Prvi smo pregledali postav Tjedna dizajna koji se otvara u Zagrebu i čini nam se prilično genijalan

„Imamo jako puno premijera, što svjetskih što hrvatskih. Upravo je završio Salon del mobile u Milanu, najveći tjedan dizajna na svijetu, i puno firmi koje su tamo izlagale će ovdje doživjeti svoju hrvatsku premijeru.“ Tjedan dizajna predstavljat će od utorka do nedjelje, dokad traje, i radove mladih dizajnera koji se još uvijek školuju.

Ove godine u fokusu je hrana

„U Haubi imamo izložbu fakulteta i škola, svih koje imaju program za dizajn. A od ove godine po prvi put imamo i partnerske lokacije po gradu što znači da Tjedan dizajna iz Laube po put ulazi u cijeli grad. Uz Laubu i Haubu imat ćemo tako događanja na još 30 lokacija u gradu koje se bave dizajnom“, pohvalio se Tomičić.

Istaknuo je i da će se Tjedan dizajna ove godine fokusirati na dizajn hrane, ili kako ga on zove: food dizajn. “U subotu ćemo od 11 do 13 imati jednu seriju predavanja na tu temu, a popratit ćemo ih i jednom malom izložbom u okviru EXPO-a.“ Predavat će Tomislav Škunca Škuf, naš najpoznatiji food stylist, zatim Nik Orosi i Daniele Madia iz Italije. „Predstavit ćemo i slovensku tvrtku Klih koja će printati hranu u 3D. A bit će još i drugih gostiju jer ta lista predavača još uvijek nije kompletirana. Znate kako je, ljudi do samog kraja čekaju s potvrdama dolaska“, požalio se malo direktor Tjedna dizajna.

Kao osobitu važnu programsku odrednicu ističe događanje koje se skriva iza imena Auto(r), mada odmah napominje da mu je dizajn automobila osobito drag. „Za vikend ćemo organizirati i Auto(r), konferenciju o dizajnu automobila od koje je sve i počelo. U subotu ujutro od 11 do 14 tako će se predstavljati hrvatski dizajneri: Rimac i Tvornica ideja za koju se u široj javnosti još niti ne zna, a bavi se proizvodnjom softvera za autoindustriju. Recimo da je upravo to postala najvažnija komponenta automobila s obzirom na to da svi žele cijelo vrijeme biti umreženi“, napomenuo je Tomičić.

Sve je počelo od sna o dizajniranju automobila

Daniel Tomičić inače je diplomirani povjesničar umjetnosti kojeg je njegova ljubav prema dizajnu odvela u auto novinarstvo. „Tako sam upoznao cijeli set dizajnera automobila. Puno njih je bilo odavde i bilo mi je fascinantno kako si ti ljudi ostvarili svoj san“, pričao je pomalo uzbuđeno. „I onda sam ih sve odlučio dovesti u Zagreb na konferenciju. Htio sam klincima dokazati da mogu ispuniti svoj san jer sam i ja sam kao dijete mašto o tome da postanem dizajner automobila.“

Tako je 2009. startala konferencija Auto(r), koja je odmah postala najveća konferencija takvog tipa u u Europi. „A onda mi se ta cijela priča oko organiziranja evenata toliko svidjela da sam odlučio napraviti Produkteku“. Produkteka je pak, inače, biznis platforma koja povezuje proizvođače, dizajnere i distributere. „Mislim da je to svima bilo zanimljivo zbog toga jer nedostaje komunikacije unutar same scene. Dizajnerima nedostaje resursa koje imaju gospodarstvenici, a gospodarstvenicima pak nedostaje ideja. Distributerima fale dobri proizvodi.“

Dizajn hrane kao budućnost dizajna

Tomičić i njegov mali tim ljudi dogurali su u međuvremenu do trećeg po redu Tjedan dizajna. „Sad obuhvaćamo sve sfere dizajna, s time da smo se počeli fokusirati na teme koje su bitne za društvo, a osobito za gospodarstvenike i dizajnere. Jako želimo naglasiti businesstobusiness komponentu i zato nam je u fokusu namještaj.“

U Tjednu dizajna uvjereni su, naime, da se radi o grani gospodarstva koja ima najveći potencijal u Hrvatskoj. A iz istih su razloga ove godine veću pozornost odlučili obratiti i dizajnu hrane. „Taj dizajn obuhvaća sve živo: od dizajna posuđa, preko dizajna predmeta inspiriranih hranom – sjetite se samo onih majca Brokule i Žinića na kojima su brokule, molekularno kuhanje, dizajniranje oblika hrane kako bi hrana stala u kutiju i tako dalje.“

