Poliklinika Medikol danas, gotovo 30 godina od osnivanja, u Hrvatskoj posluje na pet lokacija – u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Čakovcu i Osijeku. Goran Jakuš, voditelj IT službe Poliklinike tumači nam koliko je važno pratiti najnoviju tehnologiju i tehnološke trendove kako bi mogli biti konkurentni na tržištu.

Premda to pravilo vrijedi za gotovo svaku struku, Jakuš ističe kako je u području medicine to posebice bitno, jer pacijentima samo tada mogu pružiti najbolje uvjete u dijagnostici.

Jedna od preduvjeta za uspješno uvođenje novih tehnoloških rješenja je i pouzdana i stabilna infrastruktura cijelog sustava, sigurnost i održavanje, koje je Medikol osigurao u suradnji s Combisom. S njima su krenuli u suradnju u trenutku kad su prerasli postojeća rješenja. Koja su rješenja uveli, s kojim su se izazovima susreli i na čemu danas rade, uz Gorana otkrio nam je Combisov Miroslav Hrebinec, voditelj odjela arhitekata korisničkih rješenja.

Potrebno je funkcioniranje sustava u trenutnom vremenu

Medikol trenutno ima šest MR uređaja, od kojih su dva jačine 3 Tesle, dok su ostali jačine od 1,5 Tesle, pojašnjava Jakuš. No, kada se kupuje novi magnet, mora se zanoviti i ostatak opreme, između ostalog, zbog veličine samih slika. Jedan segment pretrage, tumači Jakuš, iziskuje gigabajt podataka jer se pretraga radi u 700 slika, od kojih svaka reprezentira jedan sloj u procesu skeniranja. U pretragama se pak često radi i nekoliko segmenata odjednom, stoga i količina generiranih podataka po pacijentu raste.

Imaju i četiri PET/CT kamere u Hrvatskoj, radi se o najkompleksnijim snimkama koje često premašuju i dva gigabajta podataka po pacijentu. Naš sugovornik dodaje kako trenutno Poliklinika u arhivi čuva snimke još od 2010. koje ukupno zauzimaju više od 90 terabajta.

No, pohrana tih podataka nije jedini izazov, budući da doktor koji čita snimku i izrađuje nalaz ne mora biti u istoj podružnici gdje je snimka napravljena. Stoga se MR može napraviti, primjerice, u Osijeku, a očita ga doktor iz Splita. Kako bi taj proces bio što brži, potrebne su ne samo velike brzine prijenosa, odnosno linkova, već i stabilnost. “Doktor mora odmah na serveru vidjeti sliku, kako bi neposredno nakon inicijalne snimke mogao reći treba li pacijentu kontrast. Potrebno je da sve funkcionira odmah, u realnom vremenu”, tumači dalje Jakuš.

Vrlo kompleksan sustav

O koliko se zapravo kompleksnom sustavu radi najbolje opisuje činjenica da Medikol trenutno koristi 18 različitih servisa, koji trebaju 18 različitih poslužitelja. “Kada pacijent primjerice dođe na pretragu MR-om, u pozadini radi nekoliko sustava. Prvo imamo upisni sustav, gdje se upisuje pacijenta. Potom koristimo HL7 protokol koji omogućuje komunikaciju računala s medicinskom, odnosno radiološkom opremom. Bez tog protokola se ne može napraviti pregled”, tumači Jakuš.

Nakon odrađivanja snimke slika odlazi na treći server, koji ih samo pohranjuje, a potom se prebacuje i na četvrti server, koji objedinjuje sve podatke te iz kojih liječnik potom izrađuje nalaz. “Na tom jednom poslužitelju liječnik može napraviti pretragu, uz komparaciju slika i izradu nalaza. Naši liječnici ih više ne pišu rukom, već se nalaz diktira i u realnom vremenu transkribira u tekst, za što koristimo Newton Adria Technology. Dakle, liječnik gleda slike i priča, a govor se prebacuje u tekst i nalaz je odmah spreman”, dodaje Jakuš.

