U urede NetEasea nikada nije ušao, ali zato danas radi sve o čemu je sanjao iz svog stana u Zagrebu. Upoznajte Damira Firšta – suosnivača, stakeholdera i CCO-a svjetski poznatih augmented reality startupova s hongkongškom adresom – Auki Labsa i Matterlessa, koji vrijede više od 200 milijuna dolara. Ispričao nam je kako je završio u Kini, koje je sve poslove prošao prije nego što je ušao u game development i što se nada postići sa svoja dva već danas uspješna startupa.

Azijska kultura fascinirala ga je od malena

“Kao klinac s 11 godina sam gledao film Blade Runner. U jednoj sceni pojavljuje se multinacionalni grad budućnosti i reklama od Coca-Cole s gejšom i japanskim znakovima. Sve mi je izgledalo skroz marsovski i tek kasnije sam skužio da je riječ o japanskom pismu. To je definitivno bio prvi trenutak u kojem je počelo moje zanimanje za Aziju”, kaže Damir.

Zatim je s 19 godina počeo trenirati tradicionalnu japansku borilačku vještinu jujutsu pri čemu je naučio i svoje prve japanske riječi. Uz studij sociologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s 21 godinom odlučio je upisati i japanologiju.

To ga je ujedno potaknulo da se prijavi na studentsku razmjenu, pa je živio u Japanu godinu dana. Fasciniran azijskom kulturom, posvetio joj je i temu diplomskog rada, a koja se ticala zen estetike, odnosno utjecaja Kine na umjetnost i estetiku zen budizma.

Od studentske razmjene do ozbiljnih poslova

Sa željom da nauči i kineski jezik te još više istraži kinesku kulturu, ali i kineske borilačke vještine, otišao je i na jednogodišnju razmjenu u Kinu.

Treniravši wushu i chen taiji svaki dan u dvorištu ispred Sveučilišta u Xiamenu, upoznao je antropologinju i profesoricu Song Ping koja mu je naposljetku ponudila da ondje upiše i doktorat iz antropologije.

“Profesorici sam se odmah javio potvrdnim odgovorom. Znao sam da mi jedna godina ionako nije dovoljna da usavršim kineski jezik i proučim sve što me zanimalo, stoga sam bez imalo oklijevanja zgrabio ovu priliku”, kaže Damir.

Paralelno uz pisanje doktorata koji, nažalost, nije još uvijek završio, na Sveučilištu u Xiamenu zaposlio se kao predavač te je ondje radio nepunih pet godina. Predavao je stručne predmete poput teorije dizajna, povijesti umjetnosti i povijesti arhitekture.

Proputovao skoro svaku kinesku provinciju

Predavačku katedru zatim je zamijenio malo uzbudljivijim poslom. S 31 godinom postao je sudac svjetskih rekorda u tvrtki koja je svojevrsni kineski pandan Guinnessa.

“Zasitio sam se fakulteta pa sam krenuo u potragu za novim avanturama. Ovaj sam posao pronašao u oglasniku, a zahvaljujući njemu posjetio sam skoro svaku kinesku provinciju i preko 60 gradova i sela”, prepričava Damir.

Kroz putovanja je tako imao priliku vidjeti raznolike lokalne kulture i upoznati ljude mnogobrojnih kineskih manjina.

Povratak tinejdžerskoj ljubavi

“Nakon toga me uhvatila životna kriza. Nisam znao čime bi se dalje bavio. Na nagovor tadašnje djevojke, odlučio sam se pak vratiti svojoj velikoj ljubavi – video igrama. Od tinejdžerskih dana igram Dungeons & Dragons i mogu reći da mi je ta igra bila inspiracija za sve što sam kasnije postigao”, prisjeća se Damir.

I tako je s 35 godina počeo raditi i kao narativni dizajner igara u kompaniji Mechanist Games. Osmišljavao je pozadinu igre, kreirao likove, okruženja, staze te je surađivao s piscima i glumcima. Nakon dvije godine trebao je početi raditi u spomenutom NetEaseu, no smrt oca preokrenula mu je životnu ploču.

Kolege iz cijeloga svijeta

Vrativši se u Zagreb pratila ga je dilema u kojem bi poslovnom smjeru želio krenuti. Nakon dva mjeseca odmaranja i posvećivanja sebi, nazvao ga je dugogodišnji prijatelj Nils Phil koji ga je pitao želi li s njime ući u startupovski posao.

“Nisam bio siguran želim li si priuštiti tu nesigurnost jer sam znao što znači pokretati startup. Rekao sam Nilsu da mi da par tjedana da razmislim, no naposljetku sam ga nazvao nakon dva sata i pristao”, kaže Damir.

Kako bi prikupili novac za početna ulaganja te pronašli potencijalne investitore, fundraising kampanje započeli su u ljeto 2021. godine. U početku ih je bilo samo troje, a vremenom im se pridružilo još desetak kolega, ponajviše inženjera iz tech industrije.

