Pogledali smo 'Reset', kriminalistički SF triler koji svi opisuju kao češki 'Blade Runner'. Nećete se razočarati
Prvi češki SF u posljednjih četrdeset godina nalazi se u glavnom programu aktualnog Cinehill Motovun Film Festivala
Na neodređenom području Srednje Europe 2041. godine, u vremenu sve ozbiljnije društvene i ekonomske nejednakosti, nasilna smrt postala je česta pojava. Moglo bi se reći da život malo vrijedi, no jednako je i sa smrću.
Naime, kao odgovor na rastuće stope mortaliteta – u SF kriminalističkom trileru Reset, dugometražnom debiju češkog redatelja Roberta Hloza – pravo na dodatan život postalo je ustavna kategorija.
Premijerno prikazan u Karlovym Varyma, prvi češki SF u posljednjih četrdeset godina tek na jesen stiže u (češka) kina, a u Hrvatskoj premijeru ima na aktualnom Cinehill Motovun Filmu Festivalu, gdje se u sklopu glavnog programa prikazuje u subotu 29. srpnja.
Moćni institut i konzervativna teroristička organizacija
Da stvari ne budu tako jednostavne, u svijetu koji formira mladi redatelj postoji jedna kvaka: da bi se to uskrsnuće tijela moglo provesti, usmrćena osoba trebala bi najmanje 48 sati prije zabilježiti svoje biometrijske podatke na specijalizirani uređaj. Dakle, svaki čovjek redovitim učitavanjem podataka osigurava da u slučaju neprirodne smrti stručnjaci mogu povratiti njezinu svijest (i njoj pridruženu staničnu memoriju, poslije saznajemo).
Sve ono što se dogodi između točke bilježenja i eventualne smrti nestaje iz svijesti oživljenoga. Slično logici računalnih igara, osoba je vraćena na posljednji checkpoint.
Iza tog čudesnog tehnološkog probitka stoji javni institut na čelu s karakteristično tajanstvenim i evazivnim Rohanom (Karel Dobrý), nasuprot kojeg se formirala konzervativna teroristička organizacija ‘Rijeka života’, uvijek spremna krajnje nasilno demonstrirati svoj otpor “neprirodnim oživljavanju” koje institut prakticira.
Između intuicije i naredbi, ispravnog i zakonitog
Film počinje sa scenama u kojima protagonistica, odvažna i tvrdoglava mlada detektivka Emma Trochinowska (Andrea Mohylová) upravo pokušava uhvatiti jednog od članova terorističke organizacije, naizgled riskirajući život u situaciji koja to nije zahtijevala.
No njezina je motivacija dvostruka: osim što opetovano rade na povećanju konta mrtvih u njezinom gradu, ‘Rijeka života’ odgovorna je i za Emminu privatnu tragediju koja će u svemu ovome neprestano iskakati na vidjelo (možda je šteta što prilično dobra, a dosad, koliko sam mogao primijetiti, ne posebno afirmirana Mohylová ovdje nije dobila veći prostor za istraživanje Emmine psihe).
Stvari će se dodatno zakomplicirati kad vodeći znanstvenik projekta i njegova supruga budu ubijeni, a ispostavi se da nisu napravili backup. Emma je, jasno, vrlo brzo uočila da nešto u toj priči ne štima, a njezine su sumnje samo osnažene kad slučaj privuče posebno zainteresiranog agenta Europola.
Daljnjim razvojem situacije, protagonistica će na putu prema odgovorima morati birati između intuicije i naredbi, ispravnog i zakonitog, sve svjesnija da je čitavo vrijeme suviše toga uzimala zdravo za gotovo, odnosno da je rupa puno dublja no što je inicijalno mislila.
Filmu pridaju epitet češkog ‘Blade Runnera’
U veoma solidnom, ako i ne posebno originalnom scenariju redatelja Hloza i pisaca Tomislava Čečke i Zdeněka Jecelína (unatoč nekim zgodnim obratima nema tu neke velike nepredvidljivosti), pozornost valja obratiti prije svega na dijaloge i sitne tragove koji postupno formiraju cjelinu priče. Tempo je razmjerno umjeren, a akcijske scene ograničene su na nekoliko potjera za sumnjivcima, odnosno tu i tamo koji oružani okršaj, pa je Reset u tom smislu sljedbenik noir tradicije trilera.
Što se filozofskih, političkih i društvenih implikacije koje proizlaze iz temeljne premise tiče, one ostaju tek naznačene (iako se čini prilično jasnim u kojim bi smjeru sve to moglo ići jednom kad “institut za oživljavanje” bude privatiziran). Jednako tako, tehnološki aspekt procesa oživljavanja također je prilično skromno skiciran, no nije neplauzibilan do razine da sprječava uživanje u ostalim, uspjelijim elementima filma, odnosno onima kojima je posvećena veća pažnja.
Glavni adut bez sumnje je izuzetna vizualna estetika zbog kojeg neki filmu pridaju epitet češkog Blade Runnera. Treba napomenuti, ako se odabir retrofuturističkog stila sam po sebi može osporiti kao epigonski i nadiđen, produkcijsko-kreativni tim u svojoj viziji uspješno odlazi korak dalje i stvara specifičan vizualni amalgam socijalističkog brutalizma i futurističke nadgradnje koja Hlozovu filmu osigurava izvjesnu razinu originalnosti.
Stotinjak prilično solidnih filmskih minuta
Koliko god možda bio nadahnut kultnim filmom Ridleya Scotta, Reset efektno evocira vlastiti svijet betonskih nebodera, uvjerljivih holograma, virtualnih osobnih asistenata, samoupravljanih električnih automobila i golemih izvangradskih područja nakrcanih solarnim pločama (doduše, vidimo da je preživjela i teška industrija na fosilna goriva), što uvelike pomaže da se uživimo u priču (šteta je što nije bilo i nešto više interesa za soundtrack).
Nastao u kvalitetnoj koprodukciji između Češke, Slovačke, Poljske i Srbije, Reset u konačnici izgleda puno skuplji nego što vjerojatno jest. U svakom slučaju, unatoč pojedinim očitim ograničenjima, debi tridesetčetverogodišnjeg Roberta Hloza nudi stotinjak prilično solidnih filmskih minuta, i kao takvog valjalo bi ga preporučiti za gledanje.