Naš sugovornik kaže da u Hrvatskoj na tom području zasad ima malo posla, ali ističe da će dizajn hrane postati značajan s obzirom na to da smo mi turistička zemlja koja se diči svojim kulinarskim delikatesama. „Dovoljno o tome govori činjenica da Hrvatskoj nedostaje nekih 150 hotela. Da samo dio njih ima vrhunske kuhinje i tu mi možemo takvim ljudima ponuditi platformu za razmjenu ideja, prikazivanje presjeka i promociju.“

Manifestacija na kojoj dizajneri sklapaju poslove

No, to je i uloga cijelog Tjedna dizajna koji je osmišljen kao platforma za susrete, promociju i povezivanje kako najširoj javnosti tako i svim onim ljudima koji se dizajnom bave. „Dizajn se često predstavlja kao umjetnost i često se stavlja u kontekst umjetnosti, ali bismo ga mi voljeli vratiti onamo gdje i pripada – u industriju. Ipak je on dio industrijskog procesa“, poručio je Tomičić. „Mi u Hrvatskoj ne možemo i ne želimo proizvoditi najjeftinije stvari, ne želimo se utrkivati s Kinom u niskim cijenama, ali zato možemo potrošačima ponuditi dodanu vrijednost.“

S tim u vezi ukazao nam je i na jednu zanimljivost koju mnogi često ne uočavaju. „Sve gospodarski jake zemlje imaju izuzetno jak dizajn. Došlo je vrijeme da se Hrvatska priključi tom trendu. Imamo izuzetne dizajnere i vrhunske proizvode, ali je to sve jako malo. Postoji svega nekoliko firmi koje bi se mogle istaknuti. Između ostalih to su Prostoria, Sheriff and Cherry s naočalama i neki drugi modni brendovi.“ No to su sve individualne priče, ističe naš sugovornik, a jednoj maloj zemlji kao što je naša treba jača i povezanija zajednica kako bi mogla ostaviti neki uspjeh na tom polju. I upravo se u tome možemo nadmetati s drugim zemljama.

„Mi imamo jako malo proizvoda u prodaji, izuzmemo li prehrambenu industriju. Baš me zanima koliko bi ljudi, da ih se zaustavi na cesti, znalo nabrojati 10 hrvatskih proizvoda“, zapitao se Tomičić. „A kamo li atraktivnih koje bi kupili prije no sličan od nekog stranog etablirane marke“, nastavio je. „Ne bih htio zvučati pretenciozno i tvrditi da se sve rješava sa dizajnom, ali dizajn je tu itekako bitan dio slike.“

Tjedan dizajna već ispunjava svoju svrhu

A da Tjedan dizajna ispunjava svoju primarnu funkciju povezivanja dizajnera i gospodarstvenika dokazuje i ovih nekoliko primjera. „Lani je dansko veleposlanstvo dovelo predstavnika PP MØblera koji je bio užasno bitan jer im je to jako draga tvrtka i sad oni dogovaraju s našim ljudima suradnju.”

“Onda imamo nekoliko proizvoda koji su nastali zahvaljujući povezivanju: od Regeneracije Zabok koja razvija neke proizvode sa dizajnerima s kojima smo ih mi povezali na našim eventima, preko nekih distributera koji zahvaljujući Tjednu prodaje proizvode naših dizajnera. Recimo, Lega Lega je u svoj dućan stavila neke proizvode koje su vidjeli kod nas.“ Ovo je veliko događanje, daje dobar presjek i jednostavno je tu doći i pokupiti ljude i proizvode. „Evo, sad sam se ugodno iznenadio jer mi je stigao jedan mejl iz Bosne u kojem proizvođač namještaja traži da ga povežem s nekim našim dizajnerom.“

Autoindistrija vapi za svježim idejama

Naš sugovornik nekoliko je puta istaknuo da je novi način razmišljanja ono što se u dizajnu trenutačno traži. „To se osobito odnosi na autoindustriju. Jer, kako smo mi dugo bili izvan sustava, nitko ni ne zna što se ovdje događa. Njemačke firme automobila uvijek su zapošljavale neke ljude koji su završili iste fakultete, ljude s dva ili tri fakulteta na svijetu kojima ispune svoje odjele za dizajn.”

“I njima uvijek trebaju ljudi koji razmišljaju drugačije. I zbog toga im trebaju ljudi odavde. Mi smo crna rupa o kojoj se na Zapadu premalo zna. I samim time im je interesantno doći ovdje i vidjeti što se kod nas događa“, tvrdi Tomičić.

