Prije 15 godina otvorio je štand s knjigama na Britancu, sad ima najbolji antikvarijat u zemlji i biznis ide super

Kroz godine rada u antikvarijatu, Glavan se susretao s mnogo takvih situcija, a nedavno mu je i jedan lopov zaprijetio da će ga prijaviti zbog kršenja GDPR-a. ‘’Nakon što su ga snimile kamere i moja ga zaposlenica ulovila u krađi, saznao sam njegov broj telefona. Nazvao sam ga i zamolio da nam vrati knjige. To je i učinio, ali uz prijetnju da će me tužiti zbog kršenja zakona o osobnim podacima. Još mi je i ljutito dobacio da se nikada više neće vratiti u antikvarijat. No, srećom ima puno više divnih kupaca i lijepih priča”, kroz smijeh će Glavan.

Od štanda na Britancu do poznatog antikvarijata

Biblos je kroz petnaest godina postojanja promijenio četiri adrese, a sadašnja je na uglu Palmotićeve i Đorđićeve. Ugodan je to prostor na tri nivoa, s knjigama poslaganim četiri metra u visinu. Danas antikvarijat broji preko 17 tisuća knjiga, a u ponudi ima i stare zemljovide i vedute. Poslom knjižnog antikvara, Glavan se počeo baviti 2002. godine kada je na Britancu pokrenut sajam antikviteta. ‘’ Nikad se nisam vidio kao osobu koja bi se time bavila, iako sam od svoje jedanaeste godine počeo obilaziti zagrebačke antikvarijate i provoditi dosta vremena u velikoj očevoj biblioteci. Prekretnica se dogodila kada mi je na pamet pala ideja da sa svojim fakultetskim kolegom iznajmim štand i krenem s prodajom’’, kaže Daniel, inače sin pokojnog glazbenog kritičara i povjesničara umjetnosti, Darka Glavana.

Nakon nešto više od godine dana prodaje na Britancu, Glavan odlučuje otvoriti antikvarijat Biblos i tada mu se ispunjava dječački san. Prva lokacija nalazila se u Rotonda centru gdje je poslovao nešto više od godine dana, sve do preseljenja u prostor Vlaške 10. U to se vrijeme znatno povećao broj kupaca za stara i rijetka izdanja, te se odlučio specijalizirati samo u tom području. Imao je tada u ponudi oko tisuću starih i rijetkih knjiga, među kojima i prva izdanja Ive Andrića, Miroslava Krleže, te neka izdanja iz 16. stoljeća.

“Ključna djelatnost antikvarijata bila je repatrijacija hrvatske knjižne i kartografske baštine. Mnoge su hrvatske knjige zbog povijesnih okolnosti tiskane u Italiji, Austriji, Njemačkoj ili drugim zapadanim zemljama, a ja sam radio, te još uvijek radim na njihovom povratu u zemlju odakle su njihovi autori. Nažalost, prije osam godina nastupila je velika kriza i kupovina starih knjiga od strane ustanova znatno je pala. I tada sam ponovno donio odluku da vratim antikvarijat na ulicu. Uz stare knjige, zemljovide i vedute u asortiman sam uključio i humanistička područja od povijesti, filozofije, psihologije, lingvistike.., pa sve do kvalitetnih hitova lijepe književnosti’’, prisjeća se Glavan.

U potrazi za knjigama

Glavni pokretač u svojem poslu Glavan najviše pripisuje adrenalinu. “Zamislite scenu. Dođem u nečiji stan gdje me dočekaju lektirni naslovi ili se s polica vade Lovac u žitu i Bulgakov, a ja ih pitam ima li još negdje knjiga. Gospođa mi kaže da u podrumu ima nešto prašnjavih primjeraka. Odem u podrum i tamo pronađem prva izdanja iz Gajeve tiskare iz 1840. prve brojeve Danice i neke knjige koje vrijede po nekoliko tisuća kuna. Ljudi nisu svjesni da su im rare i rarissime u podrumu, a neke deseterostruko manje vrijedne knjige drže izložene u svojim vitrinama. I taj efekt iznenađenja zna biti jako uzbudljiv”, prisjeća se naš sugovornik.

Ipak, raru i rarissimu, danas vrlo rijetko pronalazi po Zagrebu. Više sreće ima na europskim sajmovima koje posjećuje zadnjih petnaest godina i na kojima je stvorio solidnu mrežu kontakata. ‘’Mnogo kolega mi javlja kada naiđe na nešto meni interesantno, a ako umre neki hrvatski kolekcionar u dijaspori onda preko hrvatskih ljudi dođem do tih knjiga ili kartografije. Naš najznačajniji kolekcionar knjiga bio je Ivo Dubravčić, a preminuo je u rujnu ove godine u Nizozemskoj. Tamo se nalazila i njegova bogata kolekcija, ali ju nažalost nije kupila niti jedna ustanova u Hrvatskoj, nego sam ja od stranih kolega uspio parcijalno nabaviti nešto tih knjiga.”

Zanimljivo, u tom poslu ne postoje nikakvi rokovi jer nema pravila kada će i hoće li se uopće neka vrijedna knjiga pojaviti. Glavan tako već zadnjih petnaest godina traga za Juditom na hrvatskom jeziku, te za prvim izdanjima Zoranićevih Planina i Hektorovićevog Ribanja i ribarskog prigovaranja. No, uspio je pronaći polovicu Judite iz 17. stoljeća (5. Izdanje), a taj je primjerak prodao Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.