Jedan specijalist može pokriti cijelu Hrvatsku

Najkompleksniji aspekt sustava je taj što se Medikolove podružnice nalaze na izdvojenim lokacijama, a sustav je centraliziran. Podaci se pohranjuju u Combisovom podatkovnom centru, koji omogućuje da liječnik iz Čakovca može izraditi nalaz pacijentu u Splitu, dok se on još uvijek nalazi u Poliklinici. Jakuš dalje tumači kako je stvar u tome što su pojedini liječnici specijalizirani za određeni dio tijela, stoga se time, na primjer, omogućuje liječniku specijaliziranom za abdomen, koji je smješten u Zagrebu, očitavanje slika iz praktički cijele Hrvatske.

Iza Medikola je već nekoliko informatizacija i zanavljanja sustava, priča Jakuš. Svako to zanavljanje opreme i sustava je, kaže, sa sobom donosi nove izazove. Tako je Medikol 2016. godine krenuo s prelaskom s jednog servera, IBM-ovog Bladea s dvije jedinice za pohranu, na virtualizaciju. “Imali smo premale resurse. Jednostavno nismo imali ljude koji bi se mogli time baviti, a potrebe su porasle. Istovremeno nam se dogodila i jedna ozbiljna havarija – oprema nam je izgorjela zbog neadekvatnih uvjeta”, priča Jakuš.

Nastavlja kako su tada odlučili “stvari staviti na papir” i izračunati koja im je najisplativija opcija. Te godine odluka je pala na virtualne poslužitelje lokalnog cloud isporučitelja, koji se tada činio kao optimalno rješenje, stoga su u njihovom podatkovnom centru krenuli graditi svoj sustav.

Prerasli su postojeći sustav

Budući da je već postojala suradnja između HT-a i Medikola, u priču se 2022. godine uključio i Combis, tvrtka unutar HT grupe. Hrebinec kaže kako se Combis pojavio u trenutku kada je Medikol trebao još više resursa, budući da su prerasli rješenje koje su koristili do tada.

Hrebinec tumači kako su prvo krenuli analizom i mapiranjem postojećeg rješenja. Nakon analize, zaključili su da bi najbolje rješenje bilo Managed IaaS (Infrastructure as a Service), koji bi Medikolu omogućio korištenje resursa koji podsjećaju na cloud, odnosno, da netko drugi preuzme kompletnu brigu o infrastrukturi, dok je na klijentu vođenje brige o aplikacijama i bazama podataka.

“Pokazali smo nekoliko referenci Medikolu, a oni su se zainteresirali za takav način korištenja resursa. Odgovaralo im je što će imati dediciranu infrastrukturu samo za sebe, što će im omogućiti da imaju visoke performanse sustava u bilo kojem trenutku. U pravilu, mi naše rješenje prilagođavamo individualnim potrebama klijenata, razini hardvera, softvera, te uključenih komponenata infrastrukturnog rješenja, kao što je sigurnost, nadzor, dostupnost”, objašnjava Hrebinec te dodaje da je jedan od fokusa cijele priče, uz mrežnu povezivost visoke brzine i niske latencije, sigurnosni aspekt sustava, koji se mora komponirati u svaki njegov dio.

Sustav se može automatski oporaviti

Hrebinec nastavlja da je inicijalno cijela priča krenula oko Medikola, no pojavio se i RMC – Ruđer Medikol Ciklotron. Nadovezuje se Jakuš i pojašnjava da je riječ o proizvodnji lijekova radiofarmaka (FDG), koja se odvija u clean roomu u Institutu Ruđer Bošković. “Taj sustav morao je biti totalno izoliran od vanjskog svijeta, bez pristupa javnom internetu. No, u suradnji s Combisom uspjeli smo ga virtualizirati i prenijeti u njihov data centar. Ta računala ne smiju imati komunikaciju s vanjskim svijetom zbog pravila HALMED-a, koji ne dopušta nikakve sigurnosne propuste. Naime, ako dođe do nekog napada ili virusa, zbog kojeg se izradi neki loš lijek koji nije dobar za pacijenta, posljedice mogu biti tragične”, tumači Jakuš.

