Telegram doznaje: Sveučilište u Zagrebu devastiralo je vrijednu, zaštićenu zgradu. Reagiralo je Ministarstvo kulture
Kako je Sveučilište odlučilo malo preurediti atrij svoje povijesne građevine
Sveučilište u Zagrebu devastiralo je atrij svoje 119 godina stare zgrade u Dubrovniku. Objekt iz 1901. zaštićeno je kulturno dobro, dio zaštićene povijesne cjeline Grada koja se nalazi i na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine.
No, Sveučilište je nedavno odlučilo preurediti stoljetni, raskošni atrij povijesne građevine, bez odobrenja konzervatora. To nam je potvrdilo i Ministarstvo kulture koje je izdalo hitnu obustavu radova te vraćanje u originalno stanje.
A njega će biti zbilja teško postići, budući da je Sveučilište počupalo stabla, među njima i četiri divlja kestena koja su se veličanstveno nadvijala nad cijelim prostorom. Umjesto toga posadili su – stabla košćele. Osim toga, odlučili su i ukloniti šljunak koji se oduvijek nalazio na tlu dvorišta. Praktičnijima su im se, evidentno, činile ploče. To je sve otkriveno na očevidu 7. srpnja ove godine.
Ministarstvo kulture: ‘Naredili smo obustavu radova’
Cijela priča počela je u veljači prošle godine kad je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao Poslijediplomskom središtu Sveučilišta u Zagrebu posebne uvjete za uređenje unutrašnjeg dvorišta njihove dubrovačke zgrade kojom, usput, upravlja rođak supruge rektora Borasa, gospodin Frano Hartman. To je normalna procedura kad se rade bilo kakvi radovi u kulturno povijesnoj cjelini grada Dubrovnika. No, Sveučilište ih se očito nije držalo.
“Opisani radovi provedeni su bez prethodnog odobrenja Konzervatorskog odjela, a suprotni su spomenutim posebnim uvjetima te je stoga investitoru izdana privremena obustava radova. U daljnjem postupku Konzervatorski odjel utvrdit će posebne uvjete za vraćanje kulturnog dobra u prethodno stanje”, rekli su nam iz Ministarstva kulture.
Radovi su, inače, izvedeni javnim novcem. Najmanje 95 tisuća kuna svojim je potpisom odobrio rektor Damir Boras što se vidi u dokumentu Sveučilišta iz srpnja ove godine, u kojem je eksplicitno za “Radove na uređenju atrija u PDS Dubrovnik” namijenjena ta cifra.
Dubrovačka konzervatorica: ‘To je nepopravljiva šteta’
Telegram je još prošlo ljeto snimio fotografije dubrovačke zgrade i njegova dvorišta, dok je još bilo u originalnom stanju. Iz njih se možda najbolje vidi promjena u atriju, dok ih uspoređujete sa stanjem nakon radova. Ono se vidi na fotografiji koju je, uz oštar tekst povjesničarke umjetnosti i dubrovačke konzervatorice Maje Nodari, objavio portal dubrovniknet.hr. Tanašno stabalce košćele neusporedivo je s gordim divljim kestenima koji su uklonjeni. Fotografija otkriva i novu, popločanu podlogu atrija, koja je cijeli niz godina bila šljunčana, uz kameni obrub.
S gospođom Nodari, koja je 20 godina radila kao viša konzervatorica-savjetnica u Ministarstvu kulture, Telegram je razgovarao o radovima. Tvrdi kako se radi o nepopravljivoj šteti i, zapravo, beznadnoj situaciji. “Šljunčana površina atrija, odnosno sipina, s razlogom je bila tamo, ona upija kišu i primjerena je za otjecanje kišnice. Pločice to sprječavaju i tamo je sada sigurno poplava kada kiši”, objašnjava Nodari. Dodaje i kako pločice reflektiraju svjetlost i tako prostor čine neugodnim.
