Energetski stručnjak: Vlada je troma s mjerama za poduzetnike. Koja je korist od tople sobe, ako firme masovno propadnu?

Planovi za ‘zeleni’ Pantovčak

„Na krovu vile Ureda predsjednika i tzv. zgradi Aneksa“, objašnjava nam Domac, „trebali bismo do kraja godine postaviti sunčanu elektranu koja će proizvoditi električnu energiju. Time ćemo smanjivati vlastitu potrošnju i ostvarivati konkretne financijske uštede“. Upravo su u završnoj fazi izrade potrebne dokumentacije.

„Bilo je dosta povuci-potegni s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika“, otvoren je Domac, jer se radi o objektu koji je pod zaštitom. „Dosad je Zavod imao rigidni stav, da u načelu na zgradama pod zaštitom nije ništa dozvoljavao. Međutim, praksa europskih gradova, poput Beča ili Berlina, pokazuje da se to itekako radi“, napominje predsjednikov posebni savjetnik koji kao ravnatelj REGEA-a surađuje blisko s gradskom upravom.

Stoga najavljuje da će uskoro biti pripremljene smjernice na razini Grada Zagreba koje će preciznije definirati gdje, kako i tko može takve sunčane elektrane stavljati na zgrade pod zaštitom.

Punionica za aute na struju

Predsjednik Milanović je, pak, tvrdi njegov savjetnik, odmah prihvatio ideju o zelenoj tranziciji na Pantovčaku, pod uvjetom da to ne optereti proračun Ureda, pa će troškove projektne dokumentacije pokriti dijelom sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a sunčanu elektranu isplatiti kroz cijenu struje.

U planu je s vremenom i novi sustav grijanja i hlađenja koji će se bazirati na dizalicama topline, umjesto plinske kotlovnice, kao i punionica za električna vozila. Domac se nada da će Ured predsjednika, umjesto benzinaca i dizelaša, imati uskoro na raspolaganju i električna vozila.

Svatko tko je ikad bio na Pantovčaku zna da svoje vozilo mora ostaviti uz cestu, kod glavnog ulaza pa ga onda službenim autom voze do zgrade. Na tako kratkim relacijama, električna vozila su „idealna“, kaže Domac.

‘Energetsko ratno stanje’?

Planovi Ureda predsjednika poklapaju se s vremenima velike neizvjesnosti oko opskrbe energentima i njihove cijene. U jednom nedavnom istupu Domac je trenutnu situaciju opisao kao „energetsko ratno stanje“ što jest, kaže, bio malo slobodniji izričaj, ali situacija je, po njemu, krajnje ozbiljna.

„Cijene energije rastu i vrlo konkretno udaraju poduzetnike, industriju, pa i javni sektor“, ističe spominjući primjer jedne kontinentalne hrvatske županije koja nabavlja plin za sve županijske institucije – upravne zgrade, škole, bolnice, domove zdravlja – i dobila je ponudu s cijenom koja je čak sedam puta veća nego dosad.

„Cijene su drastično veće i županije ta sredstva u proračunu nemaju. Postavlja se pitanje kako će ove jeseni plaćati taj plin“, napominje Domac. Slična je situacija i s poduzetnicima, koji već dobivaju uvećane račune i za struju.

Primjer susjedne Slovenije

Domac smatra da Vlada ne djeluje dovoljno brzo. Pritom, napominjemo, govori s pozicije energetskog stručnjaka i ravnatelja energetske agencije, a ne Milanovićeva savjetnika jer, naglašava, ne želi da energetika postane tema političkog prepucavanja.

Vlada najavljuje da će krizni paket pomoći za građane i poduzetnike prezentirati ujesen, što Domac smatra zakašnjelim. „Industrija i poduzetnici moraju znati što trebaju raditi, koliko novca moraju ostaviti za energiju. Imaju i druga ulaganja, radnike, opremu, nabavku sirovina. Možda u ovom trenutku ni ne znaju hoće li poslovati, pa zašto bi onda kupovali sirovinu?“, upozorava.

Kao dobar primjer navodi poteze koje vuče vlada susjedne Slovenije. „Premijer Golob je zamrznuo cijenu električne energije“, navodi, i istovremeno „zadužio državne energetske tvrtke da do 2025., dakle u samo tri godine, omoguće izgradnju jednog gigavata sunčanih elektrana. To je otprilike dupli kapacitet hrvatskog elektroenergetskog sustava“.

Što bi trebao raditi HEP?

U ovakvim kriznim vremenima Domac stoga vidi bitnu ulogu državne energetske tvrtke, dakle, HEP-a, prema čijem je funkcioniranju općenito kritičan.

