija, vrijeme pokazuje da je u mnogim svojim ocjenama nije griješio
Kad je predsjednik Zoran Milanović 25. siječnja 2022., mjesec dana uoči ruske agresiju na Ukrajinu, kazao da je „situacija na ukrajinsko-ruskoj granici ozbiljna kriza koja nema veze ni s Ukrajinom ni s Rusijom, nego ima veze s dinamikom američke unutarnje politike Joea Bidena i njegove administracije,“ na njega su se odmah svom žestinom obrušili premijer Andrej Plenković, njegovi ministri, HDZ, ali i najveći dio medija i javnosti. Optužen je da je rusofil i obožavatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Međutim u srijedu 6. prosinca 2023. pokazalo se da je bio u pravu. Republikanci su, naime, u američkom Senatu blokirali pokušaj usvajanja zakona o pomoći Ukrajini od 61 milijardu dolara. Potporu pomoći Ukrajini uvjetovali su sa sveobuhvatnim imigracijskim reformama, potrebom za jačanjem granice prema Meksiku i revizijom američke politike azila. Ukrajina je, dakle, žrtva unutarnjih stranačkih obračuna u SAD.
Takav ishod glasovanja predsjednik Biden ocijenio je zapanjujućim, tvrdeći „da su republikanci dali Putinu najveći poklon kojem se mogao nadati.“ Ako Putin uzme Ukrajinu, istakao je Biden, „neće se tamo zaustaviti. Napast će NATO saveznike i onda ćemo doći do toga da će se američki vojnici boriti s ruskim vojnicima.”
‘Meni je Ukrajina bila puno draža’
Direktorica američkog Ureda za upravljanje i proračun Shalanda Young zaprepastila je pak svijet izjavom kako SAD „nema novca za podršku Ukrajini u ovoj borbi.“ Prije toga republikanski predsjednički kandidat Ron De Santis optužio je Bidena da se u Ukrajini razbacuje američkim novcem, „što je glupost jer Rusija nikome nije prijetnja kako se to prezentira.“
Još 24. studenoga 2022. Milanović je izjavio kako se u Ukrajini vodi rat između Amerike i Rusije. „Između Rusije i Ukrajine na strani sam Ukrajine, naravno. Ali to je rat između Amerike i Rusije. Mi moramo konstatirati da Amerikanci preko ukrajinskih mladića vode rat protiv Rusije, to moramo reći,“ istakao je Milanović te zaključio: “Meni je bila draža Ukrajina tri puta, ali tamo ljudi ginu. I ginut će i dalje ako se ovako bude poticalo Ukrajinu da se bori, borba do zadnjeg Ukrajinca.“
Josep Borrell, šef za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europske unije, upozorio je, nimalo ohrabrujuće za Kijev, da EU ne može sama, bez pomoći, Washingtona, spasiti Ukrajinu. “Europa ne može zamijeniti SAD. Svakako možemo učiniti više, ali SAD su nezamjenjive za podršku Ukrajini.“
‘To sam govorio od prvog dana’
Što je točno jer Europa nije ispunila obećanje da će isporučiti Ukrajini milijun granata, već ih je poslala samo 250. 000 iz zaliha, a to je dostatno jedva za nešto više od mjeseca dana rata. Istodobno Rusija proizvodi dva milijuna artiljerijskih granata godišnje, a uz to je još dobila dodatnih milijun granata od Sjeverne Koreje.
Na takvu mogućnost Milanović je upozorio u kolovozu 2022. kad je kazao da je odgovor na agresiju Ukrajine nikakav. „Imamo sankcije koje ne funkcioniraju, Rusiji to neće naškoditi. To sam govorio od prvog dana, žao mi je što sam bio u pravu.“
Admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, upozorio je da su skladišta oružja članica NATO-a poluprazna ili prazna te da se već vidi dno bačve iz koje se šalje pomoć Ukrajini. Vojna industrijska proizvodnja u Europi svjesno je srezana na elementarne razine nakon nestanka prijetnje s kolapsom Sovjetskog Saveza. Sada se pokazuje da je to bila fatalna pogreška jer se pokazuje da unatoč toga što je poticala Ukrajinu na zaoštravanje odnosa s Rusijom, ne može joj pomoći na primjeren način.
