Biologinja: Ne dirajte glavate želve u Jadranu. Strogo su zaštićene, a minimalne kazne su 40.000 kuna

Simpatične su i karizmatične, a kad ih kupači uoče, obično ostanu bez daha budući da se ne mogu tako često vidjeti kao ribe ili rakovi. U Jadranu ih ima oko 20.000, što naše more čini jednim od njihovih najvažnijih staništa.

Neizmjerno su važne za opstanak čovječanstva pa je zato minimalna kazna za njihov nezakonit ulov 40.000 kuna. Ovako je u kratkim crtama glavate želve opisala Karin Gobić, biologinja iz Aquariuma Pula koji je već 20 godina i oporavilište za divlje životinje.

Doktori za kornjače

Želve su naša najčešća vrsta kornjača koja je ujedno i strogo zaštićena, a nema bolje prilike od Svjetskog dana kornjača koji se obilježava danas da se prisjetimo zašto su od krucijalne važnosti za naš svijet.

Najbolje to znaju u Centru za oporavak morskih kornjača koji djeluje unutar Aquariuma, a dosad su ih ondje izliječili i u prirodu vratili više od 180 jedinki.

Podrška zaštiti kornjača

Proslavi Međunarodnog dana kornjača se pridružio i Lidl, tvrtka koja u svoje poslovanje ima utkanu društveno odgovornu komponentu. To znači da podržavaju odgovorno ophođenje s proizvodima od morskih životinja i ribe te se zalažu za zaštitu morskih ekosustava diljem svijeta.

Ovo se odnosi na cjelokupni stalni asortiman vlastitih robnih marki: riblje delicije, riblje konzerve, svježu ribu, smrznutu ribu i kratkotrajnu ponudu ribljih proizvoda.

Tu, dakako, spada i njihova tunjevina, bilo da je riječ o onoj u salamuri, ulju ili salamuri, koja će do kraja 2025. godine nositi certifikate održivog ulova FAD free i pole&line. Oba certifikata jamče da je tuna ulovljena odgovornim metodama koje onemogućuju neželjeni ulov morskih kornjača, morskih pasa, dupina i drugih morskih vrsta.

Oporavak traje do pola godina

Oporavak glavatih želvi u Centru, u većini slučajeva traje do šest mjeseci. Najčešće ih primaju tijekom zimskih mjeseci te ih u periodu toplijeg vremena vraćaju natrag u more.

“Trudimo se svake godine poboljšati svoj centar. Prošle smo godine uložili velike napore na izradu bazena za pripremu jedinki za povratak nazad u more. Cilj nam je bio stvoriti što sličnije okruženje onome kojemu su navikle kako bi se što prije oporavile i vratile u prirodu”, govori biologinja.

Gnijezde se u Grčkoj

U cijelom Mediteranu pak žive tri vrste kornjača od kojih dvije žive i gnijezde, a jedna samo obitava. U Jadranu je najčešća upravo glavata želva.

“Granica u moru nema. Dakle, želve nisu samo naše, već pripadaju moru pa ih zato moramo čuvati gdje god da se nalazili. One nesu jaja u Grčkoj i više od 90 posto populacije u Jadranu dolazi odande“, ističe biologinja.

Reguliraju broj meduza

Ondje se gnijezde i jedinke počinju izlaziti iz jaja na obali. U prvih godina dana života otprilike su veličine oklopa, odnosno narastu od 5 do 15 centimetara. O njima se zna jako malo, a najčešće plivaju u gornjem dijelu mora. Hrane se manjim beskralježnjacima iz skupine planktona i meduzama.

“Zbog toga su i, među ostalim, jako bitne. Ako imate morske kornjače, imat ćete i manju populacija meduza jer će se one pobrinuti da se previše ne razmnože”, govori Karin Gobić.

U opasnosti desetljećima

Drugim riječima, kornjače jedu ono što mi ne jedemo i time održavaju populaciju organizama koji bi se organizmi previše namnožili na samom dnu. Zato su korisne moru.

“Održavaju populaciju trpova, koralja, spužvi, zvjezdača…Ugroza jedne životinjske vrste ne nastaje preko noći, a one su u opasnosti već desetljećima”, kaže biologinja dodajući da im, iako su opstale oko 200 milijuna godina, prijeti ugroza.

Suvenir i prehrana

Sve kornjače u Mediteranu zaštićene su od 1995. godine, a dobra vijest je da se pomalo počela regenerirati populacija glavatih želvi.

“Nekad se glavata želva koristila za prehranu, ali to se danas u razvijenim zemljama više ne prakticira, baš kao ni prodaja njihovih oklopa u turističke svrhe, odnosno kao suvenir“, objašnjava naša sugovornica.

