Prva epizoda 'Infiltracije' napeti je uvod u ono što nas tek očekuje u ostatku sezone

Nakon ulaska u tunele, ekipa je naišla na brojne neočekivane detalje

Tajanstveni put u nepoznato i opasno. Tako bi se najkraće mogla sažeti prva epizoda Telegramova serijala “Infiltracija: Kronike urbanog istraživanja”. Priča prati Mihu, Matiju i Josipa, tri ovisnika o adrenalinu koji čine Croatia Inflitration, prvi hrvatski tim za urbana istraživanja.

U prvoj epizodi ovaj trojac uputio se podno zagrebačke Medvednice u istraživanje markuševečkih tunela, ogromnog napuštenog kompleksa koji je već desetljećima potpuno zapušten i nitko zapravo ne zna što se u njemu događa. Ovi tuneli su podijeljeni na sjeverne i južne, i dok su potonji površinom veći, sjeverni su ti koji su zatvoreni i koji su puno veća enigma, kako za javnost, tako i za istraživače.

Opasnosti na svakom koraku

Ekipa iz Infiltracije svaki objekt u kojeg uđu fotografiraju i detaljno mjere, s ciljem izrađivanja mape prostora. Oni i izuzetno profesionalno pristupaju svojim ekspedicijama, stavljajući sigurnost svih članova na prvo mjesto. Maksimalno su opremljeni i konstantno povezani radijskom vezom. Objekti koje istražuju su mračni i puni potencijalnih opasnosti, od otvorenih šahtova i hrđavih žica pa sve do visećih strujnih kablova koji bi neopreznom pojedincu mogli nanijeti ozbiljne ozljede.

https://dashboard.jwplatform.com/videos/2Zz4escT

Naravno tu je i ljudski faktor – prilikom ulaska u objekte zatvaraju vrata za sobom kako ne bi privukli znatiželjne (i nepripremljene) pojedince. Jednom kad uđu nastoje hodati u istom ritmu kako bi djelovalo da je riječ o jednoj osobi, jer ne znaju na koga bi unutra mogli naletiti.

Prvo što su pronašli nakon ulaska u tunele su velike količine zaliha micelija kojeg inače koriste gljivari. Naime, zbog izuzetno velike vlažnosti ovi tuneli su podobni za uzgoj gljiva, i najpristupačniji dio tog kompleksa se očito koristio i u te svrhe. Oni su čak samostalno pregradili jedan dio za svoju proizvodnju, a sami su proveli i strujne kablove. Davor Purić, kustos vojnog arhiva MORH-a otkrio je kako su tuneli projektirani tako da se dijelom prirodno ventiliraju, ali otkad su zatvoreni to je onemogućeno. Zbog neodržavanja objekta došlo je do curenja vode i s godinama se unutra stvorio efekt staklenika.

infiltracija_kui_ep01_006
infiltracija_kui_ep01_007
infiltracija_kui_ep01_004
infiltracija_kui_ep01_010
Markuševački tuneli s kojima je sve počelo
infiltracija_kui_ep01_009

No ono što je istraživače Infiltracije zanimalo puno više od gljivarstva je istinost priča o tajnim dijelovima ovog kompleksa. Kako je te tunele svojedobno koristila vojska JNA, a oni su od tada pregrađivani, postoje nagađanja kako se u njima i dalje skrivaju skladišta municije, oružja i drugih nepoznatnih stvari. Ne zna se kad su ti tuneli točno izgrađeni, ali pretpostavlja se kako je bila riječ o ranim 40-im godinama prošlog stoljeća zbog čega ih se naziva i Pavelićevim tunelima. Poglavnik NDH je očito volio podsljemensku zonu, jer je poznato da je za vrijeme rata obitavao u Vili Rebar u sklopu koje je također dao izgraditi bunker i sklonište.

Redatelj Filip Filković ovu epizodu je koncipirao kao uvod u priču, jer smo saznali sve osnovne informacije, dok su najzanimljiviji detalji, opasne situacije i neočekivani susreti ostavljeni za iduće nastavke.