‘Doveli su slabu zemlju u zabludu’
Malcolm Chalmers, zamjenik ravnatelja Royal United Services Institute, obrambene istraživačke ustanove sa sjedištem u Londonu, priznaje da je sada rat u Ukrajini sada postao rat iscrpljivanja. Pa je odgovornost prebacio na Ukrajince. „Više se zapravo ne radi o nama, nego o njima,“ rekao je. „Problem je ukrajinska otpornost.“
Predsjednik Milanović upozorio je još 18. veljače 2022., šest dana prije početka Putinova napada na Ukrajinu da je vrlo perfidno jednu državu koja je velika, ali puno slabija od Rusije, dovoditi u zabludu da se praćkama i strelicama može obraniti u slučaju rata. „Stvarati tu iluziju, a istovremeno govoriti „naši vojnici tamo neće biti.“ To je pakleni plan i nije ispravno. Potičeš Ukrajinu na sukob. Zašto to radiš? Jedino Nijemci i Francuzi vode normalnu politiku,“ istakao je Milanović.
Sada čak i ukrajinski dužnosnici upozoravaju da je rat došao u “ćorsokak”. Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, upozorio je da postoji veliki rizik da bi zemlja mogla izgubiti rat s Rusijom jer je Kongres zaustavio slanje pomoći Ukrajini. „Ta odluka može učiniti nemogućim oslobađanje teritorija koje je zauzela Rusija,“ zavapio je Jermak.
‘Kako dodatno sudjelovati u ratu’
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg otvoreno je pak najavio da bi uskoro mogle stizati loše vijesti o Ukrajini. “Ratovi se razvijaju u fazama. Moramo podržati Ukrajinu i u dobrim i u lošim vremenima. Trebali bismo biti spremni i na loše vijesti”, zaključio je Stoltenberg te optimistički zatražio da Zapad treba što više podržati Ukrajinu, „ jer će tako rat brže završiti.“ Stoltenberg je to izjavio mrtav hladan premda se već pokazalo da je takva strategija golema zabluda.
Početkom ove godine Milanović je kazao: „Razgovara se o tome kako dodatno sudjelovati u ratu tako da ne sudjeluješ. Da nitko naš ne pogine, ali sve drugo radi NATO. Kao i Rusija, koja se preko Ukrajine prije svega obračunava s Amerikancima. I ovo se neće riješiti u Berlinu i Parizu, a najmanje u Bruxellesu gdje sjede potpuno nebitni i neizabrani ljudi. Ovo će se rješavati između Moskve i Washingtona, tako je i počelo,“ naglasio je Milanović.
Zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerj Zalužni, ne krije zbunjenost činjenicom da arsenal koji su Ukrajini isporučili njezini zapadni saveznici te mobilizacija još nekoliko brigada nije dala puno rezultata. Pa je zaključio: “ Prije ili kasnije shvatit ćemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu,” fatalistički je zaključio najodgovorniji ukrajinski časnik.
Iscrpljujuća rovovska bitka
U isto vrijeme priznao je da je ruska vojska poboljšala logističke lance, da njihove tvornice proizvode novi hardver, a njihove mogućnosti elektroničkog ratovanja otupile su Ukrajinu u preciznom streljivu. „Istodobno,“ ističe Zalužni, „imamo ograničene mogućnosti za obuku pričuve na vlastitom teritoriju, budući da neprijatelj ima mogućnost lansirati rakete i zračne napade na centre za obuku i poligone.“
Najgore je, smatra Zalužni, što se može dogoditi dugotrajna iscrpljujuća rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem, ali i to što će Rusija još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i streljivu. „Rusija je feudalna država u kojoj su ljudski resursi je najjeftiniji resurs ljudski život. A za nas su naši ljudi najvrjednije što imamo.”
Još početkom rata, 21. travnja 2022. Milanović je upozorio da će netko sutra morati položiti račune. „Tko je odgovoran za ovoliko smrti u Ukrajini i za to što Rusija razara Ukrajinu? Tko je za to kriv? Ukrajinci ili oni koji su ih huškali protiv smrtnog i opasnog neprijatelja. Ovo govori čovjek kojem je u interesu da Europa ne zaglibi u nečemu iz čega neće moći izaći.”