Slučajne žrtve

Razlog njihove ugroze su, dodaje, razni utjecaji – najčešće ljudski. Tu je, primjerice, problem ribolov jer često postanu slučajni ulov u mrežama, odnosno koćama. U tim slučajevima ribari zovu Centar koji odmah izlazi na teren ili im pak daje instrukcije kako pomoći kornjačama.

“Naša zadaća je da reagirati na svaki poziv, ali i širiti vijest vijest o tome da ribar može zbrinuti tu kornjaču i naposljetku je vratiti u more. Edukacija ciljanih skupina tu igra vrlo važnu ulogu”, objašnjava naša sugovornica.

Što znači odgovorno ribarenje?

Kako prepoznati, primjerice, tunjevinu iz odgovornog ribarenja? Prije svega, po oznakama FAD free i pole&line. FAD free tuna ulovljena je bez uređaja Fish Aggregating Device (FAD), koji se koristi kako bi se privukle pelagijske vrste te tako omogućio bogatiji ulov.

Oznaka „pole&line„ znači da je svaka tuna ulovljena pojedinačno, pomoću štapa i udice bez kuka. Time se onemogućavaju neželjeni ulov i prevelik izlov ribe.

Utjecaj zagađenja

Važno je naglasiti, ističe Karin Gobić, da kornjače nisu ugrožene samo zbog ribara, s time da oni to ne rade namjerno. Oni rade svoj posao i čine uvijek sve u svojoj moći da izbjegnu slučajni ulov te se redovito informiraju o novim načinima ulova koji ne štete zaštićenim vrstama.

“Osim toga, ono što uvelike utječe na smanjenje vrste je zagađenje, posebice plastika koju želve često pojedu što dovodi do zapetljanja crijeva i uginuća. U Grčkoj, Turskoj i Tunisu, odnosno na mjestima gdje se gnijezde, ima pak drugih nedaća”, ističe biologinja.

Svjetlosno onečišćenje

Na tamošnjim je plažama važno zaštititi gnijezda od turista kako ne bi sjedali po jajima, a moraju i paziti u slučaju prekomjerne gradnje jer kada se betonira plaža, kornjača ne može zakopati svoja jaja.

“Na njih negativno utječe i svjetlost. Umjetna svjetlost koja noću stalno gori zbunjuje mlade jedinke koje izlaze van i odlaze, primjerice, prema parkiralištu umjesto da prate prirodnu svjetlost Mjeseca”, objašnjava naša sugovornica.

Vrtoglave kazne

Što se nezakonitog ulova tiče, srećom, u Hrvatskoj ga gotovo pa ni nema, već je to zaostalo u slabije razvijenim državama poput Egipta gdje se kornjače i dan danas koriste kao hrana.

“Nezakonitih postupaka nad kornjačama, odnosno glavatim želvama, kod nas već nije bilo jako, jako dugo. Moram priznati da je nezakonito ubijanje dupina puno češće. Kazne za izlov morskih kornjača kreću se minimalno od 40.000 kuna, a taj iznos naravno raste ako se, primjerice, netko iživljavao nad jedinkom”, kaže Karin Gobić.

Temperatura zraka određuje spol

Također, faktor koji je uvelike utjecao na populaciju morskih kornjači su klimatske promjene. Specifično kod njih je što im spol nije, kao ljudima, određen genima, već temperaturom zraka.

“To znači da se na mjestima na kojima je temperatura oko 29 stupnjeva, rađa podjednak broj mužjaka i ženki. No, s porastom temperatura moglo bi doći do porasta broja ženki što je potencijalno velik problem za održavanje populacije”, kaže biologinja.

Krenuti od sebe

Glavate želve specifične su i po tome što se vraćaju gnijezditi na mjesta na kojima su se izlegla pa neće tražiti nove, hladnije plaže. Vratit će se na staru gdje bi već ionako moglo biti previše ženki.

“Ono što mi možemo učiniti odmah kako bismo pomogli populaciji morskih kornjača jest da izbjegavamo ili pak uopće ne koristimo plastiku te pokušamo smanjiti svoj ugljični otisak, a uz to i educirati ribare o novim, održivim načinima lova”, poručuje Karin Gobić.

Naglasak na bioraznolikosti

Kroz aktivnosti Aquariuma poput pošumljavanja i izrade rastilišta te izložbe naglašena je potreba zaštite morskog podneblja, a trenutačno se bave i programom zaštite periski. U samim staništima pokušavaju povećati bioraznolikost vrste.

“Aquarium je trenutačno i u fazi širenja postava koji se planira otvoriti do kraja godine. Podijelit ćemo ga na zavičajni koji će obuhvaćati eksponate vezane uz Mediteran te tropski koji će prikazati egzotičnu floru i faunu koju i ne možemo baš često vidjeti u našem podneblju. Primjerice, to su morski psi i koraljni grebeni koji su iznimno ugroženi, a svi su jednako važni”, zaključuje naša sugovornica.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Lidl.