Gotovo 300 vrsta ptica u Hrvatskoj je pred izumiranjem. Razgovarali smo sa zoologinjom o tome što bi se dogodilo kad bi nestale

Mnoga bića na Zemlji uzimamo zdravo za gotovo poput mrava, pčela i drugih kukaca, ali i ptica. A da njih nema, ne bi bilo ni nas. Ptice imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu kao što su oprašivanje, prenošenje sjemena biljaka, kontrola štetočina, uklanjanje uginulih životinja…

Da se smanji njihov broj ili nestanu neke vrste, govori nam zoologinja i kuratorica za ptice i beskralješnjake Andrea Bračko, poremetio bi se čitav ekosustav, a posebice bi to utjecalo na druge životinje i biljke koje o njima ovise.

Ptice su važne za koraljne grebene

Primjerice, bez kljunorošaca se ne bi mogla raspršivati velika sjemena u tropskim šumama. Supovi su korisni jer odlažu organski otpad, a morske ptice pak održavaju zdravlje koraljnih grebena jer sudjeluju u procesu izmjene hranjivih tvari između mora i kopna.

“U prvom redu bi se smanjila i bioraznolikost koja ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže na Zemlji. Ona je neophodna za procese koji podržavaju sav život na planeti, uključujući i ljude”, kaže kuratorica za ptice.

Što je bioraznolikost?

Bioraznolikost se, dodaje, definira kao raznolikost života na Zemlji u svim njegovim oblicima. Obuhvaća različite vrste, njihove genetske varijacije i interakciju tih oblika života u složenim ekosustavima.

“Smanjuje se najviše zbog ljudske aktivnosti, odnosno prenamjene zemljišta, krčenja šuma, intenzivne poljoprivrede i urbanizacije. A tu je i izravno iskorištavanje – lov i prekomjerni ribolov, onečišćenja, klimatske promjene i invazivne strane vrste”, govori stručnjakinja.

Procjena rizika od izumiranja

Bez širokog spektra životinja, biljaka i mikroorganizama, zdravi ekosustavi na koje se oslanjamo – koji nam daju zrak koji udišemo i hranu koju jedemo – ne mogu postojati.

Bračko objašnjava da postoji Crveni popis ptica Hrvatske za koje je procijenjen rizik od izumiranja. Obuhvaća 235 gnijezdećih, 39 preletničkih i 28 zimujućih populacija. Drugim riječima, za skoro 300 vrsta ptica prijeti izumiranje, a velika količina njih je kritično ugrožena.

Brojne vrste su kritično ugrožene

“U Hrvatskoj danas redovito obitava devet vrsta koje su na globalnoj razini ugrožene ili gotovo ugrožene. Pet vrsta su gnjezdarice, a to su gregula, patka njorka, stepski sokol, sredozemni galeb i zlatovrana. Četiri vrste su redovite preletnice ili zimovalice, a u njih spadaju orao klokotaš, crvenonoga vjetruša, crnorepa muljača i veliki pozviždač”, stoji u Crvenom popisu.

Prema Crvenom popisu, neke od kritično ugroženih vrsta u Hrvatskoj su mali vranac, patuljasti, prugasti i suri orao, šumska šljuka, veliki ronac, bjelonokta vjetruša, šljuka kokošica, kratkoprsti kobac, krški i stepski sokol, crvenonoga prutka, orao krstaš, zlatovrana, mala štijoka, planinska ševa, morski kulik i crnoprugasti trstenjak.

Zaštitimo bijelu rodu

Na listi zaštićenih vrsta nalazi se i bijela roda koja većinom gradi gnijezda i stanuje na stupovima distribucijske električne mreže. HEP već gotovo dva desetljeća brine o tome da ih se ne uznemirava, da ih se zaštiti od strujnog udara, da im se popravljaju gnijezda, ali i da se javnost osvješćuje o važnosti ove vrste.

Ugrađuju i održavaju ili zamjenjuju nosače za rodina gnijezda, a prema potrebi se premještaju u blizinu njihova prvobitnog položaja, za koji se prosudi da nije siguran za rode ni za sustav. To nije nimalo lagan posao, jer kako rode gnijezda dograđuju svake godine, pojedina starija gnijezda mogu težiti i do jedne tone.

Izgradili otok za gniježđenje ptica

Kako HEP još doprinosi zaštiti ptica? Primjerice, u akumulacijskom jezeru hidroelektrane Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. Uz to su ondje i kod HE Dubrava postavljene promatračnice za promatranje ptica.

U neposrednoj blizini Termoelektrane-toplane Zagreb se pak nalazi jezero Savica gdje obitava 180 vrsta ptica, što je gotovo polovica ukupne hrvatske ornitofaune. Za jezero zajedničku brigu vode Športsko-ribolovno društvo Pešćenica, Grad Zagreb i TE-TO Zagreb.

Sigurni su i bjeloglavi supovi

Na srednjenaponskoj nadzemnoj distribucijskoj mreži provode se mjere zaštite ptica i malih sisavaca od strujnog udara i sprječavanje njihovog stradavanja. To podrazumijeva mjere zaštite populacije bjeloglavih supova na Cresu gdje, između ostalog, u siječnju započinje provedba projekta LIFE SUPport vrijednog 2,16 milijuna eura, od čega se 60 posto financira iz programa LIFE Europske unije.

