Uživo. Potvrđeno, SAD šalju Ukrajini bombe zabranjene u 120 zemalja. Bidenov savjetnik: 'Rusi ih koriste od početka rata'
Pratimo 499. dan ruske invazije na Ukrajinu
Ovo su ključni događaji:
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
- Pentagon najavio novi paket pomoći za Ukrajinu vrijedan 800 milijuna dolara
- Broj mrtvih u raketnom napadu na Lavov popeo se na 10
- Ukrajinsko napredovanje se nastavlja na tri fronta u protuofenzivi
- I dalje se povećava broj mrtvih zbog rušenja brane Kahovka
- Rusi napali desnu obalu rijeke Dnjepar
- Ukrajinci napali Belgorod – poginuo jedan muškarac
Pentagon najavio novi paket pomoći za Ukrajinu vrijedan 800 milijuna dolara
- SAD će Ukrajini poslati novi vojni paket vrijedan oko 800 milijuna dolara, objavila je Bijela kuća večeras. Između ostalog, paket će uključivati dodatno streljivo za protuzračne raketne sustave Patriot. Također, u paketu dolaze i kontroverzne kazetne bombe.
Bijela kuća: ‘Rusija koristi kazetno streljivo od početka rata’
- Počela je konferencija za medije savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, Jakea Sullivana, u Bijeloj kući. Govoreći o najavi da će SAD Ukrajini poslati kazetno streljivo, kazao je da će “prepustiti Pentagonu da kasnije objavi službeno priopćenje”. Prije toga rekao je da “i dalje stoje uz Ukrajinu koja brani svoju slobodu i demokraciju”. Između ostalog, Sullivan je rekao da Rusija kazetno streljivo “koristi od početka rata kako bi napadala Ukrajinu”.
“Shvaćamo da kazetno streljivo predstavlja rizik, ali također postoji veliki rizik po civile ako Rusi zauzmu još više ukrajinskog teritorija. Ukrajina takvo streljivo ne bi koristila u stranoj zemlji, već u svojoj zemlji, u kojoj brani svoje građane”, dodao je. Sullivan je rekao i da postoji “velika razlika” između vrste kazetnog streljiva koju koristi Rusija i vrste koju bi SAD poslao Ukrajini. Potvrdio je da su predsjednik Biden i njegovi savjetnici donijeli “jednoglasnu odluku” o slanju kazetnog streljiva Kijevu.
Podsjetimo, kazetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima. Streljivo je kontroverzno jer neeksplodirani “zvončići” mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.
Stoltenberg: Američke kazetne bombe za Ukrajinu služile bi za obranu
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pokazao je razumijevanje za aktualno razmatranje u Sjedinjenim Američkim Državama da se Ukrajina naoruža kazetnim streljivom protiv Rusije. “Suočeni smo s brutalnim ratom”, rekao je Stoltenberg, istaknuvši da obje strane koriste kazetne bombe. Međutim, Stoltenberg je naglasio da Ukrajina koristi kazetno streljivo za obranu.
“Rusija koristi kazetno streljivo za napad, za invaziju na Ukrajinu. Ukrajina koristi kazetno streljivo da se zaštiti od agresora”, rekao je. Stoltenberg je rekao da je na pojedinačnim saveznicima da odluče koje će oružje i opremu poslati Ukrajini, ali je istaknuo da NATO nema zajednički stav o korištenju kazetnih bombi.
Ukrajina oduševljena najavom da joj SAD šalje kasetno streljivo
- Administracija američko predsjednika Joea Bidena večeras bi u 20 sati po našem vremenu trebala objaviti da Pentagon šalje Ukrajini tisuće komada kasetnog streljiva, kao dio novog paketa vojne pomoći vrijednog do 800 milijuna dolara. Kijev pozdravlja tu odluku, objavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak. Poručio je da će takva pošiljka imati “izvanredan psiho-emocionalni učinak” na ruske snage. Dodao je da je pad borbene sposobnosti i morala ruskih vojnika “važna komponenta koju može osigurati ovaj tip projektila”.
