Plenković o detaljima uvođenja eura: kada skroz prestajemo koristiti kune i koliko dugo će ih banke mijenjati bez naknade
Cijene će cijelu 2023. godinu biti izražene u eurima i kunama, iako ćemo u nekom trenutku početi plaćati samo eurima
Premijer Andrej Plenković obratio se javnosti na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Euro bi se u Hrvatskoj trebao uvesti 1. siječnja 2023. godine, a već od rujna cijene će se iskazivati u kunama i eurima. Premijer je pojasnio da bi se cijene izražavale dvojno cijelu 2023. godinu.
Dakle, prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti cijene u eurima i kunama, a potom ćemo plaćati u eurima, ali će cijene i dalje biti izražene i u kunama. Kaže, ”to su razumni rokovi za senzibiliziranje i prilagodbu potrošača”.
”Zamjena novca na računu će se napraviti automatski bez ikakvog troška, kao i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac. Cilj je da proces bude transparentan i informativan”, napomenuo je Plenković.
Vujčić: ‘Potrošač ne može biti u lošijem položaju nego prije’
Prvo i najvažnije je, kaže Plenković, zaštita potrošača. ”Moramo spriječiti bilo kakve situacije kojima bi se iskoristilo uvođenje eura na štetu potrošača”, rekao je. Premijer je govorio i zašto smatraju da je uvođenje eura dobro pa je, između ostalog, istaknuo da će valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo i poduzeća nestati.
Na sjednici je govorio i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je također istaknuo načelo zaštite potrošača. Kaže, što se tiče kredita i depozita, građani ne moraju brinuti.
”Preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope, ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra kod uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom predviđeno kako će se ta prilagodba izvršiti. Opet je bitno načelo da potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije”, tvrdi Vujčić.
‘Bilo bi dobro da se što više kuna položi u banke’
”Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju”, rekao je guverner HNB-a. Bilo bi dobro, kaže, da se tijekom ove godine ”što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija”.
”Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti”, napomenuo je Vujčić. Podsjetimo, prijedlog zakona o euru od ponedjeljka je u javnom savjetovanju.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je nacrt Zakona o uvođenju eura. Rekao je da će dvojni opticaj krenuti s formalnim uvođenjem eura, u ponoć 1. siječnja 2023. i trajat će dva tjedna, koliko će biti moguće i dalje plaćati kunama. ”Ostatak će se vraćati u eurima, ali morali smo staviti iznimku, ne bi tu trebao biti veliki problem”, dodao je.