Spominje, na primjer, po njemu čudan propis HEP-a da se za instalaciju sunčane elektrane na višestambenu zgradu traži potpis 100 posto suvlasnika, dok je istovremeno za energetsku obnovu ili kreditno zaduženje zgrade, prema zakonu, dovoljno 51 posto potpisa.

Teže je, prema tome, instalirati sunčanu elektranu na krov, nego obnoviti fasadu. „To je zaista nonsens“, kaže Domac koji smatra da bi HEP, kao nacionalna elektroprivreda, „trebao biti zainteresiran i aktivan, da vama kao potrošaču ponudi paket za izgradnju sunčane elektrane“.

‘Grijanja će biti, ali…’

„HEP zasad nije napravio dovoljan iskorak“, iako bi, smatra, „trebali biti potpuno u službi građana i energetske tranzicije s obzirom na hrvatske potencijale, ali i vlastitu svijetlu tradiciju. Unutar HEP-a su već postojale različite takve inicijative, a postoje i sposobni stručnjaci unutar tvrtke koji bi takav iskorak znali napraviti“.

Hrvatska skladišta plina su, kako smo nedavno pisali, među slabije popunjenima u EU – krajem srpnja, zapunjenost je bila 48 posto, što je ispod europskog prosjeka i, u tom trenutku, druga najmanja zapunjenost u cijeloj EU. Ovog tjedna smo blizu 55 posto. Ipak, iz resornog Ministarstva gospodarstva poručuju da će sve biti okej i da će do 1. studenog popunjenost biti na 90 posto.

Domac vjeruje da problema s grijanjem ove zime neće biti. „Bit će sigurno skuplje nego do sada, ali ako za koga brine, Vlada brine za građane. Puno više se brinem za industriju i poduzetnike. Jer u krajnjem slučaju, što mi vrijedi da imam topao stan na 21, 22 ili 24 stupnja, ako je gro firmi u međuvremenu propalo? Radije bih se doma grijao na 19, pa da firme prežive“.

‘HEP će podmetnuti leđa’

Kako bi stvari ove zime funkcionirale „HEP će, financijski, znatno morati podmetnuti leđa, što uostalom i jest uloga državne energetske tvrtke“. “Šteta je, međutim, da nismo ranije investirali više, da HEP nema više proizvodnih kapaciteta reverzibilnih hidroelektrana, sunčanih ili vjetroelektrana, kojima bi onda nadomjestio ovaj udar“, kaže Domac.

Kao primijer navodi posljednji premijski natječaj na kojem HEP, tvrdi naš sugovornik, nije uspio prijaviti niti jedan projekt. Na natječaju za 650 MW, HEP je „prijavio samo jednu malu hidroelektranu od 2 MW, ali je i ta prijava zbog nepotpune dokumentacije odbačena“, kaže Domac.

Bizarna dodjela EU novca

Šteta je i što energetska obnova zgrada nije dalje odmakla, nastavlja, jer je to najučinkovitija moguća mjera uštede energije. Zadnji natječaj za obnovu višestambenih zgrada već smo problematizirali: 300 milijuna kuna u okviru Nacionalnog plana oporavka podijeljeno je u milisekundama nakon otvaranja poziva koji se pretvorio u omraženi „najbrži prst“.

Mnoge su zgrade – odnosno njihovi stanari – ostale kratkih rukava o čemu je Telegram već pisao. I ne samo to, nego i s visokim troškovima za pripremljenu dokumentaciju i ispražnjenim sredstvima od pričuve. Isto se dogodilo i zgradi u kojoj živi šef regionalne energetske agencije i savjetnik predsjednika za energetiku: energetsku obnovu morat će pričekati.

‘Zakasnili smo 27 – stotinki’

Domac priča kako je, kao predstavnik stanara, dvaput već nagovorio suvlasnike da izrade projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu – prvi puta prije korone kada su dokumentaciju za zgradu od 83 stana platili 120 tisuća kuna, i drugi puta sada, kada su potrošili još sto tisuća kuna da bi je doradili. Prvi natječaj otkazan je zbog pandemije, kaže.

Zbog izmijenjenih uvjeta, staru dokumentaciju su za novi natječaj morali doraditi. I onda su zakasnili „27 stotinki“, ističe Domac. Za toliko su im izmaknula europska sredstva – i kako smo već izvještavali, nisu jedini. Ne zna stoga kako će ikad više nagovoriti suvlasnike da se upuste u ovakav projekt.