Cleverly: ‘Rusija mora prestati ugrožavati nuklearnu elektranu’
- Ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva rekao je da Rusija mora dati UN-ovom nuklearnom nadzorniku puni pristup okupiranoj elektrani Zaporožje kako bi se osigurala “nuklearna sigurnost”. U tvitu, ministar James Cleverly rekao je da Rusija “više ne smije ugrožavati sigurnost” postrojenja najveće europske nuklearne elektrane. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju tražila je pristup cijeloj lokaciji nakon što je Ukrajina ustvrdila da je Rusija tamo postavila eksploziv. Moskva poriče tvrdnje Ukrajinaca. Rusija je do sada odobrila samo ograničen pristup službenicima, navodeći kao razlog sigurnosnu situaciju.
Izbio požar nakon ruskog napada na Zaporožje
- Požar je izbio nakon što su ruske granate pogodile infrastrukturni objekt u gradu Zaporožje, rekao je dužnosnik. Jurij Malaško, šef vojne uprave Zaporožja, rekao je na Telegramu da je Rusija napala grad u južnoj Ukrajini “usred dana”. “Jedna od zgrada se zapalila. Stručnjaci rade na otklanjanju posljedica granatiranja”, rekao je. Za sada nema izvješća o ozlijeđenima.
Zelenski želi jedinstvo tijekom samita NATO-a
- Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je u petak da očekuje jedinstvo među državama članicama NATO-a na summitu vojnog saveza u Vilniusu sljedećeg tjedna. Dodao je i kako želi vidjeti konkretne korake na putu Ukrajine da se pridruži savezu. Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa slovačkom predsjednicom, Zelenski je rekao kako također očekuje da će se na summitu NATO-a raspravljati o više obrambenih paketa za Kijev i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
IAEA: ‘Za sada nema znakova eksploziva u NE Zaporožje’
- Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) kaže da nije pronašla “nikakve vidljive naznake” eksploziva u nuklearnoj elektrani Zaporožje, ali da joj treba veći pristup postrojenju. “Naši stručnjaci su dobili dodatni pristup lokaciji. Do sada nisu vidjeli nikakve mine ili eksplozive, ali još im je potreban dodatni pristup, uključujući na krovove reaktorskih jedinica tri i četiri, te dijelove turbinskih dvorana”, navodi IAEA u svom najnovijem ažuriranju.
Brojni novi objekti uočeni su na krovovima zgrada tri i četiri na satelitskim snimkama, što je potaknulo sugestije da je Rusija nešto podmetnula na krov. Slike, koje je snimio Planet Labs, snimljene su 5. srpnja – dan nakon što je ukrajinski predsjednik Zelenski ustvrdio da je u tvornici možda postavljen eksploziv.
Pentagon: ‘Prigožin je uglavnom bio u Rusiji od početka pobune’
- Anonimni dužnosnik Pentagona rekao je za New York Times da je osnivač Wagnera Jevgenij Prigožin uglavnom bio u Rusiji od pobune, ali da ostaje nejasno je li posjetio Bjelorusiju, budući da navodno koristi dvojnike.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je jučer da je Prigožin od jutra bio u Sankt Peterburgu, a potom je “možda otišao u Moskvu, možda negdje drugdje, ali nije na teritoriju Bjelorusije”. “Ako mislite da je Putin toliko zloban i osvetoljubiv da će sutra ubiti Prigožina – ne, to se neće dogoditi”, rekao je također Lukašenko.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitri Peskov, rekao je da ruska vlada nije imala “ni mogućnosti ni želje” pratiti Prigožinovo kretanje.
UN: ‘Više od 9000 ukrajinskih civila poginulo je tijekom rata’
- Ujedinjeni narodi potvrdili su da je više od 9000 ukrajinskih civila, uključujući više od 500 djece, umrlo od početka neprijateljstava protiv Ukrajine, prije gotovo 500 dana. Međutim, stvarne brojke vjerojatno su puno veće. “Danas obilježavamo još jednu tužnu prekretnicu u ratu koji nastavlja uzrokovati užasne civilne žrtve u Ukrajini”, rekao je Noel Calhoun, zamjenik predsjedavajućeg Promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini. Organizacija kaže da je tri puta više civila umrlo u tom razdoblju nego tijekom osam godina neprijateljstava u istočnoj Ukrajini koja su prethodila ovom širem sukobu.
