Neka znanstvenica analizira uzroke smrti glazbenika po žanrovima i rezultati su jako zanimljivi
Profesorica psihologije je provela prvo istraživanje od čega umiru glazbenici
Dianna Theadora Kenny, profesorica psihologije i glazbe sa Sveučilišta u Sydneyu, provela je zanimljivo istraživanje o preuranjenoj smrti glazbenika razvrstavši ih po žanrovima.
Ovo je već treće njeno istraživanje na tu temu. Prvi put je analizira životni vijek i stopu ubojstava i samoubojstava pop glazbenika u SAD-u i potom te podatke usporedila s ostatkom američke populacije, a drugi put se bavila s famoznim Klubom 27.
U najnovijem istraživanju cilj joj je bio saznati da li pripadnost određenom glazbenom žanru ima veze s preranom smrću i različitim uzrocima smrti. Tako je napravila grafikon u kojem je poredala žanrove ovisno o tome kad su se pojavili i u skladu s tim kategorizirala glazbenike, a potom je unijela podatke o njihovoj prosječnoj starosti u usporedbi s istim podacima o ostalom stanovništvu SAD-a rođenom iste godine.
Bluzeri i džezeri živjeli najduže
Rezultati su pokazali da su glazbenici koji su pripadali starijim žanrovima poput bluesa, jazza, countrya i gospela u prosjeku živjeli otprilike jednako dugo kao i ostatak populacije SAD-a iste generacije. Već iduća grupa koja se svrstava u klasični R&B, pop i folk je imala životni vijek kraći od ostatka stanovništva. S pojavom rocka, elektronike, punka, metala i hip hopa situacija za muzičare postaje sve gora – prosječni podaci pokazuju kako je njihov životni vijek već zamjetno kraći od ostalih ljudi.
S jedne strane, ovi podaci nisu potpuno reprezentativni. Naime, glazbenici koji umiru najmlađi većinom pripadaju mlađim glazbenim žanrovima, i stoga nisu još ni imali priliku doživjeti normalnu i očekivanu starost. S druge strane, analiza uzroka smrti glazbenika ipak potvrđuje podatke iz prvog grafikona.
Stopa ubojstava uvjerljivo najviša u hip hopu
20% svih muških glazbenika, neovisno o žanru, preminulo je od posljedica nesretnih događaja (koji uključuju automobilske nesreće i slučajno predoziranje). No stopa slučajne smrti je najviša kod rokera (24.4%) i metalaca (36.2%). 7% svih glazbenika svoj život je prekinulo samoubojstvom. Gledano žanrovski, kod punkera je taj postotak stao na 11%, a kod metalaca na čak 19.3%. Zanimljivo je da je uvjerljivo najniža stopa samoubojstava kod gospel glazbenika, samo 0.9%.
Najveći nesrazmjer se pojavljuje kod ubojstava. Dok je gledano kroz sve žanrove stopa ubojstava glazbenika 6%, u hip hopu je ta stopa na nevjerojatnih 51.5%. To se naravno može pripisati činjenicia da je ovaj žanr i njegova popratna kultura duboko infiltrirana u svijet kriminala, bandi i dilanja droge.
17.8% glazbenika preminulo je od posljedica srčanih bolesti, a najviše takvih slučajeva ima kod blues muzičara – 28%. Slični podaci vrijede i za one kojima je rak okončao život prerano. Njih je 24%, a najviše ih je u starijim žanrovima – folku (32.3%) i jazzu (30.6%).
Ovi podaci predstavljaju posljedicu raznih čimbenika kojima su glazbenici izloženi kad postanu dio tog svijeta: alkohol, droga, neprospavane noći, turneje, visoka razina stresa i tjeskoba zbog javnih nastupa. Brojni glazbenici vuku i traume i teška iskustva iz djetinjstva, koja ih čine još ranjivijima.Kad se to doda filozofijama i subkulturnim običajima pojedinih žanrova, dobiva se poprilično kompleksna slika smrtnosti ovog profila ljudi.