Bez sredstava za rat
Simon Shuster novinar časopisa TIME-a, opisao je nedavno Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada. „Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala,“ citirao je je Zelenskog te dodao kako mu je pomoćnik ukrajinskog predsjednika kazao da se Zelenski osjeća izdanim od svojih zapadnih saveznika. „Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, ostavili su ga samo sa sredstvima da se preživi.”
Još 10. lipnja 2023. Milanović je upozorio: „Ukrajinski predsjednik nema izbora nego da radi ovo što radi, a to vodi u poraz. Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Rusija je država koja je nevjerojatna vojna sila, mi se možemo naslađivati njihovom sporošću, ali tako je kako je. Svatko tko ima malo znanja i iskustva vidi kako što se događa. Rusija nije kao mi, nije demokracija, Rusija je neuništiva. Naprosto kao neprijatelj je neuništiva i tako moramo razgovarati.”
Upravo je ta izjava Milanovića pokrenula novu lavinu napada na njega, premda tu realnost sada potvrđuje sve više najodgovornijih političara Europe i SAD-a. Jer, nakon gotovo dvije bilanca rata je poražavajuća za Ukrajince. Pola države je devastirano, a Rusija je zauzela gotovo jednu petinu zemlje. Ukrajinci sami priznaju da je gotovo nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku obranu.
‘Ovo je rat iscrpljivanja’
Sve to ozbiljno utječe na moral vojnika na bojnom polju, ali i građane koji se suočavaju s još jednom hladnom, mračnom zimom jer je Rusija teško oštetila ukrajinsku energetske infrastrukture.
Na pitanje hoće li Ukrajina izgubiti rat, Markus Reisner, austrijski povjesničar i donedavni zapovjednik austrijskog Gardebataillona, upozorava da će Ukrajina izgubiti rat ako joj Zapad ne pruži neophodnu podršku. „Ovo je rat iscrpljivanja – a tu su ključni resursi, a ne moral. Međutim, u europskim prijestolnicama raspoloženje je loše: smatralo se da su isporuke oružja dovoljne. Ali to nije slučaj. Postojećom proizvodnjom oružja neće se moći isporučiti ono što je zaista potrebno Ukrajini,“ zaključio je pesimistički general Reisner te dodao da su se Rusi, neposredno nakon neuspjeha na početka ruske invazije, počeli oporavljati te da su zbog toga isporuke zapadnog oružja Ukrajini previše za smrt, premalo za život.
„Već́ tada se vidjelo da se stvaraju svi uvjeti za rat iscrpljivanja. Ne možete voditi rat iscrpljivanja usput, morate dati sve od sebe,“ naglasio je Reisner te upozorio da je unatoč jedanaest paketa sankcija ruska vojna industrija sve učinkovitija, a istodobno Ukrajina više nema funkcionalan vojno-industrijski kompleks potrebnih razmjera. I na kraju, zaključio je, Rusija nije izolirana kako je očekivao Zapad jer ima potporu globalnog juga.
Nisu je uspjeli izolirati
I to se potvrdilo ovih dana tijekom Putinove munjevite turneje po Bliskom istoku tijekom koje je posjetio Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju. Predsjednik UAE šeik Muhammed bin Zayed Al Nahyan nazvao je Putina svojim dragim prijateljem, a saudijski princ Muhammed bin Salmanom, priredio mu je svečani doček. Putin je pak u Moskvi ugostio iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i time pokazao da SAD i EU nisu uspjeli izolirati Rusiju.
Premijer Milanović je 21. rujna 2022. upozorio da Rusija nikako ne smije izgubiti rat te da ga pod svaku cijenu mora ga dobiti. „Iz njihove vizure oni ga moraju dobiti. To je u ovoj priči najopasnije.“
Ruski predsjednik Vladimir Putin uvjeren je da će mu od najveće pomoći biti pobjeda Donalda Trumpa i republikanaca na izborima u SAD. Osim što je Trump već najavio da će rat u Ukrajini zaustaviti za jedan dan, što u prijevodu znači da će natjerati Kijev praktički na kapitulaciju, Ukrajinu najviše brine što velika većina republikanskih kongresmena više ne želi trošiti novac na pomoć Ukrajini. U slučaju pobjede republikanaca na izborima Washington će u najboljem slučaju smanjiti vojnu i financijsku pomoć jer je veličina potpore Ukrajini učinila lakmus testom konzervativne vjerodostojnosti.
