Nekad je nužno odabrati stranu
U suradnji s
U suradnji s Telemachom

Marko ima najbolju hrvatsku videoigru. Igrat će se na PlayStationu i Xboxu. Smjestio ju je u mistični Gorski kotar

Naši sugovornici su samouki digitalni umjetnici i rade kul stvari. Ekipa iz studija D3Stooges3D, na primjer, napravila je senzorne kocke za autističnu djecu

FOTO: Saint Kotar

Procjenjuje se da će nove generacije mreže gigabitnih brzina potaknuti rast ekonomije otvaranjem više od 22 milijuna novih radnih mjesta do 2035. godine, ali i transformirati naše životne navike. Da je potonje već zaživjelo pokazuju podaci prema kojima prosječno moderno kućanstvo ima oko 50 povezanih uređaja, a koristimo ih za sve od streamanja glazbe i TV sadržaja do alarmnih sigurnosnih sustava.

No, problema u mrežnoj povezanosti još ima – samo 59 posto kućanstava EU ima benefita od mreža vrlo velikih kapaciteta (VHCN). Razlike među zemljama članicama su velike, dok je u Španjolskoj više od 90 posto kućanstava pokriveno VHCN mrežom, u Grčkoj pristup ima tek svako peto.

Pred Hrvatskom je digitalna transformacija

Vlada Republike Hrvatske izdala je Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u razdoblju od 2021. do 2027. godine koji slijedi strateške ciljeve širokopojasnog pristupa Europske unije definirane komunikacijom Europsko gigabitno društvo 2025. Kao glavni preduvjet nameće se razvoj mreža vrlo velikih kapaciteta (VHCN) koje će omogućiti dostupnost gigabitnih brzina u urbanim i ruralnim dijelovima Hrvatske.

Sjajna je vijest da se u Hrvatskoj već gradi 10 Giga optička mreža koja je po brzini i kvaliteti usporediva s postojećom mrežom u Južnoj Koreji, rekorderki kada je riječ o internetskim brzinama. Telemach već danas omogućuje pakete s internetskim brzinama čak dvadeset puta većim od prosječne brzine interneta u Hrvatskoj. Ovom super brzom mrežom bit će pokrivena trećina kućanstava Hrvatske, a Zagreb će postati prvi 10 Giga grad u regiji.

Zbog izrazito niske latencije od ispod 1ms, ova mreža pruža vrhunsko gaming i streaming iskustvo kao i virtualnu i proširenu stvarnost u 4K i 8K rezoluciji. Korisnicima omogućava lako i brzo dijeljenje velikih datoteka, vrhunsku kvalitetu video poziva te pristup cloud servisima u realnom vremenu. Vjeruje se kako će potaknuti razvoj usluga ili tehnoloških mogućnosti u budućnosti koje nam danas još nisu niti poznate.

Oni već godinama rade na svom digitalnom otisku

S tom smo premisom krenuli u potragu za sugovornicima kojima je digitalizacija transformirala život i način rada. Oni imaju poslove budućnosti, ali ono što je specifično jest to da stvaraju vlastitu umjetnost te su se poslu naučili sami. Oni su Ivan, Daniel, Luka i Filip, tim studija D3Stooges3D, Marko Tominić iz studija Red Martyr Entertainment te vizualni umjetnik Jakov Tabula.

“Svi mi volimo da se taj gigabajt uploada ili skine u nekoliko sekundi, zar ne? Tako da u današnjem svijetu u kojem vrijeme igra veliku ulogu i nikad ga nema dovoljno, što je pogotovo slučaj u IT-u i kreativi, za digitalnu vezