Predstavljena nova monografija manje poznatih kolaža velikog Knifera: 'Ovo je srž njegovog opusa'
Da Knifer ostaje atraktivan u svjetskim okvirima, demonstrira i to da je knjigu tiskao njujorški nakladnik OSMOS Books.
U svojoj zrelim tridesetim godinama, 1959. godine, Julije Knifer postao je suosnivačem Gorgone, jedne od zapaženijih hrvatskih likovnih skupina druge polovice stoljeća. Upravo je u to vrijeme došao i do crno-bijelog meandra, forme koja će u najvećoj mjeri obilježiti njegovo slikarstvo i učiniti ga međunarodno prepoznatljivim umjetnikom.
Tada još uvijek nastavnik likovnog jezika u osnovnoj školi, na prijelazu iz pedesetih u šezdesete Knifer je izradio i skupinu kolaža koji će ostati nepoznata sve do njegove smrti, kad ih pronalazi njegova kćerka Ana. Nova monografija, Julije Knifer: Collages for Meanders, predstavljena danas u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, ukazuje kakvo mjesto ovi radovi predstavljaju u razvoju njegova motiva meandra.
Da Knifer i dalje ostaje atraktivan u svjetskim okvirima, demonstrira i to da je knjigu tiskao njujorški nakladnik OSMOS Books. Pod uredničkom palicom Cay Sophie Rabinowitz, tekstove su napisali povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, autor ranije monografije o Kniferu, i nezavisni kustos, pisac i prevoditelj Christian Rattemeyer, inicijator ideje monografije o dugo zaboravljenim kolažima.
Stvaralaštvo pod utjecajem ruske avangarde i Francuza
Rođen u Osijeku, gdje 1944. godine završava gimnaziju, Knifer stječe diplomu na zagrebačkoj ALU 1956. godine. Potom je često odlazio na studijske boravke u inozemstvo, iako do 1965. zadržava svoj posao u školi. U međuvremenu je izlagao na brojnim izložbama, od Novih tendencija u Zagrebu, do pozornica u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj. Samostalan umjetnik od sredine šezdesetih, u njemačkom Tübingenu provodi najveći dio razdoblja između 1973. i 1988. godine, nakon čega je do kraja života uglavnom boravio u Francuskoj.
Kako za Hrvatski biografski leksikon piše Višnja Flego, njegovo je stvaralaštvo uvelike pod utjecajem ruske avangarde, napose Maljevičeva suprematizma, a intelektualne poticaje dobivao je iz brojnih suvremenih idejnih pravaca iz Francuske, primjerice filozofije egzistencijalizma, filmskog novog vala i novog romana.
Tijekom njegova sazrijevanja, slikarski uzori sezali su od renesansnih (Piero della Francesco) i baroknih (Frans Hals), preko modernističkog mosta Paula Cezannea, kubista Juana Grisa i konačno, Kniferova suvremenika Yvesa Kleina, osnivača novog realizma koji umire već 1962., sa svoje trideset četiri godine. Knifer, četiri godine stariji, poživjet će sve do 2004. godine.
Tiskanje ove knjige je “prilika za slavlje”
Uz Branka Franceschija, ravnatelja NMMU koji navodi da je tiskanje ove knjige “prilika za slavlje”, o monografiji su govorili i autori. Rattemeyer je kazao kako je ta knjiga zaključak dugačkoga putovanja započetog prije 13 godina, kada je kao kustos njujorške MoMA-e sa skupinom kolega pokrenuo istraživanje modernističkih i avangardnih praksi i tendencija u umjetnosti zemalja izvan Sjeverne Amerike i Zapadne Europe.
Pozornost im je privukla skupina Gorgona, te je tako doputovao prvi puta u Zagreb, gdje se povezao s muzejima, umjetnicima i kustosima. Kad je napustio muzej 2019., poželio je na neki način okupiti deset godina istraživanja. Prva mu je ideja bila monografija o Kniferovim crtežima na papiru, no kad je saznao za kolaže, oni su postali njezin središnji element.
Maković je naglasio važnost monografije, “ne samo zato što ju je objavio ugledni njujorški nakladnik, nego zato što ona predstavlja sukus Knifera s osobitim težištem na malo poznat segment njegova stvaralaštva, seriju kolaža nastalih u vrijeme kada su se artikulirale njegove kompozicije koje će se kasnije nazvati meandrima”.
Ana Knifer izrazila je zadovoljstvo monografijom
“Ta serija kolaža predstavlja srž njegova opusa i predstavlja kariku koja je nedostajala u formativnom periodu kada se artikulira meandar, ključna figura Kniferove umjetnosti”, rekao je.
Umjetnikova kći Ana Knifer izrazila je zadovoljstvo monografijom, istaknuvši kako joj je osobito drago što postoji interes mladih teoretičara za Knifera.
Izdanje je već predstavljeno u Baselu, a nakon Zagreba, slijede promocije u Parizu, te potom i u New Yorku.