Ovo su najbolje Rodinove skulpture koje ćemo vidjeti u Zagrebu (i nekoliko njih koje nažalost nećemo)
Ostalo je manje od tjedan dana do velike izložbe u Umjetničkom paviljonu
Za manje od tjedan dana zagrebački Umjetnički paviljon otvorit će izložbu “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu”. Rad ovog slavnog slikara u Zagrebu će biti predstavljen sa sedamnaest skulptura, dvanaestak crteža, a bit će izložene i povijesne fotografije koji će poslužiti kao ilustrativni dokaz Rodinove i Meštrovićeve suradnje, ali i istinskog prijateljstva dvojice velikana kiparstva.
Spomenuta izložba dio je projekta čiji je cilj predstaviti francuski kulturno-umjetnički krug Hrvatskoj i obrnuto. Upravo je zahvaljujući toj suradnji u francuskom Muzeju Rodin pred dvije godine predstavljen Meštrovićev rad.
U nastavku vam donosimo dio radova koje ćete imati prilike proučiti izbliza u Umjetničkom paviljonu, ali nećemo vas ostaviti zakinutima niti za one radove koji nisu dospjeli do Zagreba, a zaslužuju biti predstavljeni.
1. Vrata pakla
Radi se o monumentalnoj skulpturi koja prikazuje izabrane scene iz Danteova “Pakla”. Visoka je impresivnih 6 metara, široka 4, a duboka metar. Sastavljena je od 180 kipova različitih veličina (veličine pojedinih skulptura variraju od 15 centimetara do jednog metra).
Rodin je na ovoj skulpturi radio nevjerojatnih 37 godina, sve do svoje smrti i poslužila mu je kao nepresušno vrelo inspiracije koji je obilježio njegov cjelokupni opus. Vrata su trebala biti ulaz u muzej koji nikad nije izgrađen. Na svijetu postoje samo tri originalana odlijeva, a mi ćemo u Zagrebu imati prilike vidjeti jedan od njih.
2. Mislilac
Ova je skulptura na početku zamišljena kao dio “Vratiju pakla” i ubraja se u među najpoznatija Rodinova djela, no kasnije je prerasla u individualni komad umjetnosti pa se zahvaljujući tom kuriozitetu može vrlo dobro pratiti razvojni put jedne skulpture. Zbog svoje se kompozicije relativno često povezuje s oprostorenjem same filozofije, a kako je zamišljena da se gleda odozdola najčešće se izlaže na visokim postamentima.
Na svijetu postoji više od 28 verzija ove 186 centimetara visoke skulpture, a dobar dio njih izrađen je posthumno zbog čega se takvi kipovi ne pribrajaju originalnoj produkciji. I ovaj će rad biti izložen u paviljonu.
3. Poljubac
Da, i to je jedna od onih skulptura inicijalno zamišljenih kao dio “Vratiju”. Trebala je stajati gornjem desnom kutu, ali je kasnije ipak zamijenjena drugom. Svojevremeno je predstavljala primjer izrazito kontroverznog umjetničkog dijela zbog svoje konzekventne erotičnosti. Prvotno je bila naslovljena “Francesca da Rimini” budući da je kip zamišljen kao interpretacija Danteove priče o preljubu.
I ova je skulptura zastupljena nekolicinom verzija (može se pronaći u različitim dimenzijama i materijalima), ali prema francuskom zakonu jedino se dvanaest prvih odlijeva može smatrati originalom. Verzija koja će biti izložena u Zagrebu pribraja se onima većih dimenzija, a isklesana je u mramoru.
Rodin je, inače, imao vrlo zanimljiv način izrade ovakvih monumentalnih spomenika. On bi sam izveo minijaturnu verziju buduće umjetnine u materijalu koji se obrađuje lakše od mramora, a onda bi svojim naučnicima prepustio klesanje uvećane verzije njegova modela. Bio je poznat po tome što bi na kraju uvijek vlastoručno dovršio skulpture.
4. Meditacija ili Unutarnji glas
Vjerovali ili ne, radi se o još jednoj od skulptura koje su skinute s Rodinovih “Vratiju pakla”. Ime je dobila po Hugoovoj zbirci pjesama “Unutarnji glasovi”. Priča ovog kipa je doista zanimljiva. Da, možda je na početku nastala kao dio interpretacije “Inferna”, ali Rodin je taj isti lik koristio u čak 3 druge skulpture, a prošao je i proces promjene spola.
To je još jedna od Rodinovih skluptura koje se mogu pronaći u različitim izvedbama, a jednu od njih će moći vidjeti građani Splita zavire li u Meštrovićev muzej.
5. Brončano doba
Došli smo i do prvog Rodinovog rada koji je nije dio nikakvog drugog umjetničkog ostvarenja. Radi se o brončanom kipu visine 183 centimetra koji će također biti predstavljen zagrebačkoj publici. Odnosno, bit će predstavljena samo jedna od mnogih njegovih verzija. Shvatili ste, Rodin je volio zarađivati na kopijama samog sebe.
Kad je kip prvi put javno izložen poznatog su kipara sa svih strana zapljuskivale optužbe da je kip izradio iz odlijeva živog modela, prakse od koje se je u to vrijeme duboko zaziralo. Pokazalo se to kao dobar marketinški trik jer je velik dio ljudi poželio tu skulpturu vidjeti upravo zbog toga (vjerojatno ste i sami svijesni da voajerizam nije ništa nova). No, kip je ustvari rađen prema fotografiji čovjeka po imenu Auguste Neyt.
6. Fugit Amor
Ovdje se radi o jednoj od uvjerljivo najljepših Rodinovih kompozicija. I ova je grupacija od dva lika bila dio “Vratiju”, no postala je toliko popularna da je kipar odlučio izdvojiti je kao samostalno umjetničko djelo.
Skulptura daje naslutiti jasne utjecaje simbolističke estetike enigmatične žene, ali je nažalost nećemo gledati niti u Splitu niti u Zagrebu.
7. Iris
Ova je brončana skulptura na početku također bila dio jedne veće grupacije – “Monumenta Victoru Hugou”. U originalnoj je verziji bila nešto manja, bila je postavljena horizontalno i imala je par krila.
Primjećujete da je fokus postavljen na genitalije ove žene stoga ne čudi niti alternativno ime ove skulpture, “Vječni tunel”. Umjetnik je to postigao fragmentarnim prikazom tijela ove mitološke figure.
8. Danaida
Naravno da je i ona bila dio projekta “Vratiju” da bi bila na kraju isključena iz finalne verzije te mega skulpture. Legenda govori da su te žene zbog ubojstva svojih muževa bile proklete da pune vodom bačve bez dna.
Rodin je tu mitološku temu reinterpretirao u mnogo nekonvencionalnijoj maniri od inače uobičajene ikonografije na tu temu. Prikazao je ženu u stanju krajnjeg očaja proizvedenog spoznajom besmisla i apsurdnosti zadatka koji joj je dan.