Ovako bi se to moglo riješiti

„Osobno se bavim tom temom i tim poslom pa znam o čemu se radi, ali teško je ljudima vratiti povjerenje u sustav. To je bio jako neozbiljan natječaj, tako malu alokaciju raspisati, znajući koliko je projekata zainteresirano“, kaže, napominjući da je 300 milijuna kuna, koliko je bilo na raspolaganju, dovoljno tek za 20-ak velikih zgrada.

Ako se već inzistira na najbržem prstu, dodaje, bilo bi bolje da se napravi predselekcija projekata, pa da samo oni koji u toj fazi prođu, krenu u izradu projektne dokumentacije. „Jer ovako cijela Hrvatska projektira, milijuni su na to potrošeni, a to je bacanje novaca par excellence. A i tko će ljudima objasniti što se dogodilo, njima to djeluje kao nekakva muljaža“.

O smjernicama za štednju

Vlada je nedavno na sjednici predstavila smjernice za uštedu energije, dokument od 18 stranica s popisom dobrovoljnih mjera i općenitih savjeta kako štedjeti energiju. To je dio europskog plana o dobrovoljnom smanjenju potrošnje plina za 15 posto, plana koji je, zbog otpora i nezadovoljstva zemalja članica, u međuvremenu razvodnjen.

Jesu li na sličan način razvodnjene i Vladine smjernice? „Dobro je, u svakom slučaju, da poruka o potrebi štednje energije dolazi s razine Vlade. Vlada se ovom temom treba kontinuirano baviti, a sljedeći koraci morali bi umjesto sniženja PDV-a, ići u smjeru cjelovitog uređenja energetskog tržišta vodeći računa o relativnim cijenama energenata i strateškim ciljevima“, ocjenjuje Domac.

‘Čist zrak je javno dobro’

Dugoročno, pak, „nikako ne bi trebalo subvencionirati benzin, dizel ili plin i ugljen, nego fosilna goriva opteretiti porezom, a krajnjem korisniku koji ugrađuje čiste tehnologije na neki način pomoći tj. dati subvenciju. Zato postoji država da svojim politikama utječe na odluke koje su dobre za sve u dugom roku“.

“U krajnjoj liniji, čisti zrak ili sačuvana klima su javno dobro, a korištenje benzina je negativna eksternalija. Tržište to neće riješiti samo. To je poznati tzv. tržišni neuspjeh pa nam zato treba mudra i pametna državna politika“, navodi Domac.

Krovovi kao sunčane elektrane

U isto vrijeme, ambiciozni projekti najavljuju se i u Gradu Zagrebu s čijom upravom, kako smo spomenuli, Domac u svojstvu ravnatelja REGEA-e blisko surađuje. „Zagreb je na početku početka puta“, kaže, spominjući primjer Berlina gdje se do 2040. planira instalirati 4,4 gigavata sunčevih elektrana. „To je oko četiri petine ukupnih kapaciteta svih hrvatskih elektrana“.

Kad su u pitanju sunčane elektrane, uskoro se u Zagrebu, napominje, očekuje stotine milijuna kuna investicija na krovovima javnih zgrada. „Grad je osnovao tvrtku koja će investirati u sunčane elektrane i koja će, po obavljenim investicijama, prodavati građanima udjele u tim investicijama kako bi i građani od tih ulaganja ostvarili financijski prinos“, objašnjava.

Prvih 150 objekata u pripremi

Radi se, dakle, o sunčanim elektranama na krovovima škola, vrtića, domova zdravlja, gradskih bazena… „Slično radi Barcelona, Beč i puno drugih gradova“, ističe Domac, dodajući da je prvih 150 objekata u projektiranju i ishođenju dozvola.

Moći ćemo, dakle, kupiti udio u sunčanoj elektrani koja će biti instalirana na krovu gradske zgrade u našem naselju? Pojednostavljeno, upravo tako: „Bit ćete mali dioničar elektrane na krovu vrtića u koji ide vaše dijete“.

I poruka i manji računi

A što sa strujom s Pantovčaka? Nije valjda da ćemo je ubuduće, umjesto od HEP-a i drugih firmi, kupovati od predsjednika? Naravno da ne, uvjerava naš sugovornik: s vlastitih krovova Ured predsjednika trebao bi osigurati trećinu svojih potreba za strujom, ali to možda i nije najvažnija stvar. Bitna je, smatra Domac, poruka građanima i javnom sektoru da je ovako nešto moguće i potrebno.

„Mislim da je bitno da se pokaže da jedna ovakva zgrada, koja je zgrada državnog protokola, može to učiniti. Ako može Ured predsjednika, onda bi isto morale moći i ostale zgrade u centru naših gradova“, poručuje predsjednikov savjetnik.

Doduše, u ovim vremenima velike neizvjesnosti i manji računi dobro će doći.