Kako legalno raditi dodatni posao uz stalni radni odnos?

Više od 84% ispitanika u istraživanju prihvatilo bi ponudu za dodatni posao

FOTO: Unsplash

Prema istraživanju koje je proveo portal danasradim.hr, više od 84% ispitanika izjasnilo se kako bi prihvatilo ponudu za dodatni posao uz postojeći radni odnos, ali većina istih također su i napomenuli da ne žele raditi “na crno,” već da žele za dodatni posao biti prijavljeni po zakonskim regulativama.

Regulacijom dodatnog rada omogućava se transparentnost, pravni odnos radnika i olakšava se obračun poreza, tako da su i radnici i poslodavci u “win-win” situaciji. U istraživanju je sudjelovalo 550 ispitanika, a njih 80% se izjasnilo kako trenutno ne radi dodatni posao. S druge strane, 63% ispitanika su se izjasnili da aktivno traže dodatni posao, što nije zanemariva brojka. Stoga je najbolje upoznati se s novim izmjenama zakona koji se odnosi na dodatni posao uz radni odnos.

Dodatni posao uz radni odnos je lakši od 1.1.2023.

Dodatni posao uz radni odnos

S početkom 2023. godine, napokon su na snagu stupile brojne izmjene i dopune Zakona o radu, a sve to je slijed obveze implementacije u radno zakonodavstvo Republike Hrvatske koje su naložile dvije europske direktive. Jedna je direktiva o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji, a druga je direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi. Dakle, od prvog siječnja 2023, u Republici Hrvatskoj napokon je reguliran rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu. Ovo su samo neke od primjena koje smo dobili izmjenama i dopunama Zakona o radu:

  • Prestanak potrebe za pisanom suglasnošću u slučaju dodatnog posla

Od 1.1.2023. više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca za dodatni rad zaposlenika, te tako zaposlenici više ne moraju pisanim putem obavijestiti svoje matične poslodavce o sklopljenom ugovoru s drugim poslodavcem kako bi bili u mogućnosti obavljati dodatni posao. Dakle, ukoliko zaposlenik radi 40 sati tjedno kod jednog poslodavca ili kod više matičnih poslodavaca, od sada se može raditi i dodatno kod ostalog poslodavca čak i ako ukupno tjedno radno vrijeme prelazi 40 sati.

  • Lošiji položaj matičnog poslodavca

Iako se više ne traži pristanak matičnog poslodavca za obavljanje dodatnog posla kod drugog poslodavca, Zakon ovoga puta daje pravo matičnom poslodavcu da pisanim putem od zaposlenika zatraži prestanak obavljanja dodatnog posla kod drugog poslodavca. No, to se može dogoditi jedino ako postoje objektivni razlozi, a posebice ako je dodatni posao protivan zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se dodatni posao obavlja u vremenu u kojem zaposlenik radi kod matičnog poslodavca. Osim ova dva razloga, ostali objektivni razlozi nisu jasno definirani, te će se to rješavati sudskom praksom. Važno je istaknuti da je donošenjem ove izmjene zakona matični poslodavac stavljen u lošiji položaj nego ranije.

  • Usklađivanje radnog vremena kod matičnog poslodavca i drugog poslodavca

Ipak, ako zaposlenici obavljaju posao kod drugog poslodavca, a matični poslodavac se žali na zaposlenika na temelju obavljanja drugog posla unutar njegovog radnog vremena, zaposlenik će tada morati prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca, i to u roku od samo tri dana. No i ovdje ima iznimaka, kao što je naprimjer činjenica da ugovor o dodatnom poslu ne mogu imati zaposlenici koji rade na poslovima koji imaju posebne uvjete rada u skladu s propisima o zaštiti na radu.

  • Usklađivanje godišnjeg odmora kod oba poslodavca

Postoji i slučaj u kojem je matični poslodavac u boljem položaju nego što je bio ranije, a to je dopuna zakona koja se tiče uređenja godišnjeg odmora. Poslodavac koji nudi dodatni posao sada je dužan, a na zahtjev zaposlenika, omogućiti mu uzimanje godišnjeg odmora u isto vrijeme u kojem zaposlenik godišnji odmor uzima kod matičnog poslodavca.

  • Prekovremeni rad uz dobrovoljan pristanak zaposlenika

Kod prekovremenog rada, matični poslodavac sada može zaposleniku koji ima dodatni posao naložiti prekovremeni rad, ali samo ako zaposlenik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad. Što se tiče drugog, dodatnog poslodavca, on ne smije zaposleniku naložiti prekovremeni rad. No, za oba slučaja postoje i iznimke, a nazivamo ih “višom silom,” kada pristanak zaposlenika nije potreban.

  • Dodatni posao do 8 ili 16 sati tjedno

Kada je riječ o radnim satima, ugovor o dodatnom poslu može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme, ali se ne smije ugovarati radno vrijeme koje je duže od osam sati tjedno. No i tu postoje određene iznimke, a to je slučaj u kojem je raspored radnog vremena u dodatnom poslu nejednak i kada tjedno radno vrijeme u dodatnom poslu može biti duže od osam, ali ne i od šesnaest sati tjedno.

Rad od kuće kao dodatni posao uz radni odnos

Gdje pronaći dodatan posao?

Pri traženju dodatnog posla, važno je istražiti sve što nam nude internetski pretraživači i raznovrsne platforme koje nude mogućnosti za dodatni rad. Ovo su neke od stranica na kojima svatko može istražiti opcije za dodatan posao uz radni odnos:

Upwork.com je platforma koji nudi mnogobrojne mogućnosti za rad na projektima koji se tiču različitih grana, kao što su marketing, pisanje, programiranje i dizajn.

Freelancer je slična platforma kao Upwork. Tu možete tražiti poslove i ponude za projektne poslove raznih vrsta.

Fiverr se često koristi za usluge koje se nude po fiksnim cijenama. Na primjer, možete ponuditi usluge kao što su dizajn logotipa, pisanje članaka ili izrada video zapisa po fiksnoj cijeni – bilo da to uključuje sate ili izradu materijala.

Toptal (skraćeno od “Top Talent”) je platforma i kompanija koja se specijalizirala za povezivanje vrhunskih freelancera i stručnjaka sa najboljim kompanijama i klijentima koji traže rješenja i visokokvalitetne usluge u razvoju softvera, dizajna, financijama itd.

  • LinkedIn

LinkedIn je društvena mreža koja je sve popularnija i na njoj je danas moguće naći raznovrsne tipove posla. Prednost LinkedIna je mogućnost instantnog komuniciranja s određenim poslodavcima, a postoji i mogućnost “endorse” kojom naše veze i prijatelji na LinkedInu mogu preporučiti određene vještine koje posjedujemo, što je poslodavcima koji to vide često važan znak o kompetenciji potencijalnih zaposlenika.

 

Na kraju, važno je istaknuti da pri pretraživanju i korištenju ovih stranica i platformi treba provjeriti dojmove drugih korisnika kako bi izbjegli loše poslodavce i vidjeli koji su najpouzdaniji te da nude dobre mogućnosti rada i napredovanja. Još jedna stvar na koju treba obratiti oprez su internetske prevare i lažne ponude za dodatni posao, ali od toga, nažalost, ne možemo pobjeći u ovim modernim vremenima, stoga opreza nikad dosta.