Zgodan obrat u priči o devastaciji Meštrovića; gradonačelnik kaže da ima sve dozvole, ali ih ne želi pokazati
Zašto gospodin Bandić odbija dati javnosti uvid u dokumentaciju? Zato što su, kaže, građani i stručnjaci koji je traže glodavci
“Ja mislim, ne da mislim, nego ja sam uvjeren da postoji sve. A zašto se ne pokazuje, to je moj stil, znate, da pustim malo miševe da izađu iz rupa, pa to je lijepo, pa zakaj ne?!”. Tako je, personalizirajući javnu temu, u emisiji Zagrebi po Zagrebu koju je emitirao HRT 25. travnja odgovorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na pitanje novinara zašto javnost nije detaljno upoznata s ishođenim dozvolama za radove koji se izvode na Trgu žrtava fašizma.
Na gradilištu za koje postoji dozvola za uređenje zelenih i javnih površina od ponedjeljka ozbiljno se intervenira u samu građevinu Meštrovićeva paviljona. Kada se dio javnosti – stručne i šire – zapitao kako je moguće da se pod kapom dozvole za uređenje zelene i javnih površina kako navodi tabla na gradilištu – izvode radovi na zaštićenom kulturnom dobru, krenula je zbrka u kojoj su se nizali proturječni navodi, a novinari naknadno i na kapaljku saznavali da će intervenirati u stubište, pa trijem i vrata Hrvatskog doma likovnih umjetnika.
Gradonačelnik kaže da u biti slijedi Ivana Meštrovića osobno
Suočen sa zahtjevima da mirno obrazloži i dokumentacijom potkrijepi zahvate na Meštrovićevu paviljonu, gospodin Bandić odlučio se braniti frazama koje uključuju potrese, komarce, ‘struku koja je rekla svoje’, hrvatski jal i neobičnu gradonačelnikovu sklonost da građane naziva glodavcima. Intervju koji je dao Radio Sljemenu transkribiramo u cijelosti: “Ništa se nije krenulo bez dozvola. Ja ću kad se smiri… Znate, kad je potres miševi iziđu iz rupa. Kad se miševi vrate u rupe, onda ćemo održati pressicu na Trgu žrtava fašizma.
Toliko o tome, mogu reći da postoje svi potrebiti papiri i dozvole, a sve ostalo je plod mašte, ljutnje, ljudi koji su nesretni što oni to ne rade. Vidjet ćete kad trg uredimo autentično, po ideji i zamisli Ivana Meštrovića, čiji to je ambijent, kako će to izgledati. Sve dozvole postoje, struka je rekla svoje, samo imate vi ljude koji su stručniji od struke. Nek’ oni prosvjeduju, na nama je da delamo. (…) Igra se na dodavanje, ali ja sam na to navikao, mahnem rukom, to je ubod komarca, idemo dalje, idemo delat.”
Zašto su se u startu odlučili na upitnu proceduru
Ne odričući pravo gradonačelniku da dela, ali ne uskraćujući sebi pravo da pita kako se dela, dio stručne javnosti i prije samog početka radova upozoravao je na bitan detalj u proceduri. Tvrdili su da situacija oko Meštrovićeva paviljona zbog svoje arhitektonske, urbanističke i spomeničke vrijednosti zahtijevala raspis javnog arhitektonskog natječaja. No Grad Zagreb je odlučio da će u projekt uređenja Trga žrtava fašizma i Meštrovićeva paviljona koji je zaštićeno kulturno dobro ići preko direktnog poziva jednom projektantskom uredu.
Nije poznato zašto su se Grad Zagreb i gradonačelnik Milan Bandić u startu odlučili na upitnu proceduru. Naime, procjena gradskih vlasti da za remek djelo hrvatske moderne i Meštrovića nije potreban javni natječaj, nezgodan je presedan. No, da se poštovao taj prvi korak, sastavni dio natječaja uključivao bi detaljni konzervatorski elaborat. “Dozvole postoje, zatražite bilo koju dozvolu i dobit ćete je za deset minuta”, zaključio je gradonačelnik Milan Bandić intervju u emisiji Zagrebi po Zagrebu.
Imaju dozvolu za uređenje zelene površine, a rade stube i portal
Kada je Telegram zatražio na uvid dozvole, iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i kulture dobili smo odgovor koji kaže da projektna dokumentacija sadržava Glavni izvedbeni arhitektonski projekt za uređenje javnih i zelenih površina oko Doma hrvatskih likovnih umjetnika i Glavni projekt krajobraznog uređenja i navodnjavanja. Pročelnik zavoda profesor Silvije Novak navodi:
“Obzirom na vrstu radova a sukladno Pravilniku o dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na kulturnom dobru /NN 134/2015 11.12.2015/ nije potreban konzervatorsko-restauratorski elaborat nego se radovi izvode prema troškovniku i radioničkim nacrtima obzirom da se na Domu hrvatskih likovnih umjetnika zamjenjuju dotrajale stube podnožja u svemu /dimenzijama, površinskoj obradi/ prema postojećim, izvornim. Troškovnik kamenarskih i restauratorskih radova dio je odobrene projektne dokumentacije. Također će se urediti kameno popločenje unutar trijema, a u sklopu restauratorskih radova i bakrene vratnice na ulazu u Dom.”
