Bila je promocija Hedlove knjige; kritičari su pokušali objasniti zašto ju je teško prestati čitati
Novi roman Drage Hedla, Vrijeme seksa u doba nevinosti, promoviran je sinoć u MUO
U nekoliko je trenutaka publika, među kojima je bilo kolega iz više novinskih redakcija s kojima je ovaj nagrađivani novinar surađivao, mogla steći dojam da je Dragi Hedlu bilo pomalo neugodno slušati pohvale i komplimente. Na promociji romana Vrijeme seksa u doba nevinosti, u punom atriju Muzeja za umjetnost i obrt, književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik predstavljajući knjigu rekla je kako “način na koji je ovaj roman strukturiran pokazuje ne samo svu autorovu stilsku i literarnu kompetenciju, već i pripovjedačku inteligenciju da napiše roman koji funkcionira sa svojim prethodnikom (nagrađivanim romanom Donjodravska obala, objavljenim 2013., op.a), a koji jednako tako možemo čitati i samostalno.”
Hedlov vremenski raster obuhvaća razdoblje od 50-ih godina prošloga stoljeća pa do 2000. godine, opisala je Pogačnik, a glavnog lika (koji je svojevrsni autorov alter ego) nalazimo u trenutku kada podvlači crtu i mora posložiti mozaik njegova života. Hedl je ovaj roman, primjećuje Pogačnik, napisao kao ljubavni roman u formi romana potrage i to potrage glavnog junaka za propuštenim prilikama i ljubavlju bez koje je ostao i iluzijama mladosti. Ili kako bi se Dado, Hedlov glavni junak, sam pitao: “Zašto je život tako proklet i krut i zašto ga ne možemo vratiti u točku od koje je sve krenulo krivo?”
O vječnom pogledu unatrag i potrazi za krivim skretanjima
Vrijeme seksa u doba nevinosti – ljubavni roman pisan kao krimić – objavljen u izdanju Naklade Ljevak najavljen je kao iskren, topao, životan i dirljiv, filigranski isklesan rekapitulacijski dragulj o potrazi za idealima slobode i sna o svijetu porušenih zidova, a u ZBF-ovom programu Svježe i domaće, predstavljanje tog romana bilo je jedno od središnjih događanja. Književnica i koordinatorica programa ZBF-a, Ivana Bodrožić rekla je da je Hedlovu knjigu pročitala u jednome dahu. Istaknuvši kako je nezahvalno pisati tekst za ovitak romana koji u svakoj rečenici ima toliko života i intimnosti, pročitala svoj mini esej koji krasi korice novog Hedlovog romana.
“Zato ću na ovo malo prostora pokušati navesti o čemu je sve ovaj iskreni, topli, životni i dirljivi roman: o svijesti kako našom sudbinom većinom upravlja viša sila, a ono što kontroliramo sami, uvijek nekako upropastimo; o vječnom pogledu unatrag i potrazi za krivim skretanjima; o našoj dirljivoj vjeri kako do samoga kraja život tek treba započeti; o banalnim pogreškama i ponekad prevelikom egu koji mogu uzrokovati velike boli i promijeniti živote. O Osijeku, New Yorku i Pragu, o tome kako su ljudi svuda isti, ljudi koji žele biti voljeni, o seksu koji se zaboravi čim se dogodi i onome koji se pamti do kraja života zato što se nikada i nije dogodio. O kratkom sjaju nevinosti i ljepoti iskustva jer samo ono može ispisati ovakve stranice.”
Što da smo nekog utorka išli desnom, a ne lijevom stranom ulice?
Autora je pitala zašto je roman naslovio Vrijeme seksa u doba nevinosti, a on je odgovorio kako je to citat glavnog junaka koji na jednom mjestu u knjizi kaže kako je najviše seksa imao, zapravo, kada se nevin samo hvalisao nepostojećim erotskim uspjesima. Hedl je roman predstavio kao o autobiografsku priču koju je dobrim dijelom začinio fikcijom. Jer, dodao je, sumnja da bi njegova autobiografija bila zanimljiva.
“To je priča o vječnom preispitivanju onoga da li smo možda napravili pogrešku što smo jednog utorka ili srijede umjesto lijevom išli desnom stranom ulice, pa smo sreli osobu koju nismo htjeli sresti ili nismo sreli osobu koju smo trebali sresti, pa je propitivanje takvih mogućnosti savršena iluzija u koju se junak romana upetljao”, kaže autor. Igrao se i različitim lokacijama: najveći dio teksta događa se u Osijeku, dio u pragu, a jedan dio u Sjedinjenim Državama gdje su stjecajem okolnosti davne 1969. bili i autor romana i njegov glavni junak.
Zbog napada kripto-virusa, roman gotovo nije objavljen
Najavljujući treći roman kojim će zaokružiti trilogiju, kazao je kako će glavni junak tada već biti u mirovini, ali će vlastiti život preispitivati kroz prizmu onoga što se dogodilo s njegovim ocem. Istražujući arhivsku građu pokušat će otkriti istinu je li njegov otac doista podmetnuo požar u tvornici, zbog čega je završio u zatvoru. U tom završnom romanu, Dado Kenig zaključit će da puno ljudi oko njega nisu uopće bili dobronamjerni, već su se samo takvima predstavljali.
Ispričao je i kako je pisanje ovog romana bilo prilično traumatično budući da je zbog kripto-virusa koji je napao njegovo računalo izgubio gotovo cijeli roman: “U tom ste trenutku sretni što ne posjedujete vatreno oružje, jer biste ga vjerojatno upotrijebili.” Hedl je gotovo dovršeni roman počeo pisati ispočetka, a otada, kaže, svoje testove, novinarskih tema i rukopisa trećeg nastavka krimi-trilogije Kijevska piletina na kojem sada radi, pohranjuje na raznim i sigurnim mjestima.