Na jednom od zagrebačkih gradskih štandova gdje poljoprivredni proizvođači cijele godine prodaju svoje sezonsko voće htjela sam jučer kupiti mrežicu mandarina, pa onda ipak nisam. Zaustavila me ona vijest od prije nekoliko dana da je u Hrvatsku vraćena velika pošiljka naših mandarina koje su išle u izvoz za Srbiju jer je utvrđeno da su pune pesticida.
Kasnije u toku dana oglasio se hrvatski Državni inspektorat odakle su izvijestili da su vraćene mandarine bile kontaminirane zabranjenim pesticidom koji se zove klorpirifos i da je sanitarna inspekcija naredila da se kompletna isporuka odmah uništi. Kažu da će protiv odgovornih pokrenuti upravne i prekršajne postupke te da je već utvrđeno o kojim se dobavljačima i proizvođačima radi.
To je dobra reakcija, ali nedovoljna. Jer građanima bi trebao dati punu informaciju o tome čije su točno zatrovane mandarine, tko ih stavlja na tržište i gdje još. Ovako ćemo sumnjati u sve umjesto da bojkotiramo samo one uzgajivače mandarina koji krše propise koristeći na svojim plantažama zabranjeni herbicid.
Ti bi farmeri trebali biti žestoko kažnjeni
Državni inspektorat također je dužan istražiti odakle neodgovorni proizvođači mandarina nabavljaju klorpirifos budući da je Ministarstvo poljoprivrede još 2020. godine – kada je on potpuno zabranjen u cijeloj EU – zabranilo i njegovu prodaju u Hrvatskoj. Ukratko, ti bi farmeri trebali biti žestoko kažnjeni, prvo da im više nikad ne padne na pamet da se igraju ljudskim zdravljem, i drugo, da njihov primjer bude jasna opomena i svima drugima. Jer klorpirifos, dakako, nije prognan bez veze.
Američka korporacija Dow Chemical lansirala ga je još 1965. i u narednim je desetljećima postao najpopularniji saveznik poljoprivrednika diljem svijeta u borbi protiv nametnika koji napadaju mandarine, rajčicu, vinovu lozu, krumpir, uljanu repicu, kivi, žitne kulture i druge usjeve. No istraživanja su, jedno za drugim, palila alarm. Zato je 2006. godine već bio zabranjen u većini zemalja EU koje su ga pojedinačno uklanjale iz upotrebe na svom području. Opća zabrana stupila je na snagu 2020. pa joj se morala podvrgnuti i Hrvatska. Utvrđeno je da je neurotoksični pesticid klorpirifos – namijenjen za uništavanju štetnika na poljima – istovremeno opasan ne samo za domaće životinje, kukce i ribe nego i za čovjeka, a pogotovo za djecu.
Klorpirifos je srodan bojnom otrovu sarinu
Niz studija u Europi, SAD-u i drugdje pokazao je da klorpirifos djeluje na živčani sustav ljudi i životinja na isti način na koji djeluje na ciljanog štetnika. Izloženost u manjim količinama, bilo da ga se udiše, dodiruje ili unese u želudac hranom ili kontaminiranom vodom, kod odraslih osoba izaziva (citiramo) curenje iz nosa, suzenje i pojačano lučenje sline, znojenje, glavobolju, mučninu i vrtoglavicu. Ozbiljnije izlaganje uzrokuje povraćanje, grčeve, trzanje mišića, drhtanje i slabost, gubitak koordinacije, proljev i zamagljen vid. U teškim slučajevima trovanja dolazi do nesvjestice, gubitka kontrole mjehura i crijeva, konvulzija, poteškoća s disanjem, paralize pa čak i smrti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Za trudnice i bebe klorpirifos je vrlo opasan čak i u vrlo niskim količinama. Djeci koja su majčinom trbuhu bila u dodiru s tim otrovom dijagnosticirani su brojni neurološki poremećaji.
Sve to ne čudi kad se zna da je klorpirifos po sastavu srodan smrtonosnom bojnom otrovu sarinu te da je to supstanca koju su u Drugom svjetskom ratu razvili nacisti za kemijsko ratovanje.
Čekamo od inspekcije konkretne odgovore
U radu koji opisuje slučajeve trovanja klorpirifosom, koji su u desetak godina liječeni u bolnici na Tajvanu, navodi se da je 12 od 40 pacijenata završilo s blažim oštećenjima, a 28 s teškima koji uključuju kritične respiratorne probleme, tahikardiju, oštećenja bubrega. Od tih 28 šestoro je umrlo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problem s ovim pesticidom pojačava činjenica da je karenca, odnosno vrijeme koje je potrebno da se klorpirifos nakon špricanja sam razgradi, kod voćki 28 dana, a kod krumpira i šećerne repe čak 91 dan.
Slučaj zatrovanih hrvatskih mandarina i zastrašujuća priča o klorpirifosu pokazuju da nije paranoja ako se bojimo da je hrana koju kupujemo opasna. Utoliko se od nadležnih institucija mora zahtijevati ozbiljan i trajan nadzor nad namirnicama koje se prodaju na tržištu i progon poljoprivrednika koji se kockaju sa zdravljem građana. Prema tome, čekamo od inspekcije konkretne odgovore na sva pitanja iz ove afere koja je otkrivena tek kad je hrvatsko voće stiglo na tuđu granicu. Želimo djeci davati zdrave mandarine, ali koje su zdrave, to sada ne znamo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U Hrvatskoj su otkrivene zatrovane mandarine opasne za djecu. Očito se s razlogom bojimo kakvu hranu jedemo
Želimo djeci davati zdrave mandarine, ali koje su zdrave, to sada ne znamo
Građanima bi trebao dati punu informaciju o tome čije su točno zatrovane mandarine, tko ih stavlja na tržište i gdje još. Ovako ćemo sumnjati u sve umjesto da bojkotiramo samo one uzgajivače mandarina koji krše propise koristeći na svojim plantažama zabranjeni herbicid.
