Nisi gospodar svojem vinogradu, nego njegov sluga. Slikovito nam je svoju svakodnevicu opisao OPG-ovac Ivan Galović, vlasnik velebnog posjeda u Prhoću pokraj Jastrebarskog.

Posjetili smo njegovo 100 godina staro imanje na kojem se godišnje proizvede 8000 litara vina raznih sorti, od kojih je jedna žuti muškat. Za toliku je količinu ovog tekućeg zlata potrebno mnogo ulaganja u tehnologiju poput komore za hlađenje vina.

Takva mašinerija koja mu je prijeko potrebna dakako troši strašno mnogo električne energije. Zbog toga je ovaj poljoprivrednik odlučio svojoj vinskoj priči dati ekonomičan i zeleni tvist. Galović je ljetos ugradio solarnu elektranu i s njom će, prema procjenama, uštedjeti 20.000 kuna godišnje.

Cijene počele vrtoglavo rasti

Sve je krenulo, priča nam Ivan pokazujući svoju djedovinu i 300 godina stare bačve u kojima čuva vino, prošle zime kada su cijene energenata na tržištu počele divljati. Bilo je manje posla na obiteljskom gospodarstvu pa su on i supruga počeli razmišljati o alternativnim i boljim rješenjima.

“Neprestano sam u to vrijeme slušao vijesti o tome kako cijene rastu. I nisam bio svjestan toga dok nisam dobio prvi masni račun za struju koji je iznosio nekoliko tisuća kuna. Jednostavno sam se u tom trenutku osvijestio i rekao ženi da će situacija biti samo gora”, govori nam.

Obratili se stručnjacima

Sa suprugom Marijom za pomoć se obratio E.ON-u, tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u postavljanju solarnih panela, budući da su s njima već ranije surađivali na projektima održivosti.

“Bili su jako pouzdani, sve su riješili umjesto nas. Trebao nam je netko tko će preuzeti brigu o dokumentaciji s obzirom na to da smo u voćnjaku i vinogradu po cijele dane, s time da ja radim i u školi kao učiteljica njemačkog jezika”, dodaje Marija.

Posjetio ih predsjednik Uprave

Potpisali su ugovor 3. ožujka, a tada je, po prvi put u Hrvatskoj, na potpisivanju ugovora bio i Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON-a.

“Njemu se toliko svidjelo kod nas da je rekao da će doći ponovno kad sve bude gotovo. Tako je i bilo. Prije nekoliko dana su nas opet posjetili. Baš lijepo od njih”, kroz smijeh prepričava Ivan.

Ekološka proizvodnja oraha

Osim vina, na OPG-u se bave i ekološkom proizvodnjom oraha, a za svoje potrebe rade i bučino ulje te raznovrsne likere od voća i plodova poput aronija i šljiva.

“Imamo osam hektara mladih oraha, odnosno 1000 sadnica te hektar vinograda. Ekološka proizvodnja podrazumijeva da nećemo koristiti strojeve za obradu, pesticide, umjetna gnojiva čak ni rezati grane. Trava će se kositi starinskom, drvenom kosom, a orasi brati ručno”, objašnjavaju nam Galovići.

Električna energija im je od iznimne važnosti

U procesu eko proizvodnje oraha neće biti potrebno mnogo struje. No, ovoj je obitelji koju, uz Mariju i Ivana, čine njihovi sinovi Ilija i Matej te baka Barica, električna energija iznimno važna jer je koriste za sve ostalo.

“Koristimo je, kao i svako kućanstvo, i za punjene mobitela, škrinje, perilice rublja, rasvjetu…”, nabrajaju. Na OPG-u su im najveći potrošači, kao što smo spomenuli, komore u podrumu u kojima hlade vino.

Energetski neovisna obitelj

Hladnjaci su bili, nastavljaju, glavni razlog prelaska na solarnu energiju. No, ne planiraju tu stati sa svojom zelenom transformacijom. Kroz nekoliko tjedana će i sustav grijanja prebaciti na struju i ugraditi dizalicu topline.

U početni projekt im je bila uračunata procjena potrošnje električne energije koja će im trebati za grijanje. “Dosad smo koristili drva, no i to nam je postalo neisplativo. Planiramo kupiti i električni automobil iduće godine”, govore.

Instalacija prošla brzo i bezbolno

Solarna elektrana koju imaju snažna je 11,5 kilovata, a sastoji se od ukupno 30 panela. U pogon je puštena već 19. srpnja, svega četiri mjeseca nakon potpisivanja ugovora.

“Sve je bilo brzo i bezbolno. Postavljanje je trajalo svega tri dana. Nismo ni znali da su radnici ovdje. Bili su iznimno tihi, efikasni i brzi. S time da su rekli da obično postavljanje traje puno kraće, odnosno jedan dan. No, naš je krov jako strm pa smo mi specifičan slučaj”, kazala je Marija.

Ekipa iz E.ON-a, dodaje, morala je ugraditi dodatnu konstrukciju kojom će paneli biti čvršće pričvršćeni za krov. U tehničke detalje nije upućena. Ističe da to nije ni bilo potrebno zato što je o svemu brinuo tim stručnjaka. Broj panela, snaga elektrane i izrada projekta temeljili su se na jednogodišnjoj potrošnji električne energije obitelji Galović.

Sve se poravna nakon jedne kalendarske godine

Osim što su bili impresionirani lakoćom i brzinom postavljanja elektrane, ugodno su ih iznenadili i prvi računi za struju koje su dobili u kolovozu i rujnu. Prošle godine u to vrijeme su im došli računi od oko 700 kuna za svaki mjesec, a ove godine na njima je pisalo – nula kuna.

“Primjerice, u rujnu ove godine proizveo sam više struje no što sam potrošio. U listopadu i studenom će mi se taj višak odbiti od računa. Što će biti super jer je tada manje sunčanih sati dnevno pa ću samim time proizvesti i manje struje”, govore naši sugovornici.

Pravo se stanje proizvodnje i potrošnje vidi nakon godinu dana kada se izračun poravna, dodaju.

Isplatit će se prije inicijalnih procjena

Investicija ih je sveukupno stajala oko 133.500 kuna. Prema njihovoj procjeni, isplatit će se u roku od pet godina. “Smatram da će to biti i godinu prije zato što cijene struje neprestano rastu”, istaknuo je Ivan.

Za solarnu elektranu kažu da je itekako isplativa, osobito za kućanstva, OPG-ove i poduzeća s većom potrošnjom električne energije. “Definitivno je preporučujemo svima”, složno zaključuju.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON Hrvatska.