Prošle su četiri godine od potresa. Doznali smo kad se otvaraju naši najvažniji muzeji i kakvo je stanje s obnovom

Iako većina muzeja – koji su, zbog nesigurnosti zgrada, bili primorani zatvoriti svoja vrata nakon potresa – održava razne programe na izmještenim lokacijama, ali i online te u prostorima ispred samih institucija, publika ipak željno iščekuje povratak u fizičke prostore svojih omiljenih muzejskih ustanova.

U tjednu “Noći muzeja” – popularne manifestacije koja svake godine privuče velik broj građana – provjerili smo u kakvom su stanju obnove naših važnih muzeja danas.

Arheološki muzej

Muzej sa Zrinjevca ulazi u posljednju fazu obnove – krenuli su sa završnim radovima na obnovi zgrade, a najveći zahvat upravo je na restauraciji štukatura na drugom katu te se, na još nekoliko mjesta, popravljaju parketi.

Kako će radovi trajati kojih šest tjedana, građevinska obnova trebala bi biti dovršena, po riječima ravnatelja Ivana Radmana-Livaje, do kraja veljače.

“Nakon završetka građevinske obnove odmah se započinje s povratom dijela stalnog postava iz 2020. godine. Postupno će se tijekom proljeća, do ljeta, otvoriti oni segmenti stalnog postava koji se mogu vratiti u prethodno stanje, točnije antički, egipatski i srednjovjekovni postav”, otkriva ravnatelj.

Obnova Arheološkog muzeja financira se iz police osiguranja od potresa u iznosu od 1.136.818,19 eura, Fonda solidarnosti u iznosu od nešto više od pola milijuna eura te donacije u iznosu od 133.959,53 eura.

Prateći tijek radova, zaposlenici AMZ-a proteklih godina selili su se unutar zgrade radeći u privremenim radnim prostorima te se vraćali u svoje urede i laboratorije po završetku pojedinih zahvata unutar zgrade.

Ravnatelj napominje i kako će, zbog nepovratne štete strukturalnih dijelova scenografije, stalni postav Pretpovijesne i Numizmatičke zbirke morati pričekati izradu novog cjelovitog stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu, na čijem se idejnom planu upravo radi i za što se traže sredstva.

“Neovisno o izradi novog stalnog postava, Arheološki muzej u Zagrebu će tijekom 2024. godine imati redovan izložbeni program na prvom katu koji je prvi renoviran tijekom građevinske obnove”, rekao je za kraj Radman-Livaja.

Muzej Mimara

Muzej Mimara, vjeruje njegova ravnateljica Lada Ratković Bukovčan, svoja će vrata otvoriti u proljeće 2025., a obnovu “zakočiti” može samo neki nepredviđeni administrativni moment.

“Muzej Mimara sve je vrijeme nastavio s intenzivnim radom – briga za fundus stalno je prisutna, restaurator i kustosi dnevno su angažirani u stručnom i znanstvenom radu, obradi fundusa i njegovoj zaštiti. Pišu se katalozi, znanstveni radovi, pokrenut je blog itd., a sve je prisutno i na našoj mrežnoj stranici, kao i na društvenim mrežama”.

Mimara je nastavila suradnju sa suvremenim umjetnicima te je taj program također prisutan na njihovim mrežnim stranicama, baš kao i virtualna izložba “Muzej Mimara – Obnova”.

“Izložbu ‘u živo’ možete pogledati u Etnografskom muzeju. Riječ je o 22 dvojezična eksplikativna panoa s bogatim fotografskim materijalom – apsolutno preporučam razgledati je za uvid u složenost obnove Muzeja Mimara i potrebnih postupaka kako bi ona bila kvalitetna”, naglašava Ratković Bukovčan.

Nakon završene hitne konstrukcijske obnove slijedi završetak konstrukcijske obnove i cjelovita energetska obnova.

Radovi u muzeju na Rooseveltovom trgu procijenjeni su na 42 milijuna eura bez PDV-a, od čega je dio financiran sredstvima Fonda solidarnosti, a ostatak će biti financiran sredstvima NPOO-a.

Stalni će postav, kaže nam ravnateljica, zablistati u obnovljenom “izdanju” popraćen svim suvremenim tehnološkim dostignućima.

“Prostori namijenjeni povremenim izložbama i popratnim događanjima bit će permanentno aktivni, a Muzej Mimara nastavit će sa svojom prebogatom djelatnošću koja ga je kroz protekla desetljeća i postavila na mjesto jednog od najznačajnijih kulturnih središta Zagreba i Hrvatske”, zaključuje Ratković Bukovčan.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u novu je godinu zakoračio na adresi Folnegovićeva 10, odnosno u negdašnjem TEŽ-u. Zbog cjelovite obnove Vranyczanyeve palače tamo su izmješteni uredi i kompletna zbirka, a svoje programe nastavljaju u Galeriji Josip Račić.