Upozorio je na sankcije
Zbog toga se u Washingtonu sve glasnije govori o tomu kako se Ukrajinu mora natjerati na mirovne pregovore, jer američka pomoć nije ni vremenski i po obimu neograničena. Takav potez SAD-a ne iznenađuje jer ne bi bilo prvi puta da ostave saveznike koje su natjerali u rat na cjedilu.
Na slabljene želje za podrškom Ukrajini u SAD utječu smanjeni interes za vijesti o ratu, osjećaj da oslabljena Rusija nije više nije velika prijetnja, želja da Europljani preuzmu veću ulogu, pad popularnosti ukrajinskog predsjednika Zelenskog i rastući osjećaj da Ukrajina nije uspjela steći prednost u sukobu.
Milanović je 25. veljače 2022. upozorio da sankcije, premda su najstrože do sada, ne mogu zaustaviti rusku vojsku, a bio je zloguki prorok kad je kazao da Ukrajina, iako godinama prima vojnu pomoć, nije pružila pravi otpor. „Cijenim hrabrost ljudi, ali vojnički ovo nije bilo dobro.“
Nastavak proizvodnje opreme
Jedan od najtežih udaraca ukrajinski predsjednik Zelenski doživio je od Njemačke koja je do sada bila daleko najveći pojedinačni podupiratelj Ukrajine nakon SAD-a, dajući oko 18,4 milijarde dolara vojne pomoći i preko 4,1 milijardu dolara ekonomske i humanitarne pomoći. Njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da Ukrajina i Njemačka, iako su partneri, nisu saveznici unutar EU i NATO saveza. Odbacio je također kritike da je Ukrajina dobila premalo oružja od Njemačke i drugih partnera. „Isporučujemo ono što možemo,“ rekao je ministar Pistorius.
Unatoč sankcijama, ruski obrambeni sektor nastavlja proizvoditi opremu, „čak i ako nije od najsuvremenijih materijala,“ smatra njemački ministar obrane. Priznajući da proizvodnja njemačkog oružja i streljiva za Ukrajinu ide sporije od planiranog, Pistorius je istaknuo da spora isporuka nije ni političko ni financijsko pitanje, već problem ograničenih mirnodopskih proizvodnih kapaciteta koje, kako je rekao, treba vremena povećati.
U svjetlu Pistoriusovih komentara, vrijedi podsjetiti da Berlin nije jedini europski saveznik u NATO-u koji je promijenio stav o podršci Ukrajini. Na strani Kijeva već duže vrijeme nije mađarski premijer Viktora Orban kao ni novi slovački premijer Robert Fico koji je objavio da Bratislava „više neće opskrbljivati Ukrajinu oružjem.“ Istodobno poručio je Europskoj uniji da se treba promijeniti iz dobavljača oružja u mirotvorca.
Optužbe za kompromitaciju
I na Zapadu sve više država odustaje od bezuvjetne potpore Ukrajini. Norveška se, primjerice, pridružila sve većem broju nacija koje razmatraju smanjenje naknada ukrajinskim izbjeglicama kako bi ih potaknule da se vrate kući. U Finskoj se pak otvoreno upozorava na problem korupcije u Kijevu te se postavlja pitanje zašto je dio oružja namijenjeno borbi protiv Rusa završavao u rukama lokalnih bandi.
Milanović je sredinom 2022. upozorio da „glupa politika Europske unije nije u interesu Hrvatske od prvog dana. Nije ni u interesu Njemačke, ali oni se to ne usude reći. Europska unija ne može zajednički pomoći u energetskoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini. Mi se damo navući od glasnijih od sebe, ići grlom u jagode, u nešto što ne možemo kontrolirati. Na kraju će se svaka država brinuti za sebe. Garantiram.“
Iako je medijima pod utjecajem vlade Milanović optuživan da je kompromitirao Hrvatsku tvrdnjama da su za rat u Ukrajini krivi Putin i Biden, da je otpor Ukrajinaca uzaludan jer je Rusija nepobjediva te da ukrajinski mladići nepotrebno ginu u ratu koji preko njihovih leđa vode SAD i Rusija, vrijeme pokazuje da je u mnogim svojim ocjenama nije griješio.