Istražili smo što je regres i tko ima pravo na dodatnu financijsku naknadu tijekom ove godine
Zaposleniku može godišnje isplatiti neoporeziv iznos od 663,62 eura u koji su uključeni regres, božićnica i prikladne nagrade
Bilo da se radi o financijskoj nagradi povodom godišnjeg odmora, dobrih rezultata ili drugih uspješnica u firmi, poslodavci imaju načine kojima mogu stimulirati rad zaposlenika u firmi. Prema pravnoj definiciji, regres je materijalno pravo zaposlenika koje se može ostvariti na temelju važećeg akta, bilo da se radio ugovora o radu, kolektivnom ugovoru ili internom pravilniku o radu.
Tijekom 2023. godine, Vlada je iznos regresa povećala sa 232 eura na 300 eura za sve zaposlene u javnom i državnom sektoru, uključujući članove sindikata i ostale radnike. Zbog toga smo istražili tko sve može dobiti regres za u privatnim poduzećima te u kolikom iznosu.
Što je regres?
Laički govoreći, regres je neoporeziva nagrada koju poslodavac ima pravo i mogućnost isplatiti zaposlenicima. Materijalno pravo radnika na regres, kako smo već istaknuli, može se ostvariti na temelju akata (kolektivni ugovor, ugovor o radu, pravilnik o radu) ili na temelju dogovora sa poslodavce. U slučaju kada pravo na regres nije uređeno primjerenim pravnim aktima, pravo na materijalnu naknadu ostvaruje se na temelju volje poslodavca i internih dogovora sa ostatkom tima. U tom slučaju poslodavac može samostalno odrediti hoće li isplatiti regres, koliko će on iznositi i hoće li svim radnicima isplatiti isti iznos.
U najčešćem broju slučajeva, svrha regresa je podmirivanje troškova godišnjih odmora, putovanja i slično. Prema Pravilniku o porezu na dohodak, isplata regresa može biti oporeziva i neoporeziva. Tako se zaposleniku može godišnje isplatiti neoporeziv iznos od 663,62 eura (5000 kuna), a tu su uključeni regres, božićnica i prikladne nagrade. Ukoliko godišnji iznos isplata i nagrada zaposlenicima prelazi taj iznos, tada se on oporezuje kao plaća.
Kada poslodavac isplaćuje regres?
Regres ne mora biti isplaćen samo u novcu, već može biti i neka roba ili usluga, a regres koji se daje u naravi do visine neoporezivog iznosa se ne smatra plaćom. Važno je znati da poslodavac može isplatiti regres u bilo kojem dijelu godine, čak i onim zaposlenicima koji rade kod poslodavca manje od godinu dana. Bitno je znati da poslodavac ne mora isplatiti regres zaposlenicima koji su na bolovanju, porodiljnom ili roditeljskom dopustu, zato što ti zaposlenici koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i ne koriste godišnji odmor u tom razdoblju, ali njih se zato može nagraditi poticajnom božićnicom ili uskrsnicom.
Regres koji ide do neoporezivog iznosa (do 663,62 eura godišnje, tj. 5000 kuna godišnje) je izuzet od ovrhe prema Ovršnom zakonu, i to ukoliko poslodavac isplaćuje regres na zaštićeni račun zaposlenika. Ukoliko zaposlenik nema otvoren zaštićeni račun, a poslodavac isplati regres na tekući račun, regres isplaćen na taj način ipak je podložan ovrsi.
Vrijeme isplate regresa uređuje se izvorom radnog prava koji primjenjuje poslodavac. Kao primjer, regres se može isplatiti najkasnije do dana početka godišnjeg odmora ili s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30.6.2023. ili najkasnije do kraja lipnja 2023., odnosno za one koji nisu bili na poslu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Očekivanja isplate regresa
Prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo više od 4000 ispitanika, doznalo se da zaposlenici u Hrvatskoj imaju na raspolaganju 24,7 dana godišnjeg odmora u prosjeku. Najviše dana odmora imaju zaposlenici u državnim i javnim službama, s prosjekom od 28,3 dana. Slijede zaposlenici u državnim tvrtkama s 27,8 dana, a najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u privatnim tvrtkama koje su većinom u domaćem vlasništvu, s 23,5 dana odmora.
U 2020. godini isplatu regresa je očekivalo 24% ispitanika, a u 2021. godini ta brojka je iznosila 39%. U 2022. godini 49% zaposlenika je očekivalo isplatu regresa, a u 2023. godini čak 52% ispitanika očekuje regres. Prosječna cifra koju zaposlenici očekuju ove godine iznosi 302 eura.
Isplata regresa kada zaposlenik istovremeno radi kod više poslodavaca
Ukoliko poslodavac isplaćuje regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u godini u kojoj se regres isplaćuje ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate regresa poslodavcu pisano izjaviti je li kod drugog ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu primitaka za to porezno razdoblje, u kojoj svoti i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. Osim pisane izjave zaposlenika, poslodavac neoporezivost isplate može provjeriti i putem sustava ePorezna.
Razlika između regresa i naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa jest u tome što je naknada uređena Zakonom o radu, dok regres nije zakonski uređen već može biti definiran jednim od autonomnih akata poslodavca kao što su kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu, a moguća je i sama dobrovoljna odluka poslodavca.