Iz NMMU-a se nadaju da će se Ministarstvo kulture kao osnivač usuglasiti oko korištenja Francuskog paviljona za tri ambiciozne samostalne izložbe, a zbirku će, kroz male selekcije u Zagrebu, predstavljati u Galeriji Artmark gdje 24. siječnja otvaraju izložbu “Čarobni krajolici”.

“Zbirku ćemo predstavljati i diljem Hrvatske kroz izložbe u srodnim institucijama”, dodaje ravnatelj muzeja Branko Franceschi.

Tu je i postav zbirke s 200 radova u zadarske Dvije palače koji je otvoren do kraja godine, a iz Muzeja napominju kako imaju i online sadržaje te izdavačku djelatnost o čemu će javnost pravodobno obavještavati.

“Ne smije se zaboraviti ono što javnost ne vidi, a to je muzejski rad u pozadini koji će biti posebno intenzivan u razdoblju dok je naše sjedište zatvoreno”, tvrdi ravnatelj, dodajući kako je za dovršenje cjelovite obnove rok 2026. godina.

Novi su uredi funkcionalni, a privremena čuvaonica je, kažu iz muzeja, prostranija i višeg standarda od čuvaonica u sjedištu. Nakon intenzivnog razdoblja selidbe zbirke kroz listopad, studeni i prosinac, NMMU se postupno vraća u kolotečinu.

Zgrada je od 1993. u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na čijim mrežnim stranicama piše kako su iz Fonda solidarnosti financirani troškovi izrade projektne dokumentacije u iznosu od gotovo 264 tisuće eura, od čega je iz FSEU plaćeno 182.493,86, a sredstvima HAZU-a 81.292,72 eura.

Tu je i izmještanje građe Kabineta grafike HAZU koje se također financira iz sredstva Fonda solidarnosti u iznosu od 77.405,6 eura (s PDV-om), dok je za Palaču, ugovorom s MKM-om, osigurano 7.979.025,21 €, od čega na izvođenje radova za konstrukcijsku obnovu otpada iznos od 7.662.376,53 eura.

“Publiku će dočekati novi kronološki postav zbirke koji će ponovno biti zajednički koncept svih kustosa, a svakako ćemo u predstojećim godinama osmisliti i značajnu povremenu izložbu i fenomenološki postav zbirke. S tom sinergijom počet će novi ciklus rada NMMU-a”, zaključuje Franceschi.

Hrvatski povijesni muzej

Za razliku od ostalih, Hrvatski povijesni muzej vodi dva kompleksna gradilišta, jedno na Palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u kojoj Muzej djeluje od 1951., a drugo na Palači Jelačić na Griču te se muzej za posjetitelje planira otvoriti tek u lipnju 2026.

Radovi konstrukcijske obnove Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch su dovršeni, a trenutno je u tijeku sanacija dijela starog gradskog bedema uz zapadnu stranu palače.

“Radovi na Palači Jelačić na Griču traju zbog izuzetno lošeg stanja objekta. Tijekom radova se ispostavilo puno lošije stanje objekta koje nije bilo predvidivo u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije, a isto uvjetuje dinamiku i rokove konstrukcijske obnove”, govori nam ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar.

Rad u HPM-u, dodaje ravnateljica, odvija se u otežanim uvjetima. “Izložbene aktivnosti provode se uz kolegijalnu pomoć srodnih ustanova, a edukativni programi odvijaju se terenskim radom u odgojno-obrazovnim ustanovama, dok djelatnici provode kontinuiranu preventivnu zaštitu građe, kao i programe restauriranja i posudbe muzejske građe drugim ustanovama”.

Završna faza, odnosno realizacija postava bit će ostvarena uz kontinuirano financiranje iz proračunskih i EU sredstava. To su znatna sredstva, s obzirom na opremanje stalnog postava nacionalnog muzeja i produkciju koja ga prati.

“Stručni rad podređen je okolnostima u kojima djelujemo te uvjetovan kako rokovima tako i dinamikom obnove obje palače. Riječ je o iznimno kratkim rokovima ostvarenja stalnog postava, no držim da je ova generacija djelatnika dorasla tom izazovu”, kazuje ravnateljica.

Ukupna vrijednost obnove dva objekta iznosi 51.920.324,52 eura, od toga se iznos od 36.947.750,00 eura odnosi na cjelovitu obnovu, a obnova se financira iz FSEU-a, NPOO-a te proračunskih sredstava.

“Republika Hrvatska predugo čeka na prvi stalni postav nacionalnog povijesnog muzeja”, zaključuje Brstilo Rešetar.

Hrvatski prirodoslovni muzej

S obzirom na to da su radovi na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u završnoj fazi, ne čudi da u muzeju već planiraju čitav niz programa kojim će obilježiti “otvorenje” te predstaviti novitete.

