“Solarne panele sam instalirao u lipnju ove godine. Tada su pušteni u pogon, a točno mjesec dana nakon toga, 8. srpnja, dobio sam prvi račun za struju. Točnije, dva računa jer imam dvije solarne elektrane – jednu na kući koja ima 25 panela, a drugu na pomoćnom objektu, odnosno konobi, koji ima 10 panela. Zahvaljujući njima godišnje ću uštedjeti od 25.000 do 30.000 kuna”.

Priča nam poduzetnik Ivica Bunoza pokazujući solarne elektrane koje je instalirao u svojem dvorištu u Metkoviću, gradu koji ima oko 2700 sunčanih sati godišnje.

Četveročlana obitelj i dva objekta

Za struju u kući koju je izgradio 2001. godine zasad je dobio dva računa. Oba su, na njegovo ugodno iznenađenje, iznosila nula kuna. A za deset godina star pomoćni objekt u stražnjem dijelu dvorišta za srpanj i kolovoz dobio je po 150 kuna.

“Za usporedbu, prošle godine su računi za kuću iznosili oko 500 kuna, a za konobu od 800 do 1000 kuna budući da ondje češće boravimo. Volimo organizirati druženja s prijateljima i obitelji”, govori Bunoza koji u kući živi sa suprugom Šteficom i dvoje djece. Djeca trenutno studiraju, sin je u Zagrebu na računarstvu, a kćer u Mostaru na medicini.

Električnu energiju koristi za sve

Struju na svojem posjedu koristi za apsolutno sve – štednjak, bojler, rasvjetu, klimu… Uz to, prije se grijao na naftu i godišnje trošio oko 9000 kuna. Zato je paralelno s ugradnjom solara instalirao i dizalicu topline, toplinsku pumpu koja služi za prijenos topline u unutarnji prostor.

“Ove zime ću se i grijati na struju. Svu struju koju elektrana proizvede tijekom ljeta, a ne potrošimo je za kućne potrebe, koristit ćemo zimi za grijanje. U pomoćnom objektu je također sve na struju, čak nam je i bazen spojen na panele”, objašnjava naš sugovornik koji 34 godine radi u Financijskoj agenciji, u sektoru gotovinskog platnog prometa, a ima i svoj privatni računovodstveni servis već tri desetljeća.

Nije bilo nepoznanica

Ugradnju solarnih elektrana nije olako shvatio. Ispočetka je bio malo skeptičan prema tome jer nije, kako kaže, u potpunosti razumio sistem prema kojem funkcioniraju. No, kasnije se dobro raspitao i informirao.

Tada više nije imao nikakvih nedoumica i nepoznanica. “Nije više bilo puno razmišljanja. Pred mirovinu sam i ne želim se sutra naći u situaciji da iz nekog razloga nemam za grijanje i da se moram brinuti o tome kako ću platiti račune”, napomenuo je.

Trenutak koji je prevagnuo

Solare su mu prijatelji predlagali mnogo ranije nego što je donio konačnu odluku.

“Kap koja je prelila čašu bila su silna poskupljenja energenata u studenom 2021. godine. Točno se sjećam tog trenutka kad je prevagnulo. Bio sam u Splitu na nekom pregledu. Čekao sam na red i počeo razmišljati o solarima”, prisjeća se Bunoza.

‘Cijene će samo rasti, neće padati’

Dodaje kako je odmah nazvao tvrtku E.ON jer više voli poslovati s firmama koje imaju dugogodišnje iskustvo i znanje. Odlučio se instalirati solarnu elektranu jer je vidio da cijene energenata neće padati niti se vratiti na nekadašnje cijene, nego će samo rasti. Nije, naglašava, više imalo smisla čekati.

“Ulijevaju mi više povjerenja od početnika. E.ON je ipak tvrtka koja ima na tisuće klijenata iza sebe i stručnjaci su u svom poslu. Isti dan kad sam pomislio da bih htio imati svoju elektranu, zvao sam ih. Nakon jednog poziva sve smo se dogovorili, a ubrzo su njihovi zaposlenici došli k meni s prijedlogom projekta”, kaže naš sugovornik.

Odmah je kontaktirao stručnjake

Budući da su cijene krenule divljati, Bunoza je uvjeren kako će isplativost projekta biti vidljiva već za pet godina.

“Na kući su mi postavili elektranu snage 9,8 kW i stajala je 115.000 kuna, a na konobi je elektrana jačine 3,6 kW i koštala me 55.000 kuna. S tim da sam uložio i u dizalicu topline koja me koštala 90.000 kuna, odnosno 10.000 eura plus montaža. Po procjenama stručnjaka, investicija u solare će mi se ispaliti za pet do sedam godina”, objašnjava.

Ako i vi razmišljate o zelenoj tranziciji, vlastiti solarni potencijal možete izračunati putem kalkulatora tvrtke E.ON.

Navala na solarne panele

Što se tiče trajanja cijelog procesa, u prosjeku prođe 120 dana od potpisivanja ugovora do puštanja solarne elektrane u pogon. Međutim, kod našeg sugovornika je situacija bila malo specifična.

“Naime, kako je krenuo rat u Ukrajini, nestašica plina i kriza energenata, situacija se na tržištu zakomplicirala. Budući da su se ljudi masovno počeli interesirati za solare, posebice u Njemačkoj, došlo je do nestašice solarnih panela koje sam inicijalno trebao imati”, kaže Ivica Bunoza.

Postavio jače panele

Nastavlja kako je ugovor potpisao za slabije panele od dvjestotinjak vati. Budući da ih nije bilo moguće nabaviti, iz E.ON-a su mu predložili da postave jače panele.

“Nisu htjeli da čekam u nedogled. Ponudili su mi ih za istu cijenu kao i ove početne, što je bilo i više nego korektno od njih. To sam jedino čekao, ali da nije bilo te situacije na tržištu, oni bi to odmah riješili”, kaže naš sugovornik.

Pametan potez za budućnost

Sama ugradnja trajala je svega dva dana, jednu su centralu montirali prvi dan, a drugu sljedeći dan. S njima je zasad, uvjerava Bunoza, prezadovoljan i ovu zelenu investiciju smatra potezom koji će se u budućnosti pokazati učinkovitijim nego sada.

“Definitivno bih i drugima preporučio ugradnju solarnih panela, posebice da kontaktiraju E.ON. Već sam svim svojim prijateljima ispričao svoje iznimno pozitivno iskustvo. Isplati se postati energetski neovisan”, zaključuje Ivica Bunoza.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON Hrvatska.