Model rada koji se pojavio još 70-ih povećao je produktivnost zaposlenika u Microsoftu za 40 posto
Sve više tvrtki diljem Europske unije uvodi četverodnevni radni tjedan. Evo kako im se to odrazilo na poslovanje
Psiholozi tvrde – kvalitetan odmor nužan je za kvalitetan rad. Na taj način zaposlenici su produktivniji, dolaze na posao motivirani, a pri tome imaju više vremena za sebe i obitelj. Shodno tomu, postavlja se pitanje – tko je odredio da petkom ljudi diljem svijeta čekaju da se kazaljke na satu sljube s brojevima pet i 12?
Ne čudi, stoga, da je mnogima nedjelja uvečer najdepresivniji dio tjedna. Svjesni obaveza koji ih čekaju za nekoliko sati, mnogi se prepuštaju svojevrsnoj letargiji, znajući da je pred njima dodatnih pet dana rada, a odmora tek 48 sati. Na posao tako odlaze demotivirani, u iščekivanju novog petka. Upravo zbog toga sve više poslodavaca primjenjuje nove modele rada.
Četverodnevni radni tjedan tako je postao sve popularniji u različitim formama i modelima. Pri tome, dva su glavna modela ovakvog radnog tjedna. Moguće je 40 radnih sati rasporediti na četiri umjetno pet radnih dana u sklopu kojeg zaposlenici rade 10 sati dnevno.
Model je sve popularniji u Europi
Na ovaj način fond radnih sati ostaje isti, a zaposlenici mogu odabrati žele li posao obaviti u četiri ili pet dana. S druge pak strane, još jedan oblik četverodnevnog radnog tjedna je onaj koji slijedi princip 100-80-100.
Riječ je o modelu u sklopu kojeg zaposlenici obavljanju 100 posto posla u okviru od 80 posto vremena, a da pri tome ostvare 100 posto primanja. Ovaj je model posebno popularan u europskim zemljama.
Primjerice, Island je u periodu između 2015. i 2019. godine uveo ovakav model u sklopu pilot projekta, a ubrzano se priključila i Irska, Novi Zeland, Španjolska, Švedska, Kina, Japan, Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
U potonjem je provedeno istraživanje o produktivnosti u modelu četverodnevnog radnog tjedna. U periodu od šest mjeseci, istraživači su proveli testiranje učinkovitosti ovakvog modela.
Japanci to prakticiraju godinama
Prema preliminarnim rezultatima, četverodnevni radni tjedan ne bi doveo do gubitka produktivnosti. Naprotiv, u 34 posto slučajeva produktivnost je blago porasla. Istraživanje je potvrdilo da je ovakav model namijenjen, ne samo pronalaženju prave ravnoteže između poslovnog i privatnog života zaposlenika, već i manje burnouta.
Nadalje, Svjetski ekonomski forum navodi da je Microsoft Japan još 2019. godine uveo ovakav model. Nakon testiranja, izvijestili su o povećanju produktivnosti svojih zaposlenika od 40 posto u odnosu na period kada su imali standardni petodnevni radni tjedan.
Istovremeno, zaposlenici su izvijestili o poboljšanom fizičkom i mentalnom zdravlju, boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i povećanom općem zadovoljstvu životom.
Iako se na prvu može učiniti kako je riječ o novom konceptu, stručna literatura to odlučno opovrgava. Naime, ovakav se model prvi put javio još u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća i to kao rezultat sve većeg efekta sagorijevanja zaposlenika.
Postoje i nedostatci
Ipak, tadašnji programi nisu bili dovoljno sistematični niti konzistentni da bi se mogli donijeti konkretni zaključci o njihovim rezultatima. Najveći nedostatak četverodnevnog radnog tjedna je činjenica da nije primjenjiv na sve industrije, što bi posljedično moglo negativno utjecati na konkurentnost na tržištu rada.
Ipak, osim prednosti zadovoljstva zaposlenika, istraživanja ističu i činjenicu manjih troškova u uredima te smanjenje štetnih emisija CO2 uslijed manjeg broja automobila na cestama.
Konkretnije, studija Sveučilišta Massachusetts Amherst otkrila je da smanjenje radnog vremena za 10 posto utječe na smanjenje ugljičnog otiska pojedinca za 8,6 posto.
Ergo, kraćni radni tjedan ključan je za smanjenje globalnih emisija CO2, zaključuje voditeljica spomenutog istraživanja, ekonomistica Juliet Schor, da tvrdi da je kraći radni tjedan ključan za smanjenje globalne emisije ugljika.