Pričali smo s ljudima koji rade jedan vrlo neobičan festival i rekli su nam kako pokušavaju preporoditi Sisak
Festival želi kroz umjetničke intervencije i performanse oživiti grad
Prošle godine u lipnju u Sisku je održano prvo izdanje Festivala Željezara, umjetničko-aktivističke manifestacije koja ulazi u red javnih akcija razmjerno čestih u Hrvatskoj posljednjih godina, a čiji bi se osnovni ciljevi mogli sažeti u nekoliko ključnih riječi – revitalizacija lokalnih zajednica gotovo uništenih u tranziciji. Sisak je jedan od hrvatskih gradova koji su taj proces najteže podnijeli. Međutim, kako to u takvim uvjetima biva češće nego što se čini, u gradu koji je Zagrebu istodobno blizu i daleko “grassroots” proizvodnja kulture ponovno uzima maha, a temelji se na djelovanju umjetnika i kulturnih radnika koji u različitim područjima nekako uvijek imaju u vidu svoj rodni grad.
Među njima prednjači Marijan Crtalić, poznati sisački umjetnik srednje generacije, kojemu grad i njegova Željezara, nekadašnji stup lokalne industrije i ekonomskog razvoja, na neki način predstavljaju životni projekt. Crtalić je pokretač umjetničke organizacije Nevidljivi Sisak, a njegova se vlastita praksa grana od individualnih konceptualnih te filmskih i videoradova do društvenog aktivizma umjetničkim sredstvima, s fokusom na sisačku Željezaru i njezinu presudnu ulogu u konstituciji lokalne zajednice. I to u svakom smislu – arhitektonsko-industrijskog resursa, izvora gospodarske proizvodnje i zapošljavanja, ali i institucije koja je među svojim radnicima poticala kontinuirano obrazovanje i razvijanje kulture, putem tvorničke galerije i umjetničke kolonije koje su u međuvremenu nestale.
O promjenama na ovogodišnjem Festivalu Željezara u odnosu na prošli, umjetnički direktor Crtalić kaže: “Program će biti usmjereniji na povezivanje s lokalnom zajednicom pa bi se na tom planu trebali ostvariti određeni pomaci u preobrazbi lokalnog stanovništva, udruga i institucija iz njihovih pozicija neizravnih sudionika u izravniji i konkretniji angažman s ciljem daljnjeg održavanja modela razvoja društvenih, a naročito kulturnih sadržaja u sisačkim prostorima. Prvi festival bio je posljedica drastične promjene odnosa gradskih vlasti prema mom projektu ‘Nevidljivi Sisak’. Konkretniji interes Grada uslijedio je tek promjenom vlasti unazad godinu dana. Prvi festival učvrstio je odnos grada Siska prema festivalu kao bitnoj manifestaciji u općem društvenom životu i potrebama zajednice, te osigurao daljnju suradnju na tom polju.”
Središnja uloga Željezare u životu Siska
Ove godine su se Crtalić i Nevidljivi Sisak udružili sa zagrebačkom Galerijom Miroslav Kraljević (G-MK), čiji stručni tim čine voditeljica i kustosica Ana Kovačić te kustosice Sanja Sekelj i Lea Vene, ali i s poznatom splitskom kolegicom Natašom Kadin, udrugom Kontraakcija, projektom Muzej kvarta (koji vode Morana Matković i Vladimir Tatomir) i organizacijom Lab 852. Za razliku od prošle godine, kada je prvim izdanjem festivala uz umjetnički i diskurzivni dio dominirao i bogati glazbeni program sastavljen od svirki cijenjenih hrvatskih i regionalnih bendova i izvođača, ovaj put je umjetnički segment sasvim u prvom planu, iako ni glazbenih izvedbi neće nedostajati, kako ističu organizatori.
Drugo izdanje Festivala Željezara trajat će od 1. do 7. lipnja “na različitim lokacijama grada Siska, a većina programa odvijat će se u industrijskoj zoni nekadašnje tvornice – Institutu Željezara, naselju Caprag i okolnim javnim prostorima”, stoji u objavi za medije. U procesu revitalizacije lokalne zajednice, kako bi Sisak ponovno postao “živo mjesto kulturne razmjene i proizvodnje”, Željezara zauzima središnje mjesto. Njezin se rast i širenje podudaraju s razdobljem najjačeg urbanog razvoja Siska (1955. – 1980.), dok se postupno gašenje Željezare itekako odrazilo na gradsku i okolnu svakodnevnicu i “stanovnike koji su gurnuti u ekonomski, socijalni i kulturni razdor, stoga je ista lokacija odabrana za epicentar (novog, op.a.) zajedničkog rada” građana, umjetnika i aktivista. Djelatni pogon Željezare danas je u vlasništvu talijanske tvrtke ABS.