Nils je postao CEO startupa, broj investitora je rastao, posao se razgranao, pristizale su nove ideje, a danas broje oko 60 zaposlenika. “Radimo u tri vremenske zone, kolege se nalaze diljem svijeta, gotovo na svim kontinentima, ali unatoč tome – odlično funkcioniramo”, tvrdi.

Socijalna iskustva proširene stvarnosti

Vizija njihovih startupa je pokazati svijetu da digitalne stvari postaju stvarne tek kada ih više ljudi vidi na istom mjestu, a najbolji način za to su zajednička iskustva u proširenoj stvarnosti.

Auki Labs je startup koji je zadužen za tech dio posla. U njemu najviše rade inženjeri koji osmišljavaju najbolja rješenja, dok se kroz Matterless predstavljaju njihove ideje kroz konkretne sadržaje. Trenutno su to digitalni ljubimci Incosi i Floorcraft digitalni autići.

Međusobna komunikacija je važna

“Glavna ideja naših dizajniranih iskustava je da na istom fizičkom mjestu ljudi mogu doživjeti iste digitalne predmete i dodirnuti ih rukom u proširenoj stvarnosti. Također nudimo da svi drugi sudionici vide njihovu aktivnost u realnom vremenu bez kašnjenja i tako dijele jednako iskustvo”, prepričava Damir.

Prijatelji se tako, koristeći svoje pametne telefone, mogu igrati s odabranim virtualnim ljubimcima i dragati ih ili se pak natjecati digitalnim autićima na raznim stazama s preprekama u svojoj dnevnoj sobi. Bez da pritom imaju fizičke ljubimce, autiće ili staze.

“Razlog zašto razvijamo proširene, a ne virtualne stvarnosti ili tehnologije za browsere, odnosno računala, je zato što je razgovor, druženje uživo i komunikacija licem u lice originalno stanje ljudske komunikacije. I upravo to želimo zadržati”, dodaje.

Proširena stvarnost doživljava procvat

Iako primarno rade na digitalnim igračkama i ljubimcima, smatraju da je to tek mali dio sadržaja koji se mogu kreirati u proširenoj stvarnosti, a kojima je moguće manipulirati rukama.

Danas tako imamo mogućnost stvarati digitalna iskustva koja će omogućiti većem broju korisnika da vide iste stvari u isto vrijeme.

“Možda se to ne čini kao nešto ekstra, ali to trenutno još nigdje u svijetu nije u potpunosti razvijeno”, napominje Damir.

AR sesije olakšat će život

AR će olakšati i cjelokupan život – od industrije, logistike pa sve do zdravstva i obrazovanja. Imajući to na umu, Damir i njegova ekipa osmislili su i tehnologiju permanentnih AR sesija.

Nedavno su je predstavili jednom od velikih trgovačkih lanaca u Hong Kongu, gdje su i postavili dućan budućnosti s AR etiketama i cijenama u prostoru. Istu uslugu prezentirali su i u Švedskoj, Africi i Ujedinjenom Kraljevstvu.

O čemu je točno riječ, objasnio nam je na primjeru odlaska u nabavku. “Za ove AR sesije rabimo odgovarajuće QR kodove koje postavljamo na ulazu u dućan. Kupac ih može skenirati i s njima povezati svoju sesiju”, kaže.

U proširenoj stvarnosti tada se počinju prikazivati upute gdje pronaći koju namirnicu s popisa, kolika je međusobna udaljenost, koje su akcijske ponude – sve to pomaže individualiziranoj kupnji, štedi vrijeme i olakšava snalaženje.

Dijeljenje iskustva s drugima

Kao jedan od razloga zašto AR nije postao popularan kao, primjerice, društvene mreže, Damir navodi manjak intersubjektivnosti. Naime, ljudska bića po prirodi imaju potrebu dijeliti jednaka iskustva i doživljaje s drugima.

“Osobe žele da njihov doživljaj stvarnosti bude potvrđen i doživljen od strane drugih. Primjerice, kada se nalazimo u društvu i netko kaže internu foru koju mi ne razumijemo, stvara se osjećaj odvojenosti koji budi nelagodu, a ako ćemo iskreno – nitko od nas to ne voli”, kaže Damir.

Potpuna zaštita privatnosti

Zato je tehnologija instantne kalibracije, za koju ovih dana čekaju potvrdu patenta, posebnost Matterlessa i Auki Labsa. Ona omogućava da dva ili više uređaja s kamerom znaju gdje su u odnosu jednog na drugi, bez da prije toga imaju skeniranu mapu cijeloga svijeta.

Većina globalnih IT kompanija proširena iskustva trenutno omogućava kreiranjem takozvanih digitalnih blizanaca. To su 3D verzije određenih prostora koji se prethodno trebaju u potpunosti skenirati.

