Izolacija je naša realnost. Psihologinja Brzić istaknula je neke pozitivne strane takvog načina života

Psihologinja nam je dala savjete kako život u izolaciji napraviti što kvalitetnijim

FOTO: Pixabay

“Izolacija nužno ne mora utjecati loše na kvalitetu života. No zasigurno predstavlja drugačiji način života”, kaže psihologinja Tina Brzić s kojom smo popričali o psihološkim posljedicama pandemije koronavirusa; točnije sve restriktivnijih mjera zbog kojih je (samo)izolacija i ostanak u kućama postao novi način života većini Hrvata. Psihologinju s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom prvo smo pitali kako se ovih dana konkretno promijenio njezin radni dan i koja joj pitanja pacijenti najčešće postavljaju.

“Trenutno radim sa svojim klijentima od kuće i zahvalna sam što se možemo vidjeti i čuti te doista doživjeti „susret“ u radu putem video komunikacije. Svi se pitaju Kad će ovo proći? Što će se dogoditi?. Ja im na to ne mogu odgovoriti jer ne znam”, kaže Brzić koja, umjesto odgovara na ta pitanja, ljudima daje savjet da preuzmu odgovornost, da rade na prevenciji i/ili suzbijanju epidemije te koriste sve elemente, odnose, iskustva i mogućnosti svoga života jer ga u ovom trenutku imaju.

Najvažnija je prilagodba

“Možemo se truditi prilagoditi i nastaviti održavati naš život, životne navike, vrijednosti i bliske odnose kao i do sada, samo na drugačiji način. Kada pogledamo, ni do pandemije nismo u realitetu imali kontrolu nad životom, već smo se samo uvjerili da imamo. Ono što možemo mijenjati mijenjajmo, a ono što ne možemo prihvatimo i prilagodimo se”, kaže psihologinja koja nam je potom objasnila kako smo naviknuti da nam kvaliteta života ovisi o aktivnostima izvan kuće, poslovima, sportu, druženjima, putovanjima.

Kultura smo, objašnjava Brzić, koja puno ulaže u vanjsku prezentaciju što nužno zahtjeva publiku. Kod kuće toga nema. “No postoji unutarnji svijet u svakom čovjeku, svijet doživljaja, unutarnjih iskustava, emocija, razmišljanja, djelovanja i uspjeha. Znam da sada ne možemo svi postati produhovljeni ljudi koji ne trebaju vanjski svijet, no ovo je idealno vrijeme da malo krenemo u tom smjeru i tada to neće biti izgubljeno vrijeme”, zaključuje Tina Brzić koja dodaje kako su u vrijeme izolacije najviše ugroženi ljudi koji nisu u kontaktu sa samim sobom, naviknuti živjeti prema ekstrinzičnim podražajima.

Pixabay

Život u kući

Također izolacija teško pogađa osobe čiji se svijet sastoji u ogledavanju tuđih reakcija i traženju vanjske potvrde, osobama koje nemaju razvijenu samosvijest i izgubile su kapacitet bivati same sa sobom. Nadalje, ugrožene su psihički bolesne osobe koje imaju teška psihička stanja i sadašnjom situacijom im postaje još teže. Djeca i nisu toliko rizična jer je njihov način života svejedno u velikom obujmu oblikovan virtualnim svijetom i kontaktima koji im je i sada dostupan.

“Za kvalitetan život u izolaciji potrebno je preispitati vlastite potrebe i njegovati vještinu fleksibilnosti, odnosno prilagodbe na novonastalu situaciju. S obzirom na promjene koje prolazimo, ispred nas je zadatak iskreirati život unutar četiri zida s vrlo malo izlaženja i fizičkih kontakata s drugim osobama. Budimo mudri, izaberimo što nam je nužno te kreativno nađimo način zadovoljenja naših potreba”, kaže Brzić koja nam je dala i konkretne smjernice što se može napraviti kako bi naš život što bolje funkcionirao.

Struktura dana

Bitno je uspostaviti strukturu dana koja nas vraća mehanizmu navika i stabilnosti. Unutar četiri zida organizirati vrijeme za kuhanje, rad, odmor, rekreaciju, bližnje, kućanske poslove, društveni život, kulturno uzdizanje, duhovno uzdizanje… Bitno je da dan ima segmente, odnosno dinamiku kao što je to imao i do sada. “Organizirajmo sebi strukturu, shvatimo je ozbiljno i ponovo ćemo uspostaviti dnevnu dinamiku i ispunjenost”, savjetuje psihologinja Tina Brzić.

Socijalni život

Živimo u dobu velikih tehnoloških postignuća i razvoja, iskoristimo to. Možemo organizirati druženja uz kavicu ili zajednički ručak putem video poziva, bilo manjeg kruga ljudi ili grupnih. Bitno je zadržati socijalni dio našega života i ostati u kontaktu s nama dragim ljudima. Već nam se nude online predstave, možemo pratiti i vjerske obrede te pronaći i razne programe sportske rekreacije online.

Poslovne mogućnosti

Tko ima sreću s vrstom posla, može nastaviti raditi od kuće. Ostali mogu pokušati pronaći nekakav online angažman ili pak upisati online tečaj ili edukaciju. Nadalje ako se bavite manualnim poslovima, možda postoji mogućnost da svoje usluge obavljate kod kuće i šaljete ih do krajnjih korisnika. Kada smo kreativni, uvidjet ćemo kako je mogućnosti bezbroj. I tada ovo vrijeme neće biti propušteno, potraćeno u našim životima.

Pixabay

Virtualne poslovnice

Koristeći se webom i videochatom, VoIP-om, e-poštom i još mnogo čime, Addiko virtualna poslovnica sjajan je način da i bez izlaženja iz kuće vodite brigu o svojim financijama. Naime, u Addiko virtualnoj poslovnici možete otvoriti račun i podići kredit bez odlaska u banku. Brzo, jednostavno i sve on-line obavljate papirologiju bez fizičkog posjeta, možete potpisati i slati dokumente preko sigurne komunikacijske platforme, a sve uz najvišu sigurnost u udobnosti vlastitog doma.

Ima i dobra strana

Dobre strane izolacije su što smo primorani pogledati u sebe i svoje obitelji. Pronaći način kako bivamo u našim najužim krugovima ljudi. Nadalje, paradoksalno, premda smo fizički udaljeni, ljudi sve više osjećaju zajedništvo. Nužna je osobna odgovornost jer direktno utječe i na cijelu sredinu u kojoj živimo. Samosvijest i preuzimanje odgovornosti te svjesnost o sebi i drugima su ključni elementi samorazvoja. Sada smo prisiljeni da postanemo bolji, što i nije tako loša stvar.

Samo aktivno

Pozitivan stav možemo zadržati tako da aktivno sudjelujemo u cijelom ovom procesu prilagodbe i promjena. Kada smo aktivni i djelujemo, dolazimo do zadovoljstva. Međutim, neminovno je – kako je svijet u vrlo teškoj situaciji – da smo izloženi većem riziku smrtnosti. Smrt je dio života i vrijeme je da je prestanemo izbjegavati i držimo tabu temom. Kada smo svjesni vlastite smrtnosti, krhkosti i prolaznosti, postajemo pažljiviji prema životu koji još uvijek imamo i otvaramo mogućnost percipiranja vrijednosti života i doista življenja.