Stoltenberg : ‘Novo vijeće NATO-Ukrajina približit će Ukrajinu savezu’
- Inauguracijski sastanak novog NATO-ukrajinskog vijeća, sastavljenog od 31 NATO saveznika i Ukrajine, održat će se sljedeći tjedan u Vilniusu. Stoltenberg kaže da je sastavljen od “jednakih”. Vijeće bi moglo omogućiti bilo kojoj članici, uključujući Ukrajinu, da sazove krizni savjetodavni sastanak ako se osjeća ugroženom na bilo koji način, a tada se mogu donositi odluke kao odgovor na sva nastala pitanja.
“U osnovi je na vijećima da odluče koje odluke mogu donositi. To otvara prostor za praktičnije zajedničke aktivnosti. Cjelokupna ideja je da njegovim osnivanjem uspostavljamo tijelo u kojem radimo stvari zajedno, odlučujemo zajedno i savjetujemo se zajedno o pitanjima koja su važna za našu sigurnost. To ponovno približava Ukrajinu NATO-u”, kaže glavni tajnik NATO saveza.
WP: Biden odobrio isporuku kasetnog streljiva Ukrajini
- Američki predsjednik Joe Biden odobrio je slanje američkog kasetnog streljiva Ukrajini, piše The Washington Post. Povlačenje oružja iz zaliha Ministarstva obrane trebalo bi biti objavljeno u petak. Taj potez, kojim će se zaobići američki zakon koji zabranjuje proizvodnju, uporabu ili prijenos kasetnog streljiva sa stopom kvara većom od 1 posto, dolazi usred zabrinutosti zbog zaostale protuofenzive Kijeva protiv ukorijenjenih ruskih trupa i smanjenja zapadnih zaliha konvencionalnog topničkog streljiva, piše WP.
Stoltenberg je održao konferenciju za novinare
- Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, održao je konferenciju za novinare na kojoj je rekao da će na summitu u Vilniusu sljedećeg tjedna biti domaćin sastanka sa švedskim premijerom i turskim predsjednikom, nadajući se da će olakšati prijem Švedske u savez.
Što se tiče slanja kazetnog streljiva Ukrajini, Stoltenberg je rekao da “NATO nema stav o njima” budući da su neki saveznici potpisali zabranu njihove uporabe, a neki nisu. “O tome će odlučivati vlade, a ne NATO.” Međutim, Stoltenberg je rekao da se “suočavamo s brutalnim ratom i moramo zapamtiti da se ta brutalnost ogleda u tome da svaki dan vidimo žrtve i da obje strane koriste kazetnu municiju. “Rusija je koristila kazetnu municiju za invaziju na drugu zemlju. Ukrajina koristi kazetnu municiju da se obrani”, kaže Stoltenberg.
Stoltenberg je dodao da je jučer postignut napredak oko primanja Švedske u NATO, nakon što je novinar turske televizije ukazao da još uvijek postoje velike razlike između izjava koje su Turska i Švedska objavile nakon jučerašnjeg sastanka. Stoltenbeg je, prema pisanju Guardiana, zvučao samouvjereno, ali je dodao da možda ima još posla. Kaže da je “Švedska uspjela”, ali kaže da je također prepoznao da Turska ima “stvarnih sigurnosnih zabrinutosti” i da druge članice NATO-a imaju “sigurnosne zabrinutosti”. “Čvrsto vjerujem da bi bilo dobro za cijeli savez, uključujući Tursku, da Švedska postane članica što je prije moguće”, rekao je glavni tajnik NATO saveza.
Ukrajinski novinar je potom pitao kakva se formulacija može očekivati o budućem stalnom članstvu Ukrajine, na što mu je Stoltenberg odgovorio da se saveznici upravo sada savjetuju o formulaciji. Kazao je kako očekuje odluke o konkretnoj praktičnoj potpori, ali da mora postojati i politička dimenzija. Uvjeren je da će NATO imati poruku koja je “jasna”. “Slažemo se da su vrata NATO-a otvorena. Slažemo se da Ukrajina postane članica, što je važna poruka”.
