Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sinoć je u Puli preminuo Mladen Stilinović, jedan od najvažnijih hrvatskih suvremenih umjetnika

Preminuo je nakon teške bolesti

ZADNJA IZMJENA: srp. 19, 2016
Foto: Photographer: Boris Cvjetanovic

Veliki hrvatski umjetnik Mladen Stilinović umro je sinoć u u Puli, u sedamdesetoj godini, nakon teške bolesti.

Njegova djela stoje u najvećim ustanovama, poput MOMA-e u New Yorku, pariškom Centre Georges Pompidou, u Victoria and Albert muzeju i tako dalje.

Djetinjstvo uz oca diplomata

Mladen Stilinović rodio se 10. travnja 1947. godine u Beogradu gdje je njegov otac Marijan, bivši glumac, radio kao glavni urednik dnevnog lista Borba. Već slijedeće godine njegova se obitelj preselila u Prag, a 1951. godine u Buenos Aires gdje Stilinovićev otac obnašao dužnost jugoslavenskog veleposlanika.

Očeva je diplomatska karijera prekinuta 1956. godine zbog neslaganja s tadašnjim jugoslavenskim režimom. Nakon toga obitelj se seli u Zadar, a krajem 1959. godine u Zagreb. Mladen Stilinović napustio je školu i zainteresirao se za književnost. Godine 1970. u jednom disko klubu upoznao je Branku Stipančić s kojom je bio u dugogodišnjoj vezi.

Član kultne Grupe šestorice autora

Godine 1969. s grupom prijatelja, Borisom Bartom, Mišom Budisavljevićem, Brankom Degenekom, Ninoslavom Lovčevićem, Krstom Mihaljevićem i Milivojem Puhlovskim, osnovao je kino klub Pan 99. Tada je snimio svoje prve filmove: Ostani na uglu i Sam si.

Bio je tvorac takozvane nove umjetničke prakse i član Grupe šestorice autora, koji je činio sa Vladom Martekom, Borisom Demurom, Željkom Jermanom, Svenom Stilinovićem i Fedorom Vučemilovićem. Sedamdesetih je uveo praksu izlaganja na otvorenom prostoru, kao kritički odgovor na institucionalni muzejsko-galerijski sustav.

Radio kolaže, fotografije, filmove…

Od 1969. do 1976. godine glavno područje zanimanja bio mu je eksperimentalni film. Bio je i jedan od suosnivača Galerije Podrum koja djeluje između 1978. i 1980., a od 1981. do 1991. vodi Galeriju Proširenih Medija. Njegovo umjetničko djelovanje obuhvaćalo je kolaže, fotografije, knjige umjetnika, slike, instalacije, akcije, filmove i videoradove.

Od sedamdesetih često koristi crvenu boju, ironizirajući i propitkujući društvenu ideologiju. Najpoznatiji njegov ciklus nazvan je Eksploatacija mrtvih, a nastao je između 1984. i 1990. godine. Sastoji se od oko 400 radova. Rad je izlagan na mnogim izložbama, između ostalih i na Documenti u Kasselu 2007.g. i u Istanbulu

Tajana Vlašić
Telegram autor
372 članka Više o autoru