Direktna veza između zdravlja crijeva i naše psihe: Vlakna smanjuju razinu stresa i produljuju životni vijek

Sve više znanstvenih studija potvrđuje da bismo trebali bolje razmisliti o namirnicama koje kupujemo

20.04.2023., Split - Ponuda voca i povrca na splitskoj trznici. Photo: Milan Sabic/PIXSELL
FOTO: Milan Šabić/PIXSELL

Većina nas je usredotočena na režime prehrane i dijete koje će pozitivno utjecati na naš izgled i fizičko zdravlje, no segment koji često pritom zaboravljamo jest zdravlje. Ono što pojedemo itekako igra veliku ulogu u onome što osjećamo.

Potvrdile su to i mnogobrojne studije, a jedna od njih podsjeća na to da smo zaboravili na poveznicu mentalnog zdravlja i prehrane – dvije stvari koje su bile suštinski povezane sve do početka 20. stoljeća, nakon čega je uzimanje lijekova na recept zasjenilo ulogu prehrane u liječenju bolesti.

Veza između lošeg pamćenja i prerađene hrane

Uzmimo za primjer visoko prerađenu hranu. Prošlogodišnje američko istraživanje, provedeno na 10.000 odraslih osoba, pokazalo je da postoji direktna veza između prerađene hrane poput smrznutih obroka, grickalica i slatkiša te lošeg raspoloženja.

Što su sudionici više prerađene hrane jeli, tim su više prijavljivali blagu depresiju ili osjećaj tjeskobe. Osim toga, studija iz 2022. godine, koja je provedena u Brazilu, govori da postoji i korelacija između konzumiranja visoko obrađene hrane i lošijih kognitivnih funkcija.

Drugim riječima, znanstvenici su uočili da je sudionicima koji su unosili veću količinu procesirane i visokokalorične hrane pala sposobnost učenja, pamćenja, rasuđivanja i rješavanja problema.

Mozak i crijeva su usko povezani

Iako mehanizmi koji podupiru učinak prehrane na mentalno zdravlje još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, postoji mnogo istraživanja koja pokazuju nepobitnu vezu hrane i našeg duševnog stanja.

Objašnjenje leži u vezi mozga i crijeva, odnosno sponi između njihovih živčanih sustava preko kojih komuniciraju, što bi ukazivalo na to da su naši emocionalni i kognitivni centri u mozgu usko povezani s našim probavnim sustavom.

Kako prehrana utječe na razinu stresa?

Lani je izašla nova studija koja obrađuje dosad malo istraženu temu, a to je kako prehrana utječe na smanjenje stresa – jedne od najvećih ‘bolesti’ 21. stoljeća. Istraživanje je pratilo grupu sudionika kroz četiri tjedana. U pitanju je bilo 45 zdravih ljudi u dobi od 18 do 59 godina.

Svi sudionici su bili podijeljeni u dvije grupe. Jednima je dodijeljena psihobiotička dijeta bogata vlaknima i fermentiranom hranom. U tu skupinu, primjerice, spadaju jabuke, luk, poriluk, kupus, banane, zob i mahunarke.

Drugi, koji su bili na takozvanoj kontrolnoj dijeti, dobili su pak općenite savjete o jelovniku koji su se bazirali na piramidi zdrave prehrane. Režim prehrane su slijedili tijekom četiri tjedna trajanja studije.

prehrana i pamćenje
Unsplash

Nekima se poboljšala i kvaliteta sna

Rezultati su zapanjili istraživače jer ona skupina koja je pratila psihobiotičku dijetu, u usporedbi s onima koji su slijedili kontrolnu dijetu, osjećala se znatno manje pod stresom. Zanimljivo je da se kvaliteta sna poboljšala u obje skupine.

Valja pritom napomenuti da su sudionici koji su bili na psihobiotičkoj dijeti izvijestili o većem poboljšanju sna. Dakle, vlakna mogu smanjiti razinu stresa i poboljšati kvalitetu života, a to je prepoznao i trgovački lanac Lidl.

Cilj je podići razinu vlakana u proizvodima

Lidl će najkasnije do 2025. u tablice hranjivih vrijednosti proizvoda vlastitih robnih marki uvrstiti i informaciju o udjelu vlakana. Na taj će način povećati transparentnost o nutritivnoj vrijednosti prehrambenih proizvoda te svojim kupcima olakšati izbor.

Osim toga, u skladu s Lidlovom Politikom nabave za osviještenu prehranu, stalni asortiman svojih proizvoda proširit će proizvodima od cjelovitih žitarica koje sadrže više dijetalnih vlakana.

U cilju im je ponuditi kupcima širok izbor namirnica za osviještenu prehranu koja će posredno pozitivno utjecati i na zdravlje planeta. Više cjelovitih žitarica i vlakana, manje dodanog šećera i soli te više organskih proizvoda samo su neke od mjera koje će Lidl provesti kako bi ispunio svoje ciljeve.

Trend ‘liječenja crijeva’

Druge studije pokazuju kako ljudi koji unose više prehrambenih vlakana imaju od 29 do 33 posto niži rizik od anksioznosti i visokog psihološkog stresa.

Zato se na društvenim mrežama sve više zagovara trend ‘liječenja crijeva’, a influenceri sve više promoviraju zdravu prehranu kao saveznika u borbi za organizam i protiv raznih bolesti.

Zdravlje crijeva postala je mainstream tema, no gastroenterolozi ipak upozoravaju kako treba pritom biti oprezan jer, primjerice, previše vlakana može uzrokovati plinove, grčeve, mučninu, dehidraciju, nadutost i zatvor.

Količina ovisi o spolu i dobi

Liječnici smatraju kako bi više od 70 grama vlakana dnevno moglo uzrokovati spomenute probavne smetnje. Za one koji žele povećati unos vlakana, optimalno bi bilo zadržati se na sljedećem meniju: za doručak pojesti zobene pahuljice, za ručak sendvič s povrćem, za užinu neko voće, a za večeru leću.

Točno preporučena količina ovisi o spolu, dobi i trudnoći. Žene bi trebale unositi oko 25 grama vlakana dnevno, muškarci 39 grama, a nakon 50. godine se ta brojka smanjuje – 21 gram za žene, a 30 grama za muškarce.

Trudnice bi, pak, tijekom trudnoće te razdoblja dojenja, po danu trebale unositi oko 28 grama vlakana. Previše vlakana može uzrokovati smanjen unos drugih hranjivih tvari jer može omesti organizam u apsorpciji tih hranjivih tvari.

Vlakna bi vam mogla spasiti život

Osim što pozitivno utječu na naše mentalno stanje, vlakna imaju i brojne druge zdravstvene prednosti, kao što je pomoć u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjenje rizika od dijabetesa, bolesti srca i nekih vrsta raka.

Hrana bogata vlaknima bi vam doslovno mogla produljiti život, kao što je potvrdila i studija objavljena u American Journal of Epidemiology. Ljudi koji su konzumirali više vlakana, imali su 19 posto manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom sljedećeg desetljeća, u usporedbi s ljudima koji su konzumirali manje vlakana.

Istraživači su otkrili da svakih 10 grama konzumiranih vlakana smanjuje rizik od smrtnosti za 10 posto. Baš nevjerojatna brojka koju bismo trebali uzeti u obzir sljedeći put kad biramo što će se naći na našem tanjuru.


Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.