Rekao je da je onda na saveznicima i Ukrajini da dogovore kada, a da Rusija nema pravo veta. Ponovio je da ako Ukrajina ne dobije rat, članstvo Ukrajine ionako nije upitno.
Zelenski stigao u Slovačku
- Ukrajinski predsjednik Zelenski stigao je u Slovačku, gdje će razgovarati s predsjednicom Zuzanom Caputovom. Zelenski je već posjetio Bugarsku i Češku, a stići će i u Tursku kasnije u petak.
TASS: Rusija istražuje Mars zbog optužbi da su financirali vojsku Ukrajine
- Tužiteljstvo Moskovske regije istražuje tvrtku Mars zbog sumnje da su financirali oružanih snaga Ukrajine, kao i zbog usklađenosti plaćenih poreza s primljenim prihodom, javlja TASS pozivajući se na agencije za provođenje zakona. Američka tvrtka Mars, koja u Rusiji ima deset tvornica, veliki je proizvođač čokoladica, hrane i hrane za kućne ljubimce. Portfelj brendova uključuje Mars, Snickers, Milky Way, Bounty, Twix, Skittles, M&M’s, Orbit, Pedigree, Whiskas.
“Trenutno, tužiteljstvo Moskovske regije provjerava nezakonite aktivnosti tvrtke Mars LLC. Posebno se provjerava financijska potpora za Oružane snage Ukrajine, kao i pouzdanost primljenih prihoda i njihova usklađenost s poreznim odbicima uplaćenim u blagajnu Ruske Federacije”, rekao je glasnogovornik agencije.
Rusija: Petero mrtvih u eksploziji u tvornici kod Samare
- Sedmero ljudi je poginulo, a dvoje ozlijeđeno u eksploziji u tvornici eksploziva u ruskom gradu Čapajevsku, prenosi agencija TASS hitne službe. Tvornicom smještenom oko 30 kilometara od grada Samare na Volgi upravlja Promsintez, jedan od glavnih proizvođača industrijskih eksploziva u Rusiji i bivšem Sovjetskom Savezu. TASS piše kako se eksplozija dogodila pri demontaži cijevi, te da nije bilo požara.
Aleksander Kinstein, zastupnik parlamenta iz Samare, rekao je da je eksploziju najvjerojatnije uzrokovalo zavarivanje i zaostali eksplozivni materijal u cijevima. Od početka ruske invazije na Ukrajinu događa se niz eksplozija i požara u ruskim skladištima energenata, tvornicama i na drugoj infrastrukturi.
Vlasti dio njih pripisuju Ukrajini i proukrajinskim saboterima. Kijev pak ne komentira te incidente, tek ponekad sugerirajući da su posljedica previranja unutar Rusije. Petero ljudi poginulo je 20. lipnja u eksploziji u tvornici baruta u ruskoj regiji Tambov. Tamošnji guverner odbacio je da je bila riječ o sabotaži ili napadu.
Glavni tužitelj ukrajine razgovarao s ministrima pravosuđa G7
- Andrij Kostin, glavni tužitelj Ukrajine, objavio je na društvenim medijima da je razgovarao s ministrima pravosuđa G7. “Svakodnevno nekažnjavanje kulminira novim zločinima. Uništenje brane Kahovka – ekološka katastrofa koju su uzrokovali ljudi – klasičan je primjer. Obavijestio sam ministre pravosuđa G7 o našoj nacionalnoj istrazi, kao i potrebi za tehničkom i stručnom pomoći. Duboko cijenimo podršku i solidarnost naših partnera. Uvjeren sam da ujedinjeni možemo utrti put ponovnoj uspostavi mira i pravde u Ukrajini i na globalnoj razini”, piše Kostin.
