Nedavno potpisani sigurnosni sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine nije dobio puno medijskog prostora. To se čini logičnim u usporedbi s već aktivnim i potencijalnim oružanim sukobima na euroazijskom prostoru.
Ratu u Gazi još se ne vidi kraj. Izrael prijeti invazijom južnog Libanona kao odgovor na stalne raketne napade Hezbolaha. Napadi pripadnika Islamskog otpora i ostalih militanata koje podržava Teheran na američke baze u Siriji i Iraku i ne prestaju. Pobunjenici iz Jemena i dalje napadaju komercijalne i ratne brodove u Adenskom zaljevu i Crvenom moru. Kao posljedica, prijeti zatvaranje prometa jednim od najvažnijih pomorskih puteva na svijetu.
Nedavna žestoka razmjena raketnih i avionskih udara između Islamske Republike Iran i Islamske Republike Pakistan brzo je deeskalirala. Međutim, iranski napad na nuklearnu silu kao što je Pakistan dokaz je da u Teheranu postoji centar odlučivanja spreman za donošenje nepromišljenih odluka. Peking sve otvorenije i češće inzistira na nužnosti za sjedinjenje Tajvana matici Kini.
Sadržaj sporazuma ocrtava buduće ponašanje Zapada
Oružani sukobi u Ukrajini, iako nešto manjeg intenziteta zbog vremenskih uvjeta, i dalje privlače više pozornosti od posjeta jednog stranog lidera Kijevu. Međutim, sadržaj papira na koji su potpise stavili premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u velikoj mjeri ocrtava buduće ponašanje zapadnih saveznika prema ratu u Ukrajini. Maksimalna politička, vojna i financijska podrška da, izravni angažman trupa ne!
Ovo je prvi od bilateralnih sigurnosnih ugovora s Ukrajinom na koje su se obvezale članice G7 na NATO summitu u Vilniusu 12. srpnja prošle godine. Sjedinjene Države, Kanada, Japan, Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo zajedničkom izjavom preuzele su obavezu dugoročne podrške ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije.
Sreća za Europu što su tu Britanci kad god zagusti
Kao što je bio prvi i najefikasniji u konkretnoj vojnoj pomoći Ukrajini na početku ruske agresije, tako je i u slučaju bilateralnih sigurnosnih jamstava London prvi obavi svoj posao. Prvih dana agresije Velika Britanija ispraznila je svoja skladišta protutenkovskih sustava NLOW. Po svijetu su kupovali granate za ukrajinsko topništvo sovjetskog porijekla dok su njemački parlamentarci u Bundestagu lamentirali oko definicije obrambenog i ofanzivnog naoružanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sasvim očekivano, takve budalaštine ponavljali su i neki naši saborski zastupnici. Sreća za Europu što ima Veliku Britaniju kad god zagusti.
Moskva umanjuje značaj, ali sporazum je konkretan
Moskva je, normalno, nastojala umanjiti značaj sporazuma kao „hrpu praznih obećanja koja se uglavnom tiču savjetovanja i savjetodavne pomoći“. Međutim, sporazum je poprilično konkretan za takvu vrstu dokumenta. Njegovo izvršenje, samo u 2024. godini, predviđa vojnu pomoć od 2,4 milijarde funti.
Sporazum u potpunosti slijedi izjavu iz Vilniusa i na neki način definira i vojne ciljeve jer je „odlučan zauvijek prekinuti ruske ničim izazvane napade na Ukrajinu od 2014. i njegovu punu invaziju od 2022. godine“. Potpisnici će „raditi zajedno, i s drugim partnerima Ukrajine, kako bi osigurali da ukrajinske oružane i sigurnosne snage mogu u potpunosti obnoviti teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica“. Podrška punom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodno priznatim granicama Ukrajine iz 1991. godine definiraju i okvire unutar kojih će se tražiti buduće mirovno rješenje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako su se saveznici Ukrajine podijelili u koalicije
Ugovor je sklopljen na deset godina. Vojna pomoć pružat će se u domeni kopnenog, zračnog, pomorskog, svemirskog i kibernetičkog ratovanja. Prednost će se davati suvremenim tehnologijama te protuzračnoj obrani, topništvu, vatrenoj moći dugog dometa, oklopnim vozilima… te promicanju povećanja interoperabilnosti s euroatlantskim partnerima“. Poseban naglasak je na pružanju pomoći u obuci trupa i zapovjedništva za provođenje združenih operacija. Sporazum, koji ima 16 stranica, široko navodi podršku i u cijelom spektru neborbenih područja bitnih za jačanje obrane i sigurnosti.