Tako je javnost nekoliko dana nakon početka radova saznala da će se intervenirati ne samo na stubištu, nego i na trijemu te vratima Meštrovićeva paviljona. I sve to pod dozvolom za “uređenje javnih i zelenih površina”, odnosno “krajobraznog uređenja i navodnjavanja”. U odgovoru se ističe da za intervenciju na stubište, trijem i vrata zaštićenog spomenika kulture nije potreban konzervatorsko-restauratorski elaborat.
Iz Ministarstva kulture samo su nas uputili natrag na Grad
U Pravilniku na koji se gospodin Novak poziva, stoji da se za radove na nepokretnom kulturnom dobru, unutar kulturnopovijesne cjeline, treba priložiti elaborat “po potrebi”, a idejni projekt i troškovnik “ovisno o vrsti i obujmu radova”. Taj pravilnik je samo stavak članka 62. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji uvjetuje ishođenje prethodnog odobrenjea za izvođenje svih radova na kulturnim dobrima. U tom Zakonu piše da se “radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene” na nepokretnom kulturnom dobru “mogu poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela”, koje će po potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.
Pritom je za propisivanje potrebne dokumentacije odgovoran ministar kulture, a “o zahtjevu za prethodno odobrenje… nadležno tijelo odlučuje rješenjem”. Isti Zakon radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, smatra: građenje i radove konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnoga dobra i druge slične radove, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra, kao i građenje ostalih jednostavnih i drugih građevina i radova na području na kojem se nalazi kulturno dobro.
Iz Ministarstva kulture dobili smo odgovor u kojem nas upućuju da se za sva pitanja obratimo direktno Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. “Sukladno informacijama iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode izrađena je projektna dokumentacija za uređenje okoliša same zgrade, a dio dokumentacije obuhvaća konzervatorsko-restauratorske radove na samom stubištu i na svjetlarnicima. Izrađena dokumentacija ovjerena je od strane Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode”, navode iz Ministarstva kulture. Iz Gradskog zavoda odgovaraju: “Posebni uvjeti – stručno mišljenje utvrđeni su 28.10.2016 na dostavljeni idejni projekt uređenja Trga žrtava fašizma kojeg je izradila Tvrtka STUDIO ELLE d.o.o.”
Francuski paviljon uređivao se uz konzervatorski elaborat
Ministrica kulture Ninu Obuljen Koržinek je u ovotjednom nastupu pomalo relativizirala obim radova na građevini koja je pod izravnom zaštitom resora kojim upravlja. Novinarima je rekla kako radovi “obuhvaćaju i jedan dio stubišta, odnosno, svjetlarnika”. Ministrica je vjerojatno po pojmom svjetlarnik mislila na staklene prizme u podu trijema paviljona, dok o radovima na vratima nije progovorila. Kako se, pak, trijem uklapa u uređivanje zelenih površina i zašto stubište nije dio građevine, ostavit ćemo da odgovaraju profesori arhitekture svojim budućim studentima, jer sva je prilika da će se ovaj slučaj jednog dana proučavati kao primjer vrlo neobične prakse.
Jedan raniji primjer koji je dobio sve pohvale struke bilo je uređenje Francuskog paviljona koji tipološki odgovara Meštrovićevom. Kada je, prije nekoliko godina ugledni arhitekt Alan Braun dobio projekt uređenja Francuskog paviljona imao je u rukama prije početka detaljan konzervatorski elaborat. Dokument je sadržavao arhivska istraživanja koju je potpisao Hrvatski restauratorski zavod, od izvorne dokumentacije, preciznih informacija o gradnji, svih intervencija kroz povijest, detaljne snimke postojećeg stanja da bi se iz te podloge definirale smjernice za obnove.
“Prije nego intervenirate, morate znati sve o kući”, kazao nam Alan Braun sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta. “I Meštrovićev paviljon i Francuski tipološki su slični, obje građevine su zaštićena kulturna dobra iz razdoblja moderne i ako se zadire u kuću, potreban je konzervatorski elaborat”, rezolutan je gospodin Braun. Jesu li radovi koji se sada izvode na Meštrovićevu paviljonu, intervencije na kući ili se mogu tretirati kao uređenje okoliša kako piše na tabli na gradilišu na Trgu žrtva fašizma? Braun kaže: “Postament od tri stube sastavni je dio kružnog grčkog hrama po čijoj je formi napravljen Meštrovićev paviljon, a ako se zalazi, kako sam čuo u medijima, prema trijemu i portalu, držim da se ne može raditi bez konzervatorske podloge.”