Lukašenko: ‘U pobuni u Rusiji nije bilo heroji’
- U intervjuu za BBC, bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko rekao je da iz nedavne pobune u Rusiji “nisu izašli heroji”. “Mislim da iz te situacije nitko nije izašao kao heroj. Ni Prigožin, ni Putin, ni Lukašenko. Nije bilo heroja. A pouka iz ovoga? Ako stvaramo ovakve naoružane skupine, moramo ih držati na oku i posvetiti im ozbiljnu pozornost”, rekao je bjeloruski predsjednik.
I dalje se pojavljuju zbunjujuće vijesti o tome gdje se nalazi Jevgenij Prigožin ili njegove trupe. U petak ujutro, savjetnik bjeloruskog ministra obrane rekao je novinarima da Wagner nije došao pogledati objekte koji su im bili namijenjeni u sklopu dogovora kojem je posredovao Lukašenko i kojim je okončan oružani marš na Moskvu. Savjetnik Leonid Kasinski je rekao: “Nisu došli, nisu pogledali.”
Reuters dodaje da je Kasinski također inzistirao na tome da je 300 šatora postavljenih u napuštenom kampu koji je Lukašenko ponudio Wagnerovoj plaćeničkoj skupini postavljeno za vježbu, a ne za Wagnerovce. “Ne biste trebali ovo povezivati s Wagnerom”, rekao je.
Lukašenko je u intervjuu za BBC govorio i o raspoređivanju ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom tlu. Kada mu je ukazano da je to tuđe oružje, rekao je: “U Ukrajini se cijela vojska bori stranim oružjem, zar ne? NATO oružje, jer im je ponestalo vlastitog. Pa zašto se ja ne mogu boriti tuđim oružjem?”
Njemački ministar obrane kaže da neće slati kazetnu municiju Ukrajini
- Njemački ministar obrane Boris Pistorius kaže da “nije opcija” da njegova zemlja pošalje kazetnu municiju Ukrajini. Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden kasnije danas objaviti veliki paket pomoći za Ukrajinu koji uključuje tu vrstu streljiva, zabranjenu u 120 drugih zemalja.
“Njemačka je potpisala konvenciju o zabrani uporabe te vrste oružja, tako da to za nas nije opcija. Što se tiče zemalja koje nisu potpisale konvenciju – Kine, Rusije, Ukrajine i SAD-a – nije na meni da komentiram njihove postupke”, rekao je Pistorius novinarima.
Kremlj: ‘Pozorno ćemo pratiti sastanak Zelenskog i Erdoğana’
- Kremlj je u petak priopćio da će “pozorno pratiti” rezultate sastanka u Turskoj između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog turskog predsjednikaRecepa Tayyipa Erdoğana, na kojem će se raspravljati o potencijalnom proširenju crnomorske inicijative za žito. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao uskoro razgovarati s Erdoğanom, ali još nije određen datum.
Rusija je opetovano izrazila svoje protivljenje nastavku sporazuma, za koji tvrdi da se provodi na način koji joj još uvijek ne dopušta izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda zbog zapadnih financijskih sankcija i zatvaranja tranzitne cijevi za amonijak koja izlazi u Odesi.
Njemačka se protivi slanju kazetnog streljiva Ukrajini
- Njemačka se protivi slanju kazetnog streljiva Ukrajini, rekla je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u petak, dan nakon što su američki dužnosnici rekli da Washington planira Kijevu opskrbiti oružje, koje se naširoko osuđuje zbog ubijanja i sakaćenja civila.
Upitana za komentar o tome što su američki dužnosnici rekli, njemačka ministrica Baerbock rekla je novinarima na konferenciji o klimi u Beču: “Pratila sam medijska izvješća. Za nas, kao državu stranku, vrijedi sporazum iz Osla”. Reuters izvještava da je Baerbock mislila na CCM koji je otvoren za potpisivanje u glavnom gradu Norveške 2008., koji zabranjuje korištenje, skladištenje, proizvodnju i prijenos kazetnog streljiva.
