Upravo je izašlo drugo izdanje stripa Eternaut, evo zašto me to oduševljava
Popularni izdavač Fibra otisnuo je drugu nakladu argentinskog stripa
Ako nekim slučajem ne čitate stripove (a trebali biste), ako nikada niste čuli za izdavačku kuću Fibra (a morali ste), ako nemate pojma o južnoameričkom stripu (ne, Mister No je talijanski), ako nikada u životu niste uzeli neki argentinski strip u ruke, sad je trenutak da to učinite. Fibra, nakladnička kuća iz Zagreba i njezin pokretač i urednik Marko Šunjić povukli su dobar potez i objavili drugo izdanje jedne od svojih prvih akvizicija u biblioteci Orka – klasičnog remek-djela Eternaut scenarista Hectora Germana Oesterhelda i crtača Francisca Solana Lopeza.
Argentina – kolijevka modernog stripa
Eternaut je prvi put objavljen davne 1957. u epohalnom argentinskom strip-magazinu Hora Cero Semanal, na čijim je stranicama rođen moderni poslijeratni strip u punom smislu riječi. Dovoljno je reći da je i veliki Talijan Hugo Pratt, čije ime poznaju i vrapci na grani, živio i radio u Argentini godinama prije nego što će stvoriti Corta Maltesea, a crtao je stripove upravo za izdavača Ediciones Frontera, čiji je časopis bio Hora Cero, i čiji je pokretač bio nitko drugi do scenarist Oesterheld. Zajedno s Hora Cero Mensual i Frontera Mensual, mjesečnicima. Tijekom kasnih 50-ih, 60-ih i 70-ih, objavljeni su tu mnogi veliki stripovi, među kojima se kao međaš ističe Eternaut.
Scenarij Eternauta danas podsjeća na visokobudžetne holivudske znanstveno-fantastične filmove, ali je u to vrijeme bio apsolutni presedan. Zamislite da provodite uobičajeni dan s prijateljima i obitelji, kuhate, smijete se i kartate, dok u jednom trenutku sve to ne nestane. Predgrađe Buenos Airesa jednog je dana zasuo svjetlucavi snijeg nepoznatog porijekla, a svatko tko bi izašao iz kuće da izvidi kakva je to tvar, za nekoliko minuta na mjestu bi se srušio mrtav. Juan Salvo, nesuđeni junak priče, pripovijeda to čovjeku kojeg će susresti u dalekoj budućnosti, na nekom drugom mjestu. Ili možda u prošlosti, tu, odmah iza ugla.
Jedini cilj je povratak kući
Eternaut je priča o čovjeku koji nije mogao izabrati postati ono što jest, kojem je spletom okolnosti namijenjena uloga fantastičnog putnika kroz eter, putem svih dimenzija prostor-vremena što ga u svakom trenutku mogu odvesti bilo gdje i bilo kada. Naravno, jedini cilj njegove odiseje je vratiti se kući. Eternaut personificira metaforu vječnog putnika, slučajnog heroja koji je prisiljen preživjeti otrgnut od svojih korijena i stvoriti zajednicu koja će se oduprijeti borbi za opstanak i sudbonosnoj utrci između slabijih i jačih, ugnjetavanih i vladajućih.
Scenarist kao eternaut
Oesterheldova lijeva politička i životna opredjeljenja, zbog kojih će ga naposljetku oko 1979. i likvidirati argentinska vojna hunta, zajedno sa njegove četiri kćerke, pogonska su sila i pulsirajuće srce Eternauta. Do punog izražaja dolazi i njegova vještina brze karakterizacije likova, koji su oživljeni i oplemenjeni perom i kistom Francisca Solana Lopeza, jednog iz niske genijalnih Osterheldovih suradnika, među kojima su i velikani Alberto i Enrique Breccia.
Fibra je Eternauta na hrvatskom prvi put objavila 2008., a rasprodana naklada svjedoči o velikom interesu čitatelja i vječitoj aktualnosti tog izvanrednog stripa. Drugo izdanje donosi Eternauta u kućne biblioteke svih koji će ga tek pročitati, te se pridružuje zavidnoj kolekciji prijevoda izvrsnih južnoameričkih stripova. Među njima je i jedna od prvih biografija Ernesta ‘Che’ Guevare, koju je Oesterheld s ocem i sinom Brecciom kreirao prijelomne 1968. Cijela naklada je zabranjena i povučena iz prodaje, a autori su dio primjeraka spasili zakopavši ih u vrtu vlastite kuće.
Nakon što je vlast u Argentini vojnim pučem 1976. preuzela hunta generala Jorgea Rafaela Videle, Oesterheldu je, kao i većini drugih ljevičara koji su nestali u čistkama, život bio ugrožen. Pokazalo se – opravdano. Hunta je srušena tek 1983. nakon izgubljenog Falklandskog rata s Ujedinjenim kraljevstvom, ali je tijekom svoje vladavine u čistkama pogubila više od osam i pol tisuća prisilno odvedenih i nestalih oponenata. Navodno je talijanski novinar Alberto Ongaro kada se raspitivao o Oesterheldovom nestanku dobio ovakav odgovor:
“Maknuli smo ga zato što je napisao naljepšu pripovijest o Che Guevari ikada ispričanu.”