Financijski završetak projekta “Čuvar baštine kao katalizator istraživanja, razvoja i učenja – novi HPM” bio je 31. prosinac 2023., a razdoblje provedbe je 30. kolovoz 2024.

“Financijski završetak smo ispoštovali, a isto tako će se ispoštovati i razdoblje provedbe. Muzej planiramo otvoriti odmah nakon dobivanja uporabne dozvole, a želja nam je da to bude za Dan planeta Zemlje,” kaže nam ravnateljica HPM-a Tatjana Vlahović.

Tada bi, dodaje, otvorili jedan dio muzeja, tj. akreditirani laboratorij, a javnosti bi predstavili i nove aktivnosti – suvenirnicu, igraonice za djecu, multimedijalnu dvoranu, natkriveni atrij te ugostiteljski objekt.

U novoizgrađenom dijelu muzeja otvorit će se velika izložba “Kukci – zbirke kukaca iz fundusa Hrvatsko prirodoslovnog muzeja – Zašto je gužva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju”.

Koncem ljeta planira se, kaže nam Vlahović, otvoriti i kompletan muzej – novi muzeološki recentni stalni postav, čime će novoobnovljena i proširena palača Amadeo postati moderan, zabavan i jedinstven muzej prirodoslovlja.

Cijena kompletnih radova i opremanja, a riječ je o 11 aktivnosti, je oko 29 milijuna eura, dok je financiranje novog muzeja tripartitno – Fond solidarnosti i ITU (Integrirana teritorijalna ulaganja) po cca 10 milijuna eura te Grad Zagreb s oko 9 milijuna eura.

U novom stalnom postavu bit će izloženi reprezentativni predmeti iz niza zbirki s objašnjenjima, a značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine jest i opremanje oglednog laboratorija koji će korisnike upoznavati s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti.

“U oglednom laboratoriju korisnici će po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naposljetku, korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada in situ sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje”, završava ravnateljica.

Muzej za umjetnost i obrt

Muzej za umjetnost i obrt je “dobro”, kaže ravnatelj Sanjin Mihalić i to zato jer se zgrada obnavlja, a otvorenje, koje je predviđeno za ljeto 2026., bit će “lijepo, bombastično i seksi”.

“Na neki način riječ je o malom zatišju, koncentrirani smo na procese javne nabave, a s konkretnim građevinskim radovima krećemo otprilike polovicom godine. Rokovi služe da ih se poštuje, pa smo i mi u tome prilično konzervativni – dakle, odrađivanje svih zadataka u zadanom roku nam je u svakom slučaju čvrsta namjera”.

Unatoč svemu, svi djelatnici bave se svojim poslovima u okviru muzejske djelatnosti – pripremaju izložbene programe koji će se realizirati u gostovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu, a posebno intenzivno bave se pripremama za izradu novog stalnog postava budućeg MUO-a.

Kod tekućih radova na obnovi riječ je uistinu o donedavno gotovo nezamislivim proračunima, kaže nam ravnatelj, pa tako dodatak ugovoru koji je MUO potpisao s Ministarstvom kulture i medija krajem prošle godine – o financiranju iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekt cjelovite i energetske obnove zgrade – iznosi 46.772.500,00 eura.

“Nota bene, to je u cijelosti novac koji stiže iz Europske unije. Tome još treba dodati već realizirani novac iz Fonda solidarnosti Europske unije, kao i novac koji će s jedne strane Ministarstvo kulture i medija, a s druge naš osnivač, Grad Zagreb, uložiti u preostale faze do dovršetka svih radova i konačnog otvaranja potpuno obnovljenog Muzeja za umjetnost i obrt,” kaže Mihalić.

Umjetnički paviljon

22 milijuna eura cijena je radova na Umjetničkom paviljonu čije otvorenje možemo očekivati tijekom 2026. godine.

Zgrada je zatvorena, ali Umjetnički paviljon, kao i sve ranije spomenute institucije, nije prestao sa svojim javnim djelovanjem.

“Prošle smo godine imali čitav niz projekata; održali smo četiri zapažene izložbe u Zagrebu, jednu u Beogradu, imali smo vrlo posjećen diskurzivni program, pedagoške radionice i intervencije u prostoru”, kaže nam Irena Bekić, ravnateljica Umjetničkog paviljona.

Čitavu su godinu definirali kao 12,5 sekvenci za 125 godina Umjetničkog paviljona te su, kao što su počeli, i završili u javnom prostoru s radovima na 46 lokacija na billboardima i citylight vitrinama.

“Unutar te sekvence producirali smo i novi rad Andreje Kulunčić koja je radila s indonezijskim građevinskim radnicima zaposlenima na obnovi Paviljona”, kaže Bekić.

Iznos za obnovu dolazi iz sredstava Europskog fonda solidarnosti, NPOO-a, Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, a za otvorenje pripremaju grupnu međunarodnu izložbu koja konceptualno proizlazi iz povijesti Paviljona.