Što su to inkubatori kulture?
Tijekom tjedan dana festivala održat će se brojne radionice, umjetničke rezidencije, predavanja, performansi, tribine, izložbe, predstavljanja istraživačkih studija i različiti tematski obilasci grada Siska (uza spomenute glazbene izvedbe). Važan dio programa čini Inkubator Željezara u organizaciji Laba 852, koji će okupiti niz otvorenih diskusija, predstavljanja relevantnih regionalnih i europskih primjera inkubatora iz Beograda i Nantesa (lokalnih kulturnih pogona za osmišljavanje i razvijanje različitih projekata), radionice za djecu, mlade i odrasle, itd.
Naći će se tu i sasvim poseban muzički dio – European Music Incubator za razvoj karijera mladih glazbenika. Riječ je o projektu koji se organizira u okviru manifestacije Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj. Među ostalim, u sklopu projekta i uz stručnu podršku sisačke Galerije Striegel, u gradu trenutno boravi bečka glazbenica, znanstvenica i performerica Elisabeth Schimana, koja u Parku skulptura postavlja zvučnu instalaciju od cijevi “Röhrenklang / Tube-sound / Zvuk”.
U procesu revitalizacije lokalne zajednice Željezara zauzima središnje mjesto. Njezin se rast podudara s razdobljem najjačeg urbanog razvoja Siska, dok se postupno gašenje Željezare itekako odrazilo na gradsku svakodnevnicu.
Zajednički rad za grad
G-MK na Festivalu Željezara sudjeluje opsežnim programom i izložbom “Zajednički (g)rad”. Riječ je o kustoskom i umjetničkom istraživanju povijesti Željezare Sisak i nedavne prošlosti grada, opterećene tranzicijskim i privatizacijskim problemima. “Zajednički (g)rad” čini istraživanje grupe Archisquad “hitnaArhitektura”, javne intervencije umjetnika Vladana Jeremića i Rene Rädle, suradnja između studenata Metalurškog fakulteta u Sisku i Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci, “Pogled na drugi grad”, a bit će tu i novi videorad Marka Tadića, jednog od najpoznatijih suvremenih hrvatskih umjetnika. U tom segmentu sudjeluju i umjetnice Tonka Maleković i Tanja Vujasinović iz udruge PUNKT, koje su u suradnji s Nadijom Mustapić osmislile radionicu i kratki program razmjene za studente.
Sanja Sekelj iz stručnog tima G-MK ističe: “Program drugog Festivala Željezara u cijelosti se dosta razlikuje od prošlogodišnjeg. I prije zatvaranja financijske konstrukcije svi smo u festival krenuli nekako mirnije, s ciljem da se malim koracima pokušamo približiti sredini u kojoj ćemo raditi. Pokušali smo uspostaviti što više kontakata i suradnji s ljudima iz Siska, a htjeli smo da se te suradnje provedu u programu i ne traju samo nekoliko dana, već da se protegnu na dulji vremenski period. Tako da je dio programa koji organizira G-MK počeo već u ožujku razmjenama sisačkih i riječkih studenata, a Vladan i Rene su u sklopu svoje rezidencije posjetili Sisak još u travnju.
Umjetničke intervencije u javnom prostoru
Izložba “Pogled na drugi grad” i videorad Marka Tadića moći će se pogledati u prostoru Applied Ceramics, gdje će se održavati i diskusije s umjetnicima, dok će Archisquad raditi na Trgu hrvatske državnosti, ispred Knjižnice Vladimira Gotovca, tj. njezina Ogranka u Capragu. Radovi Vladana i Rene umjetnička su akcija također u Capragu. Postavljat će transparente i dijeliti građanima novine u kojima su prikupili rezultate svog istraživanja o funkcioniranju likovne kolonije u Sisku, odnosa radnika i umjetnika, itd.
Kontraakcija i Muzej kvarta su pak organizirali izložbu “Re:cap Muzej kvarta Željezara (2014.)”, koja se upravo održava u sisačkoj Galeriji Striegl, a može se posjetiti do 30. svibnja. Tijekom festivala članovi Kontraakcije vodit će različite tematske šetnje gradom uz stručno vodstvo, a slično će činiti umjetnički direktor festivala Marijan Crtalić u nastavku svojeg edukativno-turističkog programa “Kulturni stalker”, u kojem s posjetiteljima obilazi industrijske zone nekadašnje Željezare Sisak i educira ih o njezinu značaju i ulozi u životu grada. U samom konceptu Festivala Željezara snažno je prisutna ideja neprekidne participacije publike i velike inkluzivnosti svih aspekata programa, stoga je već i posjet festivalu jedan način uključivanja u akcije obnove lokalne zajednice, koja je s njim dobila nov zamah i priliku za novi početak.