“U tim slučajevima, naši mobiteli skeniraju prostor i uspoređuju ga s tom već postojećom slikom na nekom serveru. No, pritom se javlja pitanje privatnosti – primjerice, da bi Google mogao staviti digitalnog tigra u tvoju sobu, on prije toga mora točno znati što se nalazi u sobi i kako izgleda”, pojašnjava.

Lokalna AR iskustva

Njihove tehnologije rade skroz suprotno – ne koriste digitalne blizance, u potpunosti štite privatnost i ne žele znati kako nečiji prostor izgleda.

Kao ključna stavka pri tome se ističe stvaranje hiper lokalnih servera u rukama korisnika, odnosno infrastrukture koja omogućava uređajima da komuniciraju međusobno s jako niskim kašnjenjem informacija.

“Kao što danas imamo ruter za Wi-fi, postojat će i dio hardvera koji će služiti za lokalne AR sesije, odnosno iskustva. Uz pomoć lokalnog servera, svatko će moći birati kome želi dati pristup, a mi kao firma to nećemo znati. Jako nam je važno da naši korisnici znaju da su te informacije isključivo u njihovim rukama”, govori Damir.

Jasnija komunikacija

U svijetu trenutno postoje dvije bojišnice moderne tehnologije – umjetna inteligencija (AI) i spacijalni internet. “Svi pričaju o umjetnoj inteligenciji i znamo što ona znači, ali spacijalni internet je web u kojem ti u prostoru manipuliraš predmete i više ti ne treba monitor da bi gledao stvari koje su digitalne”.

Damir dodaje da će takva tehnologija omogućiti jasniju komunikaciju. “Primjerice, kada sjedim s tobom i kažem ti da mi dodaš čašu, ti nećeš biti sigurna o kojoj čaši govorim ako ti ne objasnim i pokažem rukom. No, pomoću AR-a će ti se samo u vidnom polju pojaviti strelica koja pokazuje na čašu i automatski ćeš znati što tražim, bez da to kažem riječima”.

Nove mogućnosti interakcije s tehnologijom

Međutim, za AR iskustvo potrebno je gledati kroz određeni ekran, a budućnost leži u AR naočalama koje će uskoro i doći. Tako je nedavno i tvrtka Apple najavila ovogodišnje lansiranje naočala koje su pogodne i za virtualnu i za proširenu stvarnost.

“Na njima mnogi rade već godinama, a one otvaraju cijelu novu mogućnost interakcije s tehnologijom. Ovisno o dizajnu pojedinih tvrtki, to će vjerojatno biti obične naočale, kao što su i dioptrijske, stoga vjerujem da će ih kasnije primarno prigrliti oni koji ih već nose”, kaže.

Unaprijeđeni lokacijski sustavi

Razvojem svojih tehnologija, u startupima Matterless i Auki Labs, u budućnosti će pokušati zamijeniti i GPS kao lokacijski sustav. “Želimo napraviti nešto pomoću čega će ljudi detaljnije komunicirati o svojim lokacijama. GPS ne nudi treću dimenziju, a s AR-om možemo ostaviti prostorni trag”, govori Damir.

Na primjer, na stadionu ćemo tako lakše naći sjedalo i znati koliko je ono udaljeno od nas, a samovozeći auti će istom tehnologijom znati koliko su međusobno udaljeni i moći će koordinirati svoje kretanje u prometu, bez GPS-a.

Damir je svjestan da se sve to čini suludim, ali dodaje da im ljudi izrazito vjeruju i cijene njihovu viziju.

“Želimo naše tehnologije predstaviti što širem krugu ljudi, stoga ćemo ove godine kao izlagači i partneri sudjelovati i na dva velika festivala. U Hrvatskoj je to ‘Balkan Wave Festival’ na Zrću u srpnju, a u Švedsku pak putujemo u lipnju na 400. obljetnicu ‘Gothenburg Festivala'”, najavljuje Damir.

Ponosan na domaću startup scenu

Radeći na brojnim novim projektima iz udobnosti svog zagrebačkog doma, Damir smatra da je Hrvatska danas prekrasno mjesto puno prilika i da je Zagreb zaista napredovao.

“Startup scena je užasno jaka i ljudi su jako kvalitetni i sposobni. Cijeli mindset startup zajednice je na neki način cijepljen od depresivnog načina razmišljanja većine ljudi u zemlji i to mi se jako sviđa”, dodaje.

Planira ostati u Hrvatskoj

Oduševljava ga to što postoje ljudi koji razmišljaju i rade van lokalnih okvira, grabe i iskorištavaju nove prilike. Budućnost zato planira graditi ovdje.

Stavljajući na zid katanu – najdražu uspomenu na život u Aziji koju je dobio od svog senseija u Tokiju, Damir će nam iskreno: “Ovo je moja zemlja i želja mi je biti ovdje. Želim da ljudi vide da postoji mogućnost da iz jedne male Hrvatske radimo na stvarima od svjetskog značaja”.