Znanstvenici su upravo otkrili zašto su kipovi antičkih Grka baš uvijek goli
Umjetnici su u to vrijeme prikazom evidentne golotinje rušili ekstremne tabue
Oduvijek Vas je mučilo zašto se kipovi antičkih Grka prikazuju golima? E pa, odgovor na to pitanje mogla bi Vam ponuditi najnovija izložba British Museuma u Londonu.
Prije nešto više od dvije i po’ tisuće godina u staroj se je Grčkoj dogodilo svojevrsno kulturološko čudo. U Ateni je rođena demokracija, ili barem preteča onoga što mi danas nazivamo demokracijom. Volio bih vidjeti kako bi neki od atenskih straješina regairao na činjenicu da sve živo što je navršilo punoljetnost ima pravo glasa. Tad su napisane i prve tragedije, ali i komedije, a kipovi su počeli biti živolikiji no ikad prije.
Ali, ono što zapravo čovjeka ostavlja u čudu je činjenica da je većina tih likova prikazana bez ijednog traga odjeće. U to se možete uvjeriti šećući aktualnom postavom spomenutog muzeja. Izložba je to kojoj su kritičari već sad nalijepili etiketu apsolutnog must-see hita sezone.
Danas uzimamo grčku golotinju zdravo za gotovo, ali u vrijeme nastanka dotičnih statua radilo se o rušenju ekstremnog tabua. S pravom ćete možda reći da se varam, ali uzmete li u obzir širi kontekst, shvatit ćete slijedeće: Da, postojali su i prije prikazi razodjevenih ljudi. Uzmimo za primjer asirski reljef iz Nimruda nastao 730. prije nove ere. Ljudi koji su prikazani bez odjeće svi su odreda smrtni neprijatelji Asiraca. Neki su dekapitirani, drugi nabijeni na kolce, ali zajedničko im je jedno – svi su oni mrtvi. Tijela pobjednika u svakoj su sceni zaogrnuta odjećom. Postoji opravdani razlog za to. Civilizacije koje su prethodile Grcima smatrale su da je nagost odraz slabosti, simbol izgubljene bitke i tijela koje je poniženo.
Porijeklo grčkog nudizma
Grci predstavljaju prvu stranicu ljudske povijesti gdje se tjelesna ogoljenost shvaća kao herojsko stanje. Neil MacGregor, ravnatelj British Museuma, tvrdi da Grci nagost nisu shvaćali kao znak poniženja, već kao moralnu vrijednost časti koju je društvena elita muških građana usvojila.
Prevarili biste se da zaključite da su Grci bili goli u svakom trenutku njihove antičke stvarnosti. To se je stanje tada povezivalo gotovo isključivo sa sportskim aktinostima, što zorno ilustriraju studije prvotnih olimpijaca.
Postoje različite teorije koje govore o porijeklu ovog zanimljivog fenomena. Jedna od tih teorija govori da se prvi nudist skinuo nakon što je pobijedio u utrci na 200 metara i tako pokrenuo novu modu u sportu. Druga je vjerojatno nešto točnija, barem ako je sagledamo iz neke antropološke perspektive, budući da povezuje čin skidanja s antičkim ritualom obilježavanja tranzicije dječaštva u odraslu dob. Mladići od dvadesetak godina skidali bi svoje plašteve i goli trčali kako bi se priključili zajednici odralih građana.
Problem obdarenosti
Zabilježeno je da su u Ateni svojedobno postojale proslave organizirane u čast božice Atene, zaštitnice grada. Mladi bi Atenjani goli trčali na Parteon s vježbališta smještenih na periferiji grada. Sporije i deblje trkače prisutni bi gledatelji udarali kad bi prolazili pored njih.
Skidali su se stari Grci i za vrijeme simpozija. Ne radi se tu o simpozijima koje mi danas definiramo kao okupljanja akademske zajednice, nego o nečemu što je bilo mnogo svjetovnije prirode. Prenesemo li doslovno značenje simpozija, onda ćemo shvatiti da se radi o okupljanju koje bismo bez lažnog morala mogli okarakterizirati kao pijanku. Prije no što su Grci sa sebe skidali odjeću i podavali se orgijastičkim užicima, opijali bi se galonima vina. Tome svjedoče i predmeti posebno izrađeni za takve prigode.
Može se učiniti da sve ovo vodi zaključku da su Grci voljeli upražnjavati svoje seksualne nagone u javnosti. Upravo suprotno. Oni su smatrali da je gubitak seksualne kontrole postizanjem seksualnog uzbuđenja u javnosti znak slabosti. Upravo je to razlog tome što su Grči junaci prikazivani slabije obdarenima, ili bi se barem velika većina složila s ovom tvrdnjom.
Žene su odjevene
Primijetili ste da je poviše bilo riječi samo o muškarcima. S dobrim razlogom. Grci su, naime, zazirali od ženske obnaženosti u javnosti. Jedini primjeri takve vrste mogu se pronaći u prikazima grčke božice ljubavi, Afrodite. I to tek pri zalasku zlatnog doba zlatnog doba antičke Grčke.
Eto, poželite li se i sami na vlastite oči uvjeriti u to kako izgleda najveći muzejski događaj godine, sjednite na avion za Londom i uz malo sreće sretno ćete stići. No, odlučite li se ipak ostati doma jer Vas more brige povezane s recentim događajima vezanima uz avione koji posljednje vrijeme s neba padaju poput mrtvih ptica, internet nudi pregršt materijala na tu temu. Slobodno zaguglajte i uživajte.