EU razmatra kako koristiti zamrznutu imovinu Rusa
- Zemlje EU-a raspravljaju o načinima korištenja zamrznute ruske imovine za pomoć u obnovi Ukrajine, rekao je u petak češki premijer Petr Fiala. “Ovo nije jednostavna tema, bilo s pravne ili bilo koje druge točke gledišta. Ovdje se također vode intenzivni pregovori upravo kako bismo mogli iskoristiti i ovu zamrznutu imovinu za pomoć Ukrajini”, rekao je za Reuters nakon sastanka sa Zelenskim u Pragu
Zelenski traži dalekometno oružje
- Češki premijer Petr Fiala rekao je da je uvjeren da je budućnost Ukrajine unutar EU i NATO-a. Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom, Fiala je također rekao da će njegova zemlja donirati vojne helikoptere i druge materijale za obranu od ruske invazije. Fiala je istaknuo da je sigurnost Ukrajine cijela sigurnost Europe.
Ukrajinski predsjednik ponovno je tijekom svog posjeta Češkoj da je Kijevu potrebno oružje dugog dometa za borbu protiv ruskih snaga. “Bez dalekometnog oružja teško je ne samo izvršiti ofenzivnu misiju, već i obrambenu operaciju”, rekao je Reuters na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji.
Zelesnki je u petak ujutro bio u Pragu gdje je s Fialom održao zajedničku konferenciju za novinare. Zelenski je doputovao iz Bugarske gdje je jučer razgovarao s predsjednikom i premijerom. Zelenski je u Pragu rekao da je ove godine važno učiniti sve da se počnu pregovori o ulasku Ukrajine u EU.
Ukrajina izvještava o novom napredovanju u blizini Bahmuta
- Ukrajinske trupe jučer su napredovale više od kilometra protiv ruskih snaga u blizini istočnog grada Bahmuta, rekao je u petak vojni glasnogovornik. Njegova izjava najnoviji je signal da Kijevska protuofenziva postupno napreduje, iako se ruska izvješća o borbama u sektoru Bahmuta razlikuju od ukrajinskih.
“Obrambene snage i dalje drže inicijativu, vrše pritisak na neprijatelja, provode jurišne operacije, napreduju duž sjevernog i južnog krila. Konkretno, tijekom prošlog dana, napredovali su više od jednog kilometra”, rekao je za Reuters vojni glasnogovornik Serhij Čerevati ukrajinskoj televiziji.
Glasnogovornik glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga rekao je da su ukrajinske snage imale “djelomičan uspjeh” u blizini sela Kliščivka, jugozapadno od Bahmuta. Rusija i dalje drži Bahmut, ali obje strane kažu da su borbe u tom području intenzivne. Ukrajinske snage se nadaju da će opkoliti grad.
Rusi uhitili sabotera na Krimu
- Ruske snage sigurnosti tvrde da su uhitile čovjeka na okupiranom Krimu, kojeg optužuju za sabotiranje željeznica u regiji u ime ukrajinskih snaga. Tass javlja kako je stanovnik Simferopolja obučavan u Odesi, prije nego što je upotrijebio improviziranu eksplozivnu napravu da digne u zrak željezničke tračnice na poluotoku koji je Ruska Federacija nezakonito zauzela 2014.
FSB je zaustavio nezakonite aktivnosti ruskog državljanina rođenog 1998. godine, koji je po zadacima ukrajinskih specijalnih službi sudjelovao u “izvršenju diverzantsko-terorističkog akta na željezničkom transportnom objektu Republike Krim”. Sigurnosne službe tvrde da je muškarac bio povezan s obavještajnom mrežom. Prijeti mu između 10 i 20 godina zatvora.
ISW: Ukrajinsko napredovanje se nastavlja na tri fronta u protuofenzivi
- Ukrajina nastavlja s napredovanjem na frontama Bahmuta, zapadnog Donjecka i zapadnog Zaporožja, prema izvješćima ukrajinskih dužnosnika. Njihove trupe pokušavale su uništiti ruske snage, umjesto da preuzmu dijelove teritorija. Institut za proučavanje rata (ISW) kaže da je provjerio izvješća o ukrajinskim snagama koje su zauzele položaje u Kliščivki, oko 5 kilometara jugozapadno od Bahmuta.