Na našu opasku da će Ministarstvo kulture naložiti vraćanje atrija u prethodno stanje, s gorčinom kaže kako bi to trebalo značiti da se u četiri kuta atrija posade stabla divljeg kestena koja će, ističe, izrasti za pedesetak godina. “Pločice su jedino što se može i mora ukloniti, sipina je i tako ispod njih jer ju nisu skidali”, govori za Telegram. Uvjerava i da Sveučilište nije tražilo odobrenje Ministarstva kulture za radove “jer im ga Ministarstvo kulture, štogod o njemu mislili, nikada ne bi izdalo”, kaže.
Objašnjenje Sveučilišta za čupanje stabala
Voditelj Poslijediplomskog središta Frano Hartman, o kojem smo opširno pisali zbog njegovih obiteljskih veza s rektorom Borasom, portalu dubrovniknet.hr ponudio je objašnjenje za iščupana stabla: “Nažalost, zadnjih godina stanje stabala divljih kestena se pogoršalo, zbog čega je Sveučilište naručilo arboristički pregled i procjenu statike četiri kestena u atriju”, kazao je. Arboristički je pregled, kaže, izvršio Šumarski fakultet u studenom 2019., a potom i izradio elaborat.
Ukratko, u elaboratu stoji, kako tvrdi Hartman, da nema izglednog spasa za divlje kestene i da je, ako žele izbjeći lomove i štetu, najbolje da ih posijeku. Kako je gospodin Hartman pojasnio, kestene su naprosto morali ukloniti “radi opasnosti po sebe i imovinu”.
Tu se pak ubacuje gospođa Nodari. Kako tvrdi za Telegram, pozivajući se na svoje konzervatorsko iskustvo, elaborati prema kojima se utvrđuje bolest stabala i propisuje njihova sječa gotovo se u pravilu pišu tako da odgovaraju potrebama investitora. Drugim riječima, ako je nužno za radove, stabla se uglavnom sijeku.
Pločice su jučer uklonjene
Telegram je u četvrtak 1. listopada kontaktirao gospodina Hartmana. Poručio nam je da u atriju više nema pločica, a da su stabla morali maknuti temeljem elaborata Šumarskog fakulteta. Na pitanje o tome jesu li imali odobrenje konzervatora za inicijalno popločavanje atrija, Hartman nam je prilično konfuzno rekao da je to “samo bilo privremeno rješenje i napravljeno je sukladno prema procedurama”.
Na naše daljnje inzistiranje o radovima u atriju, zamolio nas je da se javimo službi za informiranje Sveučilišta jer, kako je rekao, “to nije bilo u mojoj nadležnosti, ti radovi”, iako je upravo Hartman voditelj cijeloga dubrovačkog zdanja. Telegram je tijekom dana provjerio informaciju o uklanjanju pločica iz atrija; od nekoliko pouzdanih izvora dobili smo potvrdu da su pločice zaista uklonjene jučer u jutarnjim satima.
Hoće li Sveučilište financijski odgovarati?
Inače, Ministarstvo može i financijski kazniti Sveučilište, na što imaju pravo prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za radove na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja propisana je novčana kazna od 50.000 do 500.000 kuna pravnoj osobi te 5000 do 20.000 kuna odgovornoj fizičkoj osobi.
Ministarstvo kulture k tome još može vlasniku, dakle u ovom slučaju Sveučilištu u Zagrebu, propisati i rješenje o nadoknadi štete na kulturnom dobru. Na Telegramov upit hoće li sankcionirati Sveučilište po nekoj od zakonskih osnova, iz Ministarstva ne odgovaraju egzaktno. Kažu tek kako su odredbe o novčanom kažnjavanju u domeni njihove Službe za inspekcijske poslove kojoj je dostavljeno Rješenje dubrovačkog konzervatorskog ureda iz srpnja o obustavi radova.
“Rješenje propisuje obvezu investitoru za vraćanje kulturnog dobra u stanje prije početka bespravnih radova”, kažu iz Ministarstva. O protupravnom postupanju Sveučilišta u Zagrebu, dodaju, obavijestili su i nadležnu građevinsku inspekciju. Napominju da šteta učinjena protupravnim postupanjem na ovom kulturnom dobru može biti otklonjena povratom u prijašnje stanje.