Otišla je Anđelka Martić, naša istaknuta književnica
Mnogi posebno pamtne njezin roman Pirgo iz 1953., o prijateljstvu 5-godišnjaka i laneta
Anđelka Martić, hrvatska književnica i prevoditeljica, jučer je preminula u Zagrebu nakon duge i teške bolesti u 97. godini života, javili su danas iz Društva hrvatskih književnika. Martić je rođena u Zagrebu 1. svibnja 1924. i dugi je niz godina djelovala kao slobodna umjetnica, a bila je zaposlena i kao novinarka u Omladinskom borcu, Vjesniku i Narodnom listu, urednica u listu Pionir, te glavna urednica časopisa Radost i nakladničke kuće Naša djeca.
U književnosti se pojavila za vrijeme II. svjetskog rata, u kojem je aktivno sudjelovala u partizanskom pokretu kao borac i ratna dopisnica objavljujući crtice i pjesme. Najznačajnija je predstavnica hrvatske ratne proze za djecu, a poslije rata objavljuje knjige pripovijetki za djecu, uglavnom ratne tematike (Mali konjovodac i druge priče, Bjelko).
Mnogi će je pamtiti po ‘Pirgu’
Prozno stvaralaštvo Anđelke Martić može se podijeliti na ratno, autobiografsko te prozu s elementima fantastike; uz to, autorica je i tekstova za dvjestotinjak slikovnica. Prevela je i više djela sa slovenskoga. Iz Društva hrvatskih književnika ističu kako je njeno najbolje djelo kraći roman Pirgo iz 1953. godine u kojemu piše o prijateljstvu petogodišnjeg dječaka i laneta koji dijele sudbinu u ratnom vihoru.
“Jednostavna, kronološki koncipirana fabula napisana je u prvome licu i ispričana emotivno i lirski obojenim jezikom. Lik dječaka je blizak mladim čitateljima od kojih se ne izdvaja svojim emocionalnim i psihičkim svojstvima (potreba za ljubavlju, prijateljstvom, strah pred ratnim zbivanjima, strepnja pred opasnošću), što ga je učinilo uvjerljivim i omiljenim”, opisuju iz Društva hrvatskih književnika roman Pirgo.
Dječje prijateljstvo sa životinjama i autoričina nenametljiva poruka o ratu koji podjednako ugrožava sva živa bića, dodaju, osnova su tog romana, odnosno ispričane epizode ratnoga djetinjstva. “Pirgo” je objavljen u više od 40 izdanja na hrvatskom jeziku, a preveden je na slovenski, makedonski, bugarski, poljski, mađarski, češki, esperanto, talijanski, albanski, ruski, kineski i farsi.
Sklonost autobiografskim motivima
Anđelka Martić objavila je i više zbirki priča u kojima se bavila ratnim doživljajima i evociranjem vlastitog siromašnog djetinjstva (Jezero u planini, Vuk na voćinskoj cesti, U vihoru, Proljeće, mama i ja), a i u kasnijoj prozi bila je sklona autobiografskim motivima i jednostavnom fabuliranju (Baba Kata, Djedica pričalo i čarobni vrutak, i dr.).
Za djecu je pisala i fantastičnu prozu u tradiciji Ivane Brlić Mažuranić (Zarobljenik šumske kuće, Tri lisice i šumski car i druge bajke) u čemu se posebno istaknula imaginativnošću i slikovitim likovima. 1991. godine objavljena su joj Izabrana djela u ediciji Pola stoljeća hrvatske književnosti. Martić je za života osvojila niz nagrada među kojima se posebno ponosila Ordenom osmijeha koji plebiscitarno dodjeljuju poljska djeca.