Američki thinktank kaže da nedavni pokreti trupa, angažmani i napredovanje pokazuju da Ukrajina “nastavlja napore da postupno degradira rusko ljudstvo i logistička sredstva”. Predsjednik Zelenski je nedavno primijetio usporavanje napretka i pozvao na više zapadnog oružja – a očekuje se da će Joe Biden, američki predsjednik, danas objaviti još jedan veliki paket pomoći koji će prema jučerašnjim navodima medija uključivati i kazetno streljivo.
Ukrajinci napali Belgorod – poginuo jedan muškarac
- U svom dnevnom operativnom brifingu Vjačeslav Gladkov, guverner regije Belgorod u Rusiji, rekao je da je jedan muškarac ubijen u ukrajinskom granatiranju u posljednja 24 sata. Zabilježio je i štete u brojnim naseljima uzrokovane padom krhotina nakon djelovanja protuzračne obrane. Belgorod graniči sa Sumijem, Harkivom i okupiranom regijom Lugansk na sjeveroistoku Ukrajine.
I dalje se povećava broj mrtvih zbog rušenja brane Kahovka
- Vlasti koje je nametnula Rusija u okupiranom Hersonu povisile su broj žrtava rušenja brane Kahovka na 55, navodi Tass. S ozljedama su hospitalizirane 144 osobe.
Rusi napali desnu obalu rijeke Dnjepar
- Suspilne, ukrajinska televizija, izvještava da je Rusija preko noći izvršila udar na desnu obalu rijeke Dnjepar u blizini cestovnog mosta Antonivka. Pet civila u Hersonu je ranjeno. Bilo je, tvrdi se, ukupno 29 napada. Posljednjih dana pojavile su se oprečne tvrdnje o ukrajinskim pokušajima da nametnu branu u tom području na lijevoj obali Dnjepra koju su okupirali Rusi. Rusija nastavlja okupaciju južnog dijela Hersonske oblasti.
Broj mrtvih u raketnom napadu na Lavov popeo se na 10
- Broj mrtvih u ruskim napadima na Lavov u četvrtak popeo se na 10, rekao je Maksim Kozicki, šef regionalne državne uprave Lavova. “U jučerašnjem raketnom napadu na stambenu zgradu u Lavovu poginulo je 10 ljudi. Jedna osoba pronađena je sinoć, a druga jutros. Osim toga, 42 osobe su ozlijeđene. Hospitalizirano ih je 16”, navodi Kozicki na Telegramu.
Ukrajina traži pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu
- Ukrajina je podnijela službeni zahtjev za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (Comprehensive and Progressive Agreement for Trans-Pacific Partnership – CPTPP) Novom Zelandu, priopćile su u petak japanske i novozelandske vlasti. Novi Zeland, koji obavlja funkcije pravnog depozitara za partnerstvo, primio je službeni zahtjev za pristupanje od Ukrajine 5. svibnja, rekao je glasnogovornik novozelandskog ministarstva vanjskih poslova.
Sljedeće korake u procesu prijave odredit će svi članovi CPTPP-a, koji bi se trebali sastati u novozelandskom gradu Aucklandu 16. srpnja, rekao je glasnogovornik. Japanski ministar gospodarstva, Shigeyuki Goto, rekao je na redovitoj medijskoj konferenciji da Japan, kao članica CPTPP-a, “mora pažljivo procijeniti ispunjava li Ukrajina u potpunosti visoke zahtjeve sporazuma” po pitanju pristupa tržištu i pravila.
Oporbeni novinari: ‘Ruska vojska u Ukrajini provodi sustavni vjerski progon’
- Ruska vojska provodi sustavni vjerski progon u okupiranoj Ukrajini, prema oporbenim novinama portala Vertska. Tvrde da su zabilježili 109 djela vjerskog progona i uništavanja gotovo 600 crkava u Ukrajini od invazije. Većina žrtava su pravoslavci i protestanti, prema izvješću, a mnogi su oteti, uhićeni, zarobljeni, mučeni i ubijeni zbog svoje vjere. Bili su progonjeni, piše list, zbog “ukrajinskog jezika i odbijanja da podrže proruske vlasti i Rusku pravoslavnu crkvu”. Rusija za sada nije komentirala izvješće.