Na jednom od zagrebačkih gradskih štandova gdje poljoprivredni proizvođači cijele godine prodaju svoje sezonsko voće htjela sam jučer kupiti mrežicu mandarina, pa onda ipak nisam. Zaustavila me ona vijest od prije nekoliko dana da je u Hrvatsku vraćena velika pošiljka naših mandarina koje su išle u izvoz za Srbiju jer je utvrđeno da su pune pesticida.
Kasnije u toku dana oglasio se hrvatski Državni inspektorat odakle su izvijestili da su vraćene mandarine bile kontaminirane zabranjenim pesticidom koji se zove klorpirifos i da je sanitarna inspekcija naredila da se kompletna isporuka odmah uništi. Kažu da će protiv odgovornih pokrenuti upravne i prekršajne postupke te da je već utvrđeno o kojim se dobavljačima i proizvođačima radi.
To je dobra reakcija, ali nedovoljna. Jer građanima bi trebao dati punu informaciju o tome čije su točno zatrovane mandarine, tko ih stavlja na tržište i gdje još. Ovako ćemo sumnjati u sve umjesto da bojkotiramo samo one uzgajivače mandarina koji krše propise koristeći na svojim plantažama zabranjeni herbicid.
Ti bi farmeri trebali biti žestoko kažnjeni
Državni inspektorat također je dužan istražiti odakle neodgovorni proizvođači mandarina nabavljaju klorpirifos budući da je Ministarstvo poljoprivrede još 2020. godine – kada je on potpuno zabranjen u cijeloj EU – zabranilo i njegovu prodaju u Hrvatskoj. Ukratko, ti bi farmeri trebali biti žestoko kažnjeni, prvo da im više nikad ne padne na pamet da se igraju ljudskim zdravljem, i drugo, da njihov primjer bude jasna opomena i svima drugima. Jer klorpirifos, dakako, nije prognan bez veze.
Američka korporacija Dow Chemical lansirala ga je još 1965. i u narednim je desetljećima postao najpopularniji saveznik poljoprivrednika diljem svijeta u borbi protiv nametnika koji napadaju mandarine, rajčicu, vinovu lozu, krumpir, uljanu repicu, kivi, žitne kulture i druge usjeve. No istraživanja su, jedno za drugim, palila alarm. Zato je 2006. godine već bio zabranjen u većini zemalja EU koje su ga pojedinačno uklanjale iz upotrebe na svom području. Opća zabrana stupila je na snagu 2020. pa joj se morala podvrgnuti i Hrvatska. Utvrđeno je da je neurotoksični pesticid klorpirifos – namijenjen za uništavanju štetnika na poljima – istovremeno opasan ne samo za domaće životinje, kukce i ribe nego i za čovjeka, a pogotovo za djecu.
Klorpirifos je srodan bojnom otrovu sarinu
Niz studija u Europi, SAD-u i drugdje pokazao je da klorpirifos djeluje na živčani sustav ljudi i životinja na isti način na koji djeluje na ciljanog štetnika. Izloženost u manjim količinama, bilo da ga se udiše, dodiruje ili unese u želudac hranom ili kontaminiranom vodom, kod odraslih osoba izaziva (citiramo) curenje iz nosa, suzenje i pojačano lučenje sline, znojenje, glavobolju, mučninu i vrtoglavicu. Ozbiljnije izlaganje uzrokuje povraćanje, grčeve, trzanje mišića, drhtanje i slabost, gubitak koordinacije, proljev i zamagljen vid. U teškim slučajevima trovanja dolazi do nesvjestice, gubitka kontrole mjehura i crijeva, konvulzija, poteškoća s disanjem, paralize pa čak i smrti.
Za trudnice i bebe klorpirifos je vrlo opasan čak i u vrlo niskim količinama. Djeci koja su majčinom trbuhu bila u dodiru s tim otrovom dijagnosticirani su brojni neurološki poremećaji.
Sve to ne čudi kad se zna da je klorpirifos po sastavu srodan smrtonosnom bojnom otrovu sarinu te da je to supstanca koju su u Drugom svjetskom ratu razvili nacisti za kemijsko ratovanje.
Čekamo od inspekcije konkretne odgovore
U radu koji opisuje slučajeve trovanja klorpirifosom, koji su u desetak godina liječeni u bolnici na Tajvanu, navodi se da je 12 od 40 pacijenata završilo s blažim oštećenjima, a 28 s teškima koji uključuju kritične respiratorne probleme, tahikardiju, oštećenja bubrega. Od tih 28 šestoro je umrlo.
Problem s ovim pesticidom pojačava činjenica da je karenca, odnosno vrijeme koje je potrebno da se klorpirifos nakon špricanja sam razgradi, kod voćki 28 dana, a kod krumpira i šećerne repe čak 91 dan.
Slučaj zatrovanih hrvatskih mandarina i zastrašujuća priča o klorpirifosu pokazuju da nije paranoja ako se bojimo da je hrana koju kupujemo opasna. Utoliko se od nadležnih institucija mora zahtijevati ozbiljan i trajan nadzor nad namirnicama koje se prodaju na tržištu i progon poljoprivrednika koji se kockaju sa zdravljem građana. Prema tome, čekamo od inspekcije konkretne odgovore na sva pitanja iz ove afere koja je otkrivena tek kad je hrvatsko voće stiglo na tuđu granicu. Želimo djeci davati zdrave mandarine, ali koje su zdrave, to sada ne znamo.