Bliži se rok za pretvaranje kuna u eure, evo što će biti s novcem koji Hrvati štede u ‘čarapama’

Još nas manje od četiri mjeseca dijeli od 1. siječnja 2023. godine, datuma uvođenja eura. Prelaskom na euro i nestankom kune kao službene valute, hrvatski će građani morati sav novac koji nije položen u bankama provući kroz sustav kako bi ga konvertirali u eure. Prema procjeni Hrvatske narodne banke Hrvati čak oko 35 milijardi kuna čuvaju u gotovini – u kućnom sefu, ispod madraca, u čarapama ili na nekom drugom mjestu.

Procjenjuje se da je veći dio tog novca, oko 25 milijardi kuna, čista ušteđevina, dok se ostatak koristi za svakodnevne potrebe. Pretpostavka je da će građani većinu svoje gotovinske kunske štednje konvertirati u eure, dok će manji dio pretvoriti u neku drugu valutu. Prilikom pretvorbe imat će dvije opcije – prebaciti kune iz gotovine na račun ili ih zamijeniti za gotovinu u željenoj valuti.

Fiksni tečaj konverzije

Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke su dužne svim potrošačima zamijeniti kune u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Fiksni tečaj konverzije službeni je tečaj po kojem će se kuna zamijeniti u euro. Odredilo ga je Vijeće Europske unije i iznosi 7,53450.

Proces zamjene gotovine iz kuna u eure trajat će godinu dana. Građanima je omogućeno da u roku od 12 mjeseci od datuma uvođenja eura mogu pretvoriti kune u eure po unaprijed poznatom tečaju bez ikakve naknade u bankama, Hrvatskoj pošti i u Fini. Nakon tog razdoblja, pretvorba će biti moguća samo u Hrvatskoj narodnoj banci, gdje će se fizička gotovina u kunama moći trajno bez naknade pretvoriti u eure, dok je za kovanice rok za pretvorbu tri godine.

Jednostavniji način za prebacivanje novca

Svi oni koji žele izbjeći gužve u na šalterima, mogu već danas položiti novac u banku. Upravo na to posljednjih mjeseci pozivaju iz Vlade i HNB-a koji već predviđaju komplikacije krajem ove i početkom sljedeće godine. Konverzija kunskih sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima u bankama automatski će se provesti po fiksnom tečaju konverzije i bez troškova za klijente.

Važno je istaknuti kako je zakonom propisano da banke tijekom tranzicijskog razdoblja mogu bez naknade zamijeniti najviše sto novčanica i najviše sto kovanica kuna po jednoj transakciji. To će pravilo otežati proces pretvorbe onim građanima koji imaju veće svote gotovine. U slučaju da žele konvertirati veću količinu novca nego što je propisano zakonom, banka im za tu uslugu može naplatiti naknadu.

Uz to, banka je ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, stoji u Zakonu. No u tom je slučaju dužna istaknuti to na vidljivom mjestu u poslovnici te na svojoj internetskoj stranici.

Praćenje transakcija

Banke, Hrvatska pošta i Fina dužne su utvrditi i provjeriti identitet stranke pri svakoj jednokratnoj zamjene kuna u eure u vrijednosti od 15.000 kuna i većoj. Prilikom polaganja gotovine u banku potrebno je imati na umu da banke imaju ograničenje od 105.000 kuna iznad kojeg se mora objasniti porijeklo novca, a ovo pravilo vrijedi i prilikom pretvorbe kuna u eure.

Građani koji odluče zamijeniti 105.000 kuna ili više dužni su banci dati podatke koji su potrebni za provedbu dubinske analize sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Dubinska analiza provest će se neovisno o tome je li riječ o jednokratnoj ili više povezanih transakcija koje dosežu ukupnu vrijednost od 105.000 i više kuna.

Za gotovinske transakcije i konverzije od 200.000 kuna i više banke su dužne, sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca. Ako banke ne izvrše prijavu gotovinske transakcije, sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, predviđene su novčane kazne za banke u visini do 1.000.000,00 kuna.

Krediti i štednje u kunama

Postavlja se pitanje što će se dogoditi s onim građanima koji imaju kredite ili štednje u kunama – hoće li im konverzija uzrokovati dodatne troškove, odnosno gubitke? Prvog siječnja 2023., kunski krediti i depoziti automatski će se preračunati u eure prema fiksnom tečaju konverzije bez naknada za klijente banaka te će se od tog dana smatrati kreditima i štednjama u eurima.

Originalni ugovori između banaka i klijenata i dalje će biti valjani bez dodatnih troškova za građane koji zbog konverzije neće biti u nepovoljnijem položaju nego što su bili prije uvođenja eura.

Fleksibilna štednja

Građani koji odluče gotovinu u kunama staviti u banku, trebali bi uzeti u obzir neke nove bankarske proizvode poput IN štednje Nove hrvatske banke. Riječ je o fleksibilnoj štednji u kunama i eurima uz jednaku kamatnu stopu, koja omogućuje oročavanje novca na ukupan rok od 12 + 12 mjeseci. Kamatna stopa za štednju u kunama i eurima za prvih 12 mjeseci iznosi 0,30 posto, za drugih 12 mjeseci 1,00 posto. Na rok oročenja od dvanaest mjeseci, efektivna kamatna stopa jednaka je nominalnoj kamatnoj stopi.

Obračunsko razdoblje kamate je 12 mjeseci te u slučaju raskida istekom prvih 12 mjeseci isplaćuje se ukupna kamata za prvih 12 mjeseci, a istekom drugih 12 mjeseci isplaćuje se ukupna kamata za drugih 12 mjeseci. Osim odlične kamate, velika je prednost i to što će se vaše kune automatski konvertirati u eure 1. siječnja 2023. godine po unaprijed poznatom i fiksnom tečaju, a nakon toga možete nastaviti štedjeti u eurima uz jednake uvjete.

Drugim riječima, svoju ušteđevinu u gotovini možete položiti na račun tijekom razdoblja tranzicije s jedne valute na drugu pri čemu ostvarujete dodatnu dobit tijekom prve godine, a tijekom druge još veću. Dodatno, izbjeći ćete sve komplikacije konverzije valute jer će banka sve to učinit za vas.

Pristupanje etičkom kodeksu

Kako bi svojim klijentima zajamčila da će prilikom konverzije postupati prema najvišim standardima, transparentno i pouzdano, čuvajući njihove interese, Nova hrvatska banka pristupila je Etičkom kodeksu za zamjenu kune u euro. Pristupanje je dobrovoljno, a namijenjeno je svim poslovnim subjektima u nefinancijskom i financijskom sektoru koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima.

Cilj je ovog Kodeksa stvaranje povjerenja i sigurnog okruženja za potrošače te pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Pristupanjem Etičkom kodeksu stječe se pravo na postavljanje prepoznatljive vizualne identifikacijske oznake, logotipa i slogana Svaki cent se broji, svaka kuna se računa, što omogućuje potrošačima uvid u poslovne subjekte kojima mogu vjerovati.

Sadržaj nastao u suradnji s Novom hrvatskom bankom.