Veliki uspjeh grada na Rječini: Europskom prijestolnicom kulture za 2020. godinu proglašena je Rijeka
U užem izboru bili su još i Osijek, Pula i Dubrovnik
U zagrebačkom Muzeju Mimara proglašena je danas Europska prijestolnica kulture (EPK) za 2020. godinu. Od četiriju hrvatskih gradova koji su se ostali u igri nakon što su prošle godine odbačene kandidature Zagreba, Zadra, Đakova, Varaždina i Splita izabrana je Rijeka. Ona će uz jedan irski grad 2020. uživati status europske kulturne prijestolnice. Dosad su tu laskavu titulu nosili poput Antwerpena, Dublina, Zapadnog Berlina, Maribora i mnogih drugih.
U obrazloženju odluke kazano je da se stručna komisija vodila za nekoliko kriterija od kojih su najvažniji bili budući kulturni programi gradova, internacinalno težište planiranih programa i, naravno, kvaliteta ponuđenih programa.
Čini se da je Rijeka u traženim elementima bila nešto bolja od Osijeka, Dubrovnika i Pule, premda je prilikom proglašenja pobjednika naglašeno da je svaki od gradova kandidata napravio nevjerojatan posao zbog čega donošenje ove odluke stručnoj komisiji nije bio nimalo lagan zadatak.
Četiri hrvatska kandidata za EPK
No, kako je do toga uopće došlo? Nakon što se Zagreb dosta osramotio ispavši već u prvom krugu zbog evidentno manjkavo raspisane kandidature na kojoj se navodno radilo samo dva tjedna, iskristalizirala su se četiri grada kao kandidati koje je nezavisna komisija smatrala dovoljno pripremljenina za nimalo jednostavnu (niti jeftinu) zadaću da jedan od njih na godinu dana preuzme ulogu centra europske kulture. Bili su to Rijeka, Pula, Osijek i Dubrovnik.
Svaki od tih gradova nametnuo se jedinstvenim i dobro promišljenim kulturnim strategijama, ali i različitim programskim težištima. Dubrovnik je tako u svojoj kandidaturi raspisao prijedlog koji je išao u smjeru zaustavljanja devastacije i pretjerane komercijalizacije grada. Zanimljivo je da su u drugom krugu Dubrovčani potpuno promijenili svoj koncept i na ulazu u grad odlučili za 50 milijuna eura izgraditi brod-školjku s koncertnom dvoranom, kockarnicom i spa resortom za 15.000 ljudi. Dakle, nešto dijametralno suprotno od onoga što su inicijalno planirali.
U osječkoj kandidaturi u središtu se nalazila kulturna baština Slavonije, Puležani su se koncentrirali na kulturno bogatstvo Istre, dok su Riječani odlučili ovom kandidaturom zaključiti svoj tranzicijski period iz industrijskog i lučkog grada u modernu multifunkcionalnu zajednicu. Kultura je pri tome zamišljena kao vezivno tkivo kojim će se povezati svi segmenti života, od onih socijalnih, preko gospodarskih pa sve do prostornih i ekoloških. A kao kapitalni projekt Rijeke navedena je revitalizacija kompleksa bivše šećerane Benčić koji bi do 2020. trebao postati novi kulturni centar grada.
Rijeka je favorit od samog početka
Telegram je prošlog ljeta istražio zašto je veći dio kulturne i stručne javnosti tad mislio da je upravo Rijeka najveći hrvatski favorit za EPK. Za početak, na toj se kandidaturi intenzivno radilo još i prije no što su stečeni formalni uvjeti za nju. Osovina oko koje je riječki stručni tim (Mani Gotovac, Oliver Frljić, Slaven Tolj, Idis Turato, Ingeborg Fulepp i Kristian Benić) još od 2013. pleo svoju ideju Rijeke kao EPK-a bila je ideja da kultura probije svoje inače uske okvire.
Na taj projekt potrošeno je u 3 godine, koliko se na njemu radilo, otprilike pola milijuna kuna, no pridoda li se tome još i razvoj nove kulturne infrastrukture, onda se ta cifra penje i na 10 milijuna kuna. Ali to riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela tad nije nimalo brinulo s obzirom na to je veći dio troškova namiren iz fondova Europske Unije, a i dosadašnja praksa pokazala je da je svaka dosadašnja EPK (izuzevši Maribor koji je zbog svojeg predsjedanja gotovo bankrotirao) na svaki utrošeni euro zaradila 7 ili 8 eura. Krajnja cijena oživljavanja Rijeke kulturom na kraju bi trebala iznositi 50 milijuna eura.
Cijeli niz pametno zamišljenih projekata
Centralni dio riječke kandidature je projekt revitalizacije bivše šećerane Benčić. Radi se o kompleksu od 4 zasebne zgrade koje bi u razdoblju od iduće 4 godine trebale biti prenamijenjene u: novu gradsku knjižnicu, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne umjetnosti i muzej za djecu. Kako bi se planirani građevinski projekt realizirao bit će potrebno 28 milijuna eura.
No, Riječani su se svojom kandidaturom isticali i po tome što su prilikom pisanja nove kulturne strategija velik značaj dali i svojoj nezavisnoj sceni. Obersnel je različitim nezavisnim kulturnim organizacijama na korištenje dao gradske prostore, a odlučio je i da će grad biti taj koji će pokrivati režijske troškove.
U cijelom nizu korisnih i realno izvedivih projekata ističu se još i obnova Frankopanskih kaštela, izgradnja kulturno-turističkog centra i obnova Ljetne pozornice u Opatiji od kojih bi profitirala čitava Primorsko-goranska županija.