Hrebinec potom kaže kako je Combis trebao zamijeniti taj visoko kritičan sustav koji je radio na rješenju koje nije imalo adekvatnu dostupnost i pouzdanost, što je bio izazovan zadatak koji je tražio dodatno planiranje i pripremu. “Mi smo to rješenje, bez utjecaja na proizvodnju, uspjeli prebaciti na visoko dostupnu infrastrukturu koja omogućuje oporavak u kratkom roku u slučaju bilo kakvog hardverskog ispada.

Jedna od glavnih smjernica našeg Managed IaaS rješenja je ta visoka dostupnost, i to svake komponente, kao i visoka dostupnost njihove konfiguracije. Sustav se može automatski oporaviti ako dođe do problema”, kaže Hrebinec.

Vremenski kritična proizvodnja radiofarmaka

Kada je u pitanju izrada radiofarmaka u RMC-u, Jakuš kaže da je bitno za napomenuti kako Medikol prilikom migracije na novi sustav nije imao nijedno ispadanje. Budući da je dnevna proizvodnja radiofarmaka prilično skup proces, propadanjem proizvodnje Medikolu bi bio napravljen velik trošak. Jakuš priča da su se ranije računala koja upravljaju ciklotronom u Institutu znala ponekad ugasiti usred procesa proizvodnje. Problem je bio i u tome što nisu imali čovjeka na lokaciji koji bi taj sustav mogao ponovno pokrenuti.

Budući da je FDG tekućina obogaćena radioaktivnom supstancom, tumači Jakuš, ona ima određeno vrijeme raspadanja i proizvodi se noću, kako bi bila spremna za distribuciju pacijentima odmah ujutro. S obzirom na to da se lijek proizvodi u Zagrebu, Jakuš kaže da Medikolovi vozači kreću usred noći da bi stigli do osam sati ujutro u, primjerice, Split. “Jedan sat kašnjenja i to su već jedan ili dva pacijenta manje u obradi – zato je važno da lijek stigne na vrijeme”, kaže Jakuš.

Cijelu proizvodnju nadzire SCADA sustav, koji prati razne parametre unutar clean rooma, poput temperature, vlage i sličnog. Sustav također prati i stanje računala, odnosno, servera koji upravlja ciklotronom i proizvodi FDG. “Da taj sustav ispadne i na sat vremena, mi ne možemo pacijentima dati taj lijek, jer on ne odgovara dokumentaciji koju traži HALMED. Premda prekid od sat vremena nužno ne znači da proizvodnja ne bi bila uspješna, mi i dalje ne smijemo koristiti taj lijek. Zbog toga je stabilnost sustava vrlo bitna”, objašnjava Jakuš.

Nedostatak dokumentacije stvarao je probleme

Hrebinec priznaje da je taj trošak proizvodnje radiofarmaka bio nemalo iznenađenje za Combis. “Jasni su nam bili lokacija i zahtjevi sustava, no nismo imali pretpostavku koliko takva proizvodnja košta i kolika je kritičnost tog sustava unutar kompanije”, kaže Hrebinec i dodaje da premda je dio s RMC-om bio najzahtjevniji, istovremeno je bio i najinteresantniji za odraditi. “Shvatili smo ozbiljnost tog dijela i svi članovi tima, uključujući kolege za TK veze iz HT-a, su obratili posebnu pozornost na tu komponentu i osiguravanje svih preduvjeta i preciznog plana migracije”, kaže Hrebinec.

Jakuš ističe kako je dodatni problem u cijelom sustavu predstavljao nedostatak jasne dokumentacije sustava, koja zapravo nije nikada ni napravljena. “Dokumentaciju je sada odradio Combis, koji je napravio stvarnu snimku stanja sustava, s kojom nitko od nas nije bio upoznat. Sustav je pokrenut 2006. godine i od tada je dobivao razne nadogradnje koje su napravile hrpu promjena. Većina njih nije ni evidentirana ni dokumentirana, a sada je bila idealna prilika da se napravi kompletna slika mreže i infrastrukture. To je bio izazovan proces, s puno istraživanja”, navodi Jakuš.