Pomoć saveznika Ukrajini dogovara se i planira putem namjenskih koalicija zemalja donatora. Tako Latvija vodi koaliciju za pomoć u bespilotnim letjelicama. Nizozemska, Danska i Norveška, uz pomoć Sjedinjenih Država i Velike Britanije, na čelu su koalicije F-16 MLU. Velika Britanija i Norveška predvode koaliciju izgradnje pomorskih sposobnosti ratne mornarice i „dat će značajan doprinos razvoju ukrajinske pomorske flote“. Koalicija ima za cilj podržati Ukrajinu da postane „stvarni doprinositelj pomorskoj sigurnosti Crnog mora i Azovskog mora do 2035. godine“.
I Macron najavio sporazum i slanje pametnih aviobombi
Nedugo nakon sto je britanski premijer napustio Kijev, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da Francuska i Ukrajina idućih tjedana planiraju potpisati sporazum o sigurnosnim jamstvima u skladu s obvezama preuzetim nakon summita NATO-a u Vilniusu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Macron je najavio skorašnju isporuku oko 40 krstarećih projektila tipa SCALP-ER. To je francuska verzija krstareće rakete Storm Shadow koja Rusima zadaje ogromne brige. Također, radi jačanja udarnih sposobnosti ukrajinskih zračnih snaga, Pariz će mjesečno dostavljati 50 “pametnih” avionskih bombi povećanog dometa tipa Arement Air-Sol Modulaire ili skraćeno AASM.
AASM, modularno naoružanje zrak-zemlja, je dodatak koji se montira na avionske bombe kalibra od 125, 250 do 1000 kilograma. Povećana krilca i raketni motor osiguravaju lansiranje bombe s distanci od 70, sa velikih, ili 25 kilometara s malih visina. Inercijalnim sustavom navođenja AASM pogađa unutar 8 do 10 metara. Laserska glava za poluaktivno samonavođenje osigurava točnost pogodaka u krugu od 1 do 3 metra. Francuska ukupno na skladištu ima 1748 bombi ovog tipa. Tijekom 2024. godine najmanje 600 komada dobiva ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. AASM bomba izrađena je po NATO tehničkim standardima. Nakon isporuke F-16 MLU, koja se očekuje tijekom ove godine, moći će se koristiti bez potrebe za tehničkom preinakom.
Drastično ubrzanje i jačanje proizvodnih kapaciteta
Pred potpisivanje sporazuma, najavljena je isporuka još 78 samohodnih haubica tipa CAESAR kalibra od 155 milimetara. Ukrajina trenutno u operativnoj upotrebi ima 43 haubice ovog tipa. Na kraju 2024. godine Ukrajina bi na raspolaganju imala 20 baterija naoružanih ovim suvremenim i ubojitim haubicama. Kad je počela ruska masovna agresija na Ukrajinu, Nexter Systems proizvodio je dvije haubice na mjesec. Do kraja 2023. godine mjesečna proizvodnja dosegla je šest jedinica. Za ovu godinu, planirana mjesečna stopa proizvodnje iznosi osam haubica. Francuska industrija ubrzala je i proizvodnju grana za haubice kalibra 155 milimetara. Od siječnja 2023. do siječnja ove godine, uspjeli su podići mjesečnu isporuku granata Ukrajini sa 1000 na 3000 komada.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Za razliku od Velike Britanije, francuska vojska imala je skromnije zalihe streljiva i naoružanja na skladištu. Vojna industrija mnoge je proizvodne linije ugasila ili držala na minimumu. U tom smislu treba razumjeti i budući francusko-ukrajinski sigurnosni sporazum. Pored općih načela iz izjave G7, dio sporazuma pokrivat će povećane opskrbe Ukrajine naoružanjem i vojnom opremom. Relativno skromniji francuski proizvodni kapaciteti vjerojatno će bit nadopunjeni zajedničkim ulaganjem u domaću proizvodnju u Ukrajini. Francuska bez sumnje raspolaže s vrhunskim vojnim tehnologijama.