Nestaju kapitalna izdanja

Krah Algoritma i dugogodišnje propadanje cijelokupne knjižne mreže doveli su do toga da se većina stručnih knjiga može pronaći isključivo u antikvarijatima. Ta mjesta po Zagrebu najčešće posjećuju studenti humanističkih znanosti, koji ciklički dolaze u nabavku potrebne literature. ”To je jako veliki problem za studente. Žalosno je da taj mali broj knjižara koji nam je preostao u ponudi ima isključivo komercijalne naslove i self help literaturu”, govori Glavan, te dodaje kako veći problem vidi u činjenici da Hrvatska u 30 godina nije imala niti jedno reizdanje nekih kapitalnih djela poput Kantove ‘Kritike čistog uma‘, Jungovog Čovjeka i njegovih simbola ili Mumfordovog ‘Grada u histroiji‘.

‘’Više je razloga za takvu situaciju. Kao prvo, veliki broj knjižara u Hrvatskoj je zatvoren. I ne govorim sada o Algoritmu, to je bila samo kap koja je prelila čašu. Sjetite se Mladosti, njihovih knjižara je bilo skoro na svakom koraku. Druga stvar, većina tih knjižarskih lanaca koja je opstala ne plaća dobavljačima, uzima visoke rabate, te ima komisijsku prodaju. I zato nikome nije isplativo uložiti novac u tiskanje, kupnju prava i novi prijevod, pritom znajući kako vjerojatno neće moći naplatiti prodane knjige’’.

Treće što brine Glavana jest i preniska kultura čitanja u Hrvatskoj. Primjera radi, njegovim antikvarijatom, koji se nalazi na frekventnom mjestu u centru grada, tijekom cijele godine procirkulira svega dvije tisuće ljudi. Srećom, za jedan dio prodaje zaslužni su čitatelji iz regije koji redovito naručuju knjige preko interneta. ”Evo i zadnje veliko istraživanje pokazuje kako 51 posto Hrvata ne kupuje knjige. Čak ne bih rekao da je to zbog visokih cijena u knjižarama, mislim da je tu više presudan nedostatak interesa. Zanimljivo, čak postoji i nacionalni program čitanja, ali očito da se na njemu baš i ne radi”, zaključuje Glavan.

Odzvonilo enciklopediji, leksikonu i novinama

Katastrofična predviđanja o potpunom nestanku knjige u fizičkom obliku, ovog iskusnog antikvara, nimalo ne plaše. I sam voli puno čitati, osobito knjige iz povijesti koje često imaju preko pet stotina stranica. ”Nekako sumnjam da bi se toliko građe nekome dalo čitati na računalu, tabletu, pa i na Kindleu. Vjerujem da će uvijek postojati širi krug ljudi koji će htjeti čitati knjigu u fizičkom obliku, pogotovo ako govorimo o jednom Jansonu koji je pun ilustracija, ili pak o literaturi iz arhitekture’’, uvjeren je Glavan.

Pojava interneta i njegovo širenje izazvalo jer smrtonosni udarac enciklopediji u fizičkom izdanju. Kada je Britanica 2010. godine prestala s izdavanjem svojih enciklopedija bio je to službeni kraj jednom takvom formatu, no to Glavana nije nimalo iznenadilo. ‘’To mi je čak i logično jer se te informacije stalno mijenjaju, a osim toga ljudi danas niti nemaju toliko mjesta da mogu uskladištiti nekoliko metara knjiga koliko je uglavnom imalo jedno izdanje Britanice’’, kaže Glavan, te dodaje kako je iz istog razloga odzvonilo i leksikonima, a smatra da će i novine u tiskanom obliku uskoro postati prošlost.

Dvije najtraženije knjige

Knjige koje se najčešće traže u njegovom antikvarijatu su Hitlerov Mein Kampf i Biblija, a među najprodavanijim knjigama ove godine našao se i Život Vjekoslava Maksa Luburića, prati ga Judson s Povijesti Habsburškog carstva, zatim Martirologija Andreja Tarkovskog, te Zagrebačka mafija, pokojne novinarke Jasne Babić. ‘’To su neke od najprodavanijih knjiga, ali tražena su i sva izdanja Carla Gustava Junga, te knjige koje se tiču starije Hrvatske povijesti, arhitekture, a sve popularnije su i knjige o Zagrebu’’.

Posljednje vrijeme porasla je potražnja za knjigama iz povijesti, a poseban interes čitatelja je za 20. stoljeće. Kupci iz regije, otkriva Glavan, često traže knjige o povijesti bivše Jugoslavije, a dobro prolaze i knjige o staroj povijesti Bosne i Hercegovine. ”Regija nažalost ima mnogo manje antikvarijata nego Hrvatska. Dok ih Srbija sveukupno ima oko osam, Bosna i Slovenija svega dva ili tri, Hrvatska ih ima petnaestak. I zato mi je regija jako bitna, evo želim još naglasiti da zbog velikog broja kupaca imamo istu cijenu poštarine kao i za Hrvatsku’’, ističe Glavan.