U sklopu projekta LIFE Danube Free Sky, koji se također financira europskim sredstvima, hrvatski operatori prijenosnog i distribucijskog sustava na širem području Parka prirode Kopački rit, kao jednog od ornitološki najznačajnijih područja u Hrvatskoj, izvode zaštitne mjere na elektroenergetskoj infrastrukturi koja je identificirana kao ugroza pticama.

Čovjekov utjecaj i klimatske promjene

“Regionalno izumrle gnjezdarice su, na primjer, kudravi nesit, bukoč, tetrijeb ruševac, ćelavi ibis, crvena lunja, droplja, patka lastarka i žličarka, crkavica te crni lešinar”, ističe zoologinja.

Većina nabrojenih je izumrla do sredine 20. stoljeća, a razlozi zbog kojih su ove ptice nestale s naših područja su razni – od direktnog utjecaja čovjeka poput krčenja šuma do klimatskih promjena uslijed kojih ljeti izbijaju veliki požari i nastaju suše.

Primjerice, kudravi nesit je izumro zbog pretjeranog lova, ali i zbog regulacije toka Neretve te isušivanja prostranih okolnih močvara. Zbog nereguliranog izlova ugrožena je većina ptica.

Europa je na udaru ptičje gripe

Podsjetimo da je ove godine na brojnost ptica utjecala i ptičja gripa. Na udaru je bila cijela Europa, a kako upozoravaju iz Europske agencije za sigurnost hrane, Stari kontinent se suočava s najgorom krizom dosad.

Od posljedica ptičje gripe samo u 2022. godini usmrćeno je i uginulo više od 50 milijuna peradi. Pretpostavlja se kako će ta brojka biti sve veća budući da je jesenas migrirao velik broj ptica, što znatno utječe na rizik od širenja i prenošenja bolesti.

Poljoprivreda je smanjila broj vrsta

Ono što je još negativno utjecalo na populaciju ptica, stoji u Crvenom popisu ptica, jest i intenzivan razvoj poljoprivrede, što podrazumijeva i nenamjerna trovanja pesticidima i otrovnim mamcima.

Od sedamdesetih godina prošloga stoljeća do danas upravo je zato zabilježen najveći pad vrsta u Europi.

“Prema posljednje dostupnim podacima, globalno je 49 posto vrsta ptica u opadanju. Jednoj od osam prijeti izumiranje, a potvrđeno je, ili se sumnja, da je najmanje 187 vrsta izumrlo od 1500. godine naovamo”, kaže Bračko.

Globalna situacija je alarmantna

Baš kao i u Hrvatskoj, razlog zašto gotovo polovina vrsta ptica na svijetu opada jest neadekvatan razvoj poljoprivrede i mehanizacije koji vrši pritisak na opstanak 73 vrsta ptica na planeti.

Zabrinjavaju podaci međunarodne organizacije BirdLife International prema kojima samo šest posto vrsta ptica raste na globalnoj razini.

Direktive o zaštiti prirode

Pitali smo se postoje li neki međunarodni propisi koji mogu utjecati na stanje s pticama u svijetu kako bi se krvna slika ovog razreda životinja popravila.

“Imamo Direktivu o pticama i Direktivu o staništima koji predstavljaju srž zakonodavstva Europske unije po pitanju zaštite prirode. Ta dva propisa postavljaju ambiciozno visok standard očuvanja prirode za sve države članice. Njihova provedba odvija se u prvom redu kroz uspostavljanje ekološke mreže nazvane Natura 2000”, objašnjava naša sugovornica.

Što možemo sami poduzeti?

Da ne bude sve tako crno, ima stvari koje možemo učiniti već danas. Važno je odmah početi djelovati. Međunarodna organizacija za zaštitu ptica BirdLife savjetuje da u prvom redu ne treba dirati gnijezda ako ih uočimo u prirodi.

Tako ih samo uznemirujemo i ostavljamo miris koji grabežljivci mogu pratiti. Preporučuje se i izbjegavati podrezivanja, košenje livada ili šišanje grmlja dok ne završi sezona parenja. Na primjer, u sjevernoj Europi bi trebalo izbjegavati to između veljače i kolovoza.

Također, možemo im napraviti kućice s hranilicom i vodom, a uz to i pripaziti gdje i kada puštamo kućne ljubimce koji vrlo često znaju biti uzrok stradavanja ptica.

Ugasi svjetla za ptice

Ne treba bacati žvakaće gume i opuške cigareta na pod jer ptice vrlo često to protumače kao hranu pa uginu od posljedica konzumacije. Valjalo bi promijeniti zakone koji se odnose na ribolov jer mnogo ptica poput albatrosa i galeba završi kao slučajni ulov.

Ove godine je tema Svjetskog dana ptica selica bila “Priguši svjetla za ptice noću” upravo zato što nepropisno ugrađene i prejake svjetiljke te osvijetljeni reklamni panoi dezorijentiraju ptice selice.

Zato neke od njih stradaju na putu od mjesta gdje se gnijezde do lokacija na kojima zimuju i obrnuto.

Pružite potporu projektima očuvanja prirode

Naša sugovornica ističe i kako treba težiti smanjenju potrošnje hrane, vode, električne energije, plastike i drugih kemijskih proizvoda koji mogu štetno djelovati na biljke i životinje.

Dakako da bi trebalo koristiti ekološke proizvode te one od recikliranih materijala, razdvajati i reciklirati otpad, koristiti prirodna sredstava za zaštitu bilja i životinja, ne bacati smeće u okoliš i, naravno – podržavati organizacije i projekte koji se bave očuvanjem bioraznolikosti i zaštitom okoliša.

---

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.