Ovi sporazumi nisu najbolje, ali jesu najbolje moguće rješenje
Kijev trenutno vodi bilateralne pregovore o sigurnosnim jamstvima s 30 zemalja. Sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom postavio je obrazac realizacije zajedničke izjave iz Vilniusa od prošle godine. Je li ovakav tip bilateralnih ugovora najbolje rješenje za Ukrajinu? Sigurno da ne jer ne može biti supstitucija za članstvo u NATO savezu koji je zasnovan na principu kolektivne obrane.
Postavljeni obrazac definira postizanje pune interoperabilnosti s vojskama članica saveza što je mnogo više od samog obećanja za buduće članstvo. Također, predviđeno trajanje ugovora od deset godina osigurava mnogo stabilnije planiranje i generiranje sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine. To je kvalitativno mnogo više od kampanjske pomoći s donatorskih konferencija. Dakle, sporazum je najviše što je Ukrajina mogla dobiti u ovom trenutku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ukrajina i dalje ostaje na braniku NATO-a i Europe
Mogu li očekivana sigurnosna jamstva, putem bilateralnih ugovora, kompenzirati eventualni izostanak američke vojne pomoći? Kratkoročno nedvojbeno ne! Ipak, sadašnja administracija iz Washingtona sigurno će osigurati nastavak pomoći tijekom ove godine.
Međutim, posljednja izjava admirala Roba Bauera, šefa vojnog odbora NATO-a, definira poziciju saveza, a to znači i Sjedinjenih Država, u odnosu na Putinovu Rusiju. “Moramo shvatiti da nije zadano da smo u miru. I zato se mi [snage NATO-a] pripremamo za sukob s Rusijom”, bez uvijanja rekao je nizozemski admiral.
A gdje je tu Ukrajina? Dok se god Ukrajina uspješno brani od ruske agresije, članice NATO saveza mogu biti sigurne da Rusija neće pokrenuti kopnenu invaziju na neku od članica. Ukratko, Ukrajina je na braniku NATO saveza i Europe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U sjeni kaosa na Bliskom istoku, Ukrajina sklopila presudan sigurnosni pakt koji definira daljnji tijek rata i ulogu Zapada
Moskva je, normalno, odmah nastojala umanjiti značaj sporazuma kao 'hrpu praznih obećanja', ali papir je vrlo konkretan
Sporazum u potpunosti slijedi izjavu iz Vilniusa i na neki način definira i vojne ciljeve jer je „odlučan zauvijek prekinuti ruske ničim izazvane napade na Ukrajinu od 2014. i njegovu punu invaziju od 2022. godine“. Potpisnici će „raditi zajedno, i s drugim partnerima Ukrajine, kako bi osigurali da ukrajinske oružane i sigurnosne snage mogu u potpunosti obnoviti teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica“
Nedavno potpisani sigurnosni sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine nije dobio puno medijskog prostora. To se čini logičnim u usporedbi s već aktivnim i potencijalnim oružanim sukobima na euroazijskom prostoru.
Ratu u Gazi još se ne vidi kraj. Izrael prijeti invazijom južnog Libanona kao odgovor na stalne raketne napade Hezbolaha. Napadi pripadnika Islamskog otpora i ostalih militanata koje podržava Teheran na američke baze u Siriji i Iraku i ne prestaju. Pobunjenici iz Jemena i dalje napadaju komercijalne i ratne brodove u Adenskom zaljevu i Crvenom moru. Kao posljedica, prijeti zatvaranje prometa jednim od najvažnijih pomorskih puteva na svijetu.
Nedavna žestoka razmjena raketnih i avionskih udara između Islamske Republike Iran i Islamske Republike Pakistan brzo je deeskalirala. Međutim, iranski napad na nuklearnu silu kao što je Pakistan dokaz je da u Teheranu postoji centar odlučivanja spreman za donošenje nepromišljenih odluka. Peking sve otvorenije i češće inzistira na nužnosti za sjedinjenje Tajvana matici Kini.
Sadržaj sporazuma ocrtava buduće ponašanje Zapada
Oružani sukobi u Ukrajini, iako nešto manjeg intenziteta zbog vremenskih uvjeta, i dalje privlače više pozornosti od posjeta jednog stranog lidera Kijevu. Međutim, sadržaj papira na koji su potpise stavili premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u velikoj mjeri ocrtava buduće ponašanje zapadnih saveznika prema ratu u Ukrajini. Maksimalna politička, vojna i financijska podrška da, izravni angažman trupa ne!