Tjedan dizajna postao je zanimljiv i strancima

A da je izlagačima tjedan dizajna itekako zanimljiv dokazuje i podatak da će ih ove godine biti više od 100. „Zahvaljujući nordijcima imat ćemo ove godine pola domaćih i pola stranih izlagača. Nordijci su nas preplavili ogromnim brojem izložaka i ogromnim brojem dizajnera koji stoje iza toga.“

Prije su na Tjednu dominirali hrvatski dizajneri, kaže nam direktor ove dosta popularne manifestacije. „Prije su dominirali hrvatski izlagači, imali smo, doduše, i nešto susjeda, ali u početku smo se fokusirali na razvijanje tjedna dizajna u Hrvatskoj. No, mislimo da smo sad već dovoljno ojačali da se upustimo u međunarodnu promociju. Cilj nam je promocija hrvatskog dizajna vani i kvalitetnog dizajna odavje bez obzira na to o čijem se dizajnu radilo.“

Tjedan dizajna jača i na regionalnoj sceni

U našoj široj regiji, inače, postoji nekoliko sličnih manifestacija. Uz onu već spomenutu u Milanu u Beogradu postoje čak dvije dosta jake i imaju međunarodni karakter, dok su, za razliku od beogradskih, Vienna i Budapest dosta lokalno intonirani. No sve te manifestacije bilježe ima fascinantne brojke posjećenosti. A tu je još Munich Business koji pak naglašava biznes komponentu i, na kraju, Tjedan oblikovanja u Ljubljani koji na ovim našim prostorima ima zasigurno najdulju tradiciju.

„Mogu vam reći da je naš start jednak startovima naših susjeda. Zasad smo još manji od njih, ali mi u svojim nogama imamo tek dvije godine. Tako da im se sad, s trećom godinom održavanja Tjedna dizajna, polako približavamo i ja očekujem da ćemo s obzirom na veličinu grada, s vremenom, dogurati do 35.000 posjetitelja.“ Prve godine Tjedan dizajna posjetilo je, primjerice, 4.500 posjetitelja, lani ih je bilo 10.000, dok organizatori ove godine očekuju 20.000 posjetitelja.

Program prilagođen najširoj publici

„Kako od ove godine imamo Noć dizajna, na kojoj ćemo nuditi popuste na dio izložaka, ali i partner lokacije po cijelom gradu očekujemo da će puno ljudi cirkulirati ovogodišnjim Tjednom dizajna“, ističe Tomičić dodajući da je Tjedan dizajna namijenen i prilagođen poglavito najširoj publici. „Vjerujem da se ljudi ugodno iznenade kad se sve što je dobro na hrvatskoj dizajnerskoj sceni na nekoliko dana nađe na istom mjestu. A, što se pak tiče profesionalaca, za njihorganiziramo usko specijalizirane seminare.“

Zanimljivo je i da jednu ovako jaku manifestaciju organizira grupa koja broji tek dvoje stalno zaposlenih ljudi, Daniela Tomičića i Tinu Marković. „Mi na Tjednu radimo cijele godine, a kako se približava termin održavanja polako uključujemo dodatne suradnike. U principu je to cijelogodišnji proces organizacije. No, bitno je istaknuti da imamo preko 40 divnih mladih volontera koji već tjednima ovdje rade i bez njih ovo ne bi bilo moguće“, pohvalio se Tomičić.

Poslovno isplativi projekt

Što se pak brojki tiče, tu je naš sugovornik bio malo suzdržan. Otkrio nam je tek da su značaj projekta prepoznali u Gradu Zagrebu, Turističkoj zajednici grada Zagreba, Hrvatskoj gospodarskoj komori i, od ove godine, u HEP-u. „Organizacija košta puno, ali s obzirom na to da smo mi d.o.o. ne želim govoriti o brojkama“, ogradio se.

„Reći ću samo da mi ovo smatramo poslovnim projektom i da od njega možemo živjeti cijelu godinu. Nemamo, doduše, još uvijek dovoljno velik budžet da bismo mogli napraviti sve ono što bismo htjeli, ali malo smo tržište. Pokušavamo iz toga izvući maksimum i vjerujem da će posjetitelji vidjeti koliko smo dosad napredovali“, rekao nam je i dodao da cijena ulaznice za Tjedan dizajna stoji 10 kuna.

Na Tjednu dizajna i za djecu postoji mjesto

No, osim izložbi, seminara i panela organizatori su za svoje posjetitelje pripremili i bogati glazbeni program koji će trajati do dugo u noć nakon svakog dana održavanja. „A osmislili smo i sadržaje namijenjene djeci. Studij dizajna će, recimo, organizirati radionice koje će biti dosta interaktivne. Tamo će roditelji svoju djecu moći ostaviti dok se igraju i u miru razgledati ostatak izložbe, pojesti ručak ili popiti kavu.“

Za kraj nam je rekao da nikako ne bismo smjeli propustiti predavanja Ane Zadik, mlade Riječanke koja dizajnira interijere Mini Coopera, direktorice Svensk foruma, najstarije udruge dizajnera na svijetu i Produkteku na kojoj će se govoriti o odnosima hrvatskog i nordijskog dizajna. I još jednom za kraj, program Tjedna dizajna počinje sutra, traje do nedjelje, a točan raspored događanja možete pogledati OVDJE.