Infrastruktura je Combisova briga

Hrebinec tumači kako se kompletno rješenje za Medikol bazira na virtualizacijskom klasteru, koji osigurava visoku dostupnost Medikol i RMC virtualnih poslužitelja. Podaci su smješteni na dedicirani diskovni sustav i sva oprema je povezana uparenim mrežnim preklopnicima na mrežu data centra. Za sigurnost cijelog sustava i segmentaciju mrežne okoline, zadužen je vatrozid, koji Hrebinec opisuje kao tehnologije sljedeće generacije. Link, odnosno, veza između svih Medikolovih lokacija je sada brža i stabilnija nego prije, dodaje Jakuš.

“U cijelo rješenje smo ugradili dodatni zasebni diskovni prostor u udaljenom diskovnom centru, do kojeg smo omogućili mrežnu komunikaciju. Dvije lokacije udaljene su stotinjak kilometara, a Medikol ondje može pohranjivati drugu ili treću kopiju radioloških podataka. Dodatno, u Managed IaaS rješenje standardno ugrađujemo modul za nadzor kompletne infrastrukture, koja je nadzirana s naše strane i kojom mi u cijelosti upravljamo. Na neki način, mi predstavljamo lokalni IT u smislu same infrastrukture, dok se pravom lokalnom IT-ju dalje ostavlja posao aplikacija i baza podataka. Infrastruktura je naša briga i odgovornost”, ističe Hrebinec.

Kao i u druga Managed IaaS rješenja, Combis je u Medikolov sustav ugradio rješenje za hibridni cloud, koje korisniku omogućuje korištenje cloud usluge iz javnog dijela interneta, poput Microsoftovih usluga u koje spada Azure. “Mi posložimo rješenje kako bi ono bilo spremno za dodavanje servisa koje korisnik potom može koristiti zajedno s lokalnom infrastrukturom”, kaže Hrebinec i dodaje kako je sva infrastruktura u vlasništvu Combisa, stoga se Medikolu isporučuje u obliku servisa, s jednim jedinstvenim mjesečnim troškom koji uključuje opremu i usluge koje se odrađuju za korisnika.

Sigurnosne kopije se rade noću

Naši sugovornici iz Combisa i Medikola su nam otkrili da su krenuli raditi i na drugim projektima. „Riječ je o našem portalu za pacijente, kojem će se moći pristupiti preko e-iskaznice. Ondje će se nalaziti sva dokumentacija koju pacijenti imaju kod nas. Taj portal je izdvojen, zbog sigurnosti, od ostalog dijela sustava, stoga je i tu trebalo napraviti komunikaciju između servera“, kaže Jakuš.

Uz visoku dostupnost, Combis je Medikolu osigurao odgovarajuće resurse, prvenstveno u vidu diskovnog sustava dovoljnog za radiološke snimke. Jakuš ističe kako su sada zakupili dodatnih stotinu terabajta pohrane, na koju se rade backupovi kolokacijskih servisa. Proces izrade sigurnosnih kopija se radi noću, kada se linkovi ne troše na preglede, stoga je veća propusnost veze potrebne za tako veliku količinu podataka.

No, sustav automatski stvara i dvostruke kopije snimaka, odnosno backup, kako bi, kaže Hrebinec, Medikol imao dodatnu sigurnost da su podaci sigurni i u slučaju bilo kakvog ispada sustava. “Ono što mi je bilo posebno interesantno u ovom poslovnom slučaju je to što smo Combis Managed IaaS uslugom uspjeli objediniti i povezati postojeću okolinu, odnosno, opremu koja je on-premise i kojom se analiziraju radiološke snimke, s dijelom koji se nalazi u data centru, sprovesti migraciju na novu pouzdanu i dediciranu infrastrukturu, te osigurati traženu dostupnost ključnih IT servisa korisnika”, zaključuje Hrebinec.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Combis.