Ovo je prvi od bilateralnih sigurnosnih ugovora s Ukrajinom na koje su se obvezale članice G7 na NATO summitu u Vilniusu 12. srpnja prošle godine. Sjedinjene Države, Kanada, Japan, Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo zajedničkom izjavom preuzele su obavezu dugoročne podrške ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije.
Sreća za Europu što su tu Britanci kad god zagusti
Kao što je bio prvi i najefikasniji u konkretnoj vojnoj pomoći Ukrajini na početku ruske agresije, tako je i u slučaju bilateralnih sigurnosnih jamstava London prvi obavi svoj posao. Prvih dana agresije Velika Britanija ispraznila je svoja skladišta protutenkovskih sustava NLOW. Po svijetu su kupovali granate za ukrajinsko topništvo sovjetskog porijekla dok su njemački parlamentarci u Bundestagu lamentirali oko definicije obrambenog i ofanzivnog naoružanja.
Sasvim očekivano, takve budalaštine ponavljali su i neki naši saborski zastupnici. Sreća za Europu što ima Veliku Britaniju kad god zagusti.
Moskva umanjuje značaj, ali sporazum je konkretan
Moskva je, normalno, nastojala umanjiti značaj sporazuma kao „hrpu praznih obećanja koja se uglavnom tiču savjetovanja i savjetodavne pomoći“. Međutim, sporazum je poprilično konkretan za takvu vrstu dokumenta. Njegovo izvršenje, samo u 2024. godini, predviđa vojnu pomoć od 2,4 milijarde funti.
Sporazum u potpunosti slijedi izjavu iz Vilniusa i na neki način definira i vojne ciljeve jer je „odlučan zauvijek prekinuti ruske ničim izazvane napade na Ukrajinu od 2014. i njegovu punu invaziju od 2022. godine“. Potpisnici će „raditi zajedno, i s drugim partnerima Ukrajine, kako bi osigurali da ukrajinske oružane i sigurnosne snage mogu u potpunosti obnoviti teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica“. Podrška punom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodno priznatim granicama Ukrajine iz 1991. godine definiraju i okvire unutar kojih će se tražiti buduće mirovno rješenje.
Kako su se saveznici Ukrajine podijelili u koalicije
Ugovor je sklopljen na deset godina. Vojna pomoć pružat će se u domeni kopnenog, zračnog, pomorskog, svemirskog i kibernetičkog ratovanja. Prednost će se davati suvremenim tehnologijama te protuzračnoj obrani, topništvu, vatrenoj moći dugog dometa, oklopnim vozilima… te promicanju povećanja interoperabilnosti s euroatlantskim partnerima“. Poseban naglasak je na pružanju pomoći u obuci trupa i zapovjedništva za provođenje združenih operacija. Sporazum, koji ima 16 stranica, široko navodi podršku i u cijelom spektru neborbenih područja bitnih za jačanje obrane i sigurnosti.
Pomoć saveznika Ukrajini dogovara se i planira putem namjenskih koalicija zemalja donatora. Tako Latvija vodi koaliciju za pomoć u bespilotnim letjelicama. Nizozemska, Danska i Norveška, uz pomoć Sjedinjenih Država i Velike Britanije, na čelu su koalicije F-16 MLU. Velika Britanija i Norveška predvode koaliciju izgradnje pomorskih sposobnosti ratne mornarice i „dat će značajan doprinos razvoju ukrajinske pomorske flote“. Koalicija ima za cilj podržati Ukrajinu da postane „stvarni doprinositelj pomorskoj sigurnosti Crnog mora i Azovskog mora do 2035. godine“.
I Macron najavio sporazum i slanje pametnih aviobombi
Nedugo nakon sto je britanski premijer napustio Kijev, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da Francuska i Ukrajina idućih tjedana planiraju potpisati sporazum o sigurnosnim jamstvima u skladu s obvezama preuzetim nakon summita NATO-a u Vilniusu.
Macron je najavio skorašnju isporuku oko 40 krstarećih projektila tipa SCALP-ER. To je francuska verzija krstareće rakete Storm Shadow koja Rusima zadaje ogromne brige. Također, radi jačanja udarnih sposobnosti ukrajinskih zračnih snaga, Pariz će mjesečno dostavljati 50 “pametnih” avionskih bombi povećanog dometa tipa Arement Air-Sol Modulaire ili skraćeno AASM.
AASM, modularno naoružanje zrak-zemlja, je dodatak koji se montira na avionske bombe kalibra od 125, 250 do 1000 kilograma. Povećana krilca i raketni motor osiguravaju lansiranje bombe s distanci od 70, sa velikih, ili 25 kilometara s malih visina. Inercijalnim sustavom navođenja AASM pogađa unutar 8 do 10 metara. Laserska glava za poluaktivno samonavođenje osigurava točnost pogodaka u krugu od 1 do 3 metra. Francuska ukupno na skladištu ima 1748 bombi ovog tipa. Tijekom 2024. godine najmanje 600 komada dobiva ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. AASM bomba izrađena je po NATO tehničkim standardima. Nakon isporuke F-16 MLU, koja se očekuje tijekom ove godine, moći će se koristiti bez potrebe za tehničkom preinakom.
Drastično ubrzanje i jačanje proizvodnih kapaciteta
Pred potpisivanje sporazuma, najavljena je isporuka još 78 samohodnih haubica tipa CAESAR kalibra od 155 milimetara. Ukrajina trenutno u operativnoj upotrebi ima 43 haubice ovog tipa. Na kraju 2024. godine Ukrajina bi na raspolaganju imala 20 baterija naoružanih ovim suvremenim i ubojitim haubicama. Kad je počela ruska masovna agresija na Ukrajinu, Nexter Systems proizvodio je dvije haubice na mjesec. Do kraja 2023. godine mjesečna proizvodnja dosegla je šest jedinica. Za ovu godinu, planirana mjesečna stopa proizvodnje iznosi osam haubica. Francuska industrija ubrzala je i proizvodnju grana za haubice kalibra 155 milimetara. Od siječnja 2023. do siječnja ove godine, uspjeli su podići mjesečnu isporuku granata Ukrajini sa 1000 na 3000 komada.
Za razliku od Velike Britanije, francuska vojska imala je skromnije zalihe streljiva i naoružanja na skladištu. Vojna industrija mnoge je proizvodne linije ugasila ili držala na minimumu. U tom smislu treba razumjeti i budući francusko-ukrajinski sigurnosni sporazum. Pored općih načela iz izjave G7, dio sporazuma pokrivat će povećane opskrbe Ukrajine naoružanjem i vojnom opremom. Relativno skromniji francuski proizvodni kapaciteti vjerojatno će bit nadopunjeni zajedničkim ulaganjem u domaću proizvodnju u Ukrajini. Francuska bez sumnje raspolaže s vrhunskim vojnim tehnologijama.
Ovi sporazumi nisu najbolje, ali jesu najbolje moguće rješenje
Kijev trenutno vodi bilateralne pregovore o sigurnosnim jamstvima s 30 zemalja. Sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom postavio je obrazac realizacije zajedničke izjave iz Vilniusa od prošle godine. Je li ovakav tip bilateralnih ugovora najbolje rješenje za Ukrajinu? Sigurno da ne jer ne može biti supstitucija za članstvo u NATO savezu koji je zasnovan na principu kolektivne obrane.
Postavljeni obrazac definira postizanje pune interoperabilnosti s vojskama članica saveza što je mnogo više od samog obećanja za buduće članstvo. Također, predviđeno trajanje ugovora od deset godina osigurava mnogo stabilnije planiranje i generiranje sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine. To je kvalitativno mnogo više od kampanjske pomoći s donatorskih konferencija. Dakle, sporazum je najviše što je Ukrajina mogla dobiti u ovom trenutku.
Ukrajina i dalje ostaje na braniku NATO-a i Europe
Mogu li očekivana sigurnosna jamstva, putem bilateralnih ugovora, kompenzirati eventualni izostanak američke vojne pomoći? Kratkoročno nedvojbeno ne! Ipak, sadašnja administracija iz Washingtona sigurno će osigurati nastavak pomoći tijekom ove godine.
Međutim, posljednja izjava admirala Roba Bauera, šefa vojnog odbora NATO-a, definira poziciju saveza, a to znači i Sjedinjenih Država, u odnosu na Putinovu Rusiju. “Moramo shvatiti da nije zadano da smo u miru. I zato se mi [snage NATO-a] pripremamo za sukob s Rusijom”, bez uvijanja rekao je nizozemski admiral.
A gdje je tu Ukrajina? Dok se god Ukrajina uspješno brani od ruske agresije, članice NATO saveza mogu biti sigurne da Rusija neće pokrenuti kopnenu invaziju na neku od članica. Ukratko, Ukrajina je na braniku NATO saveza i Europe.