Zelenski pozvao NATO da sa summita pošalje Ukrajini “jasan signal” o članstvu
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je čelnike NATO-a da sljedećeg tjedna na summitu poduzmu konkretne korake prema primanju Ukrajine u Savez, a za to je prigodom posjeta Pragu dobio i potporu češkog predsjednika Petra Pavela. Zelenski je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek “otvorena”. Ukrajina traži jasan znak NATO-a sa summita koji će se 11. i 12. srpnja održati u Vilniusu da će se moći priključiti vojnom savezu kad rat završi.
Ukrajina se želi priključiti što prije, ali je mišljenje članica NATO-a o tome koliko se brzo trebaju poduzeti ti koraci podijeljeno. Neke zemlje članice oprezne su u pogledu poteza za koje se boje da bi mogli uvući savez bliže aktivnom ratu protiv Rusije. “Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice”, rekao je Zelenskij na konferenciji za novinare koju je održao s češkim kolegom Pavelom. “Potrebna nam je ta motivacija. Potrebna nam je iskrenost u našim odnosima”, dodao je.
Zelenski je rekao da formulacija prihvaćena na summitu NATO-a 2008. nije dovoljna – da će vrata vojnoga saveza “ostati otvorena” i da će Ukrajina na kraju postati njegova članica. “Trebat će nam nekakav signal, jasan, da će Ukrajina biti u savezu. A ne da su vrata otvorena – to nije dovoljno”, rekao je odgovarajući na pitanja novinara. Češka Republika, članica NATO-a, pruža snažnu potporu Ukrajini od početka ruske invazije u veljači 2022., pružajući joj vojnu i drugu pomoć. “Mora se posve jasno reći da je u interesu Češke da Ukrajina, čim rat završi, počne pregovore o ulasku u NATO, jer je to i u interesu naše sigurnosti, regionalne stabilnosti i gospodarskog napretka”, rekao je Pavel.
SAD: Bidenova administracija nije odobrila neslužbene razgovore s Rusima
- Administracija Joea Bidena nije odobrila niti dala potporu za tajne sastanke bivših dužnosnika službe nacionalne sigurnosti s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o mogućim pregovorima o prekidu rata u Ukrajini, priopćili su Bijela kuća i State Department. NBC je izvijestio da su se bivši američki dužnosnici u travnju sastali s Lavrovom u New Yorku, zajedno s bivšim američkim diplomatom i predsjednikom Vijeća za vanjske odnose na odlasku Richardom Haasom i dva bivša pomoćnika iz Bijele kuće.
Nije jasno koliko je često skupina, u kojoj su bili i bivši dužnosnici Pentagona, održavala razgovore s drugim uglednim Rusima za koje se pretpostavlja da su bliski Kremlju, izvijestio je NBC. Najmanje jedan član neidentificirane skupine putovao je u Rusiju, naveo je NBC. “Bidenova administracija nije odobrila te razgovore”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Reutersu. “A kao što smo već rekli, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine”, dodao je.
Glasnogovornik je pritom mislio na politiku administracije da ne razgovara o mogućnosti pregovora o završetku rata bez uključivanja ukrajinskih dužnosnika. Dodao je da će administracija nastaviti dostavljati oružje Kijevu kako bi ukrajinski dužnosnici “mogli pregovarati s jake pozicije kada ocijene da je došao pravi trenutak”. Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je u intervjuu za CBS da Bijela kuća zna za neslužbene razgovore.
“Ali želim jasno reći da mi te razgovore ne ohrabrujemo niti potičemo te da u njima ni na koji način ne sudjelujemo”, dodao je. “Kao što je predsjednik rekao, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine”, rekao je. NBC je, pozivajući se na šest osoba, izvijestio da je cilj razgovora postaviti temelje za moguće pregovore o završetku rata koji je izbio nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Naveli su dva izvora koja su rekla da administracija zna da se razgovori održavaju, ali ne po njezinim uputama, te da su oni koji su se sastali s Lavrovom o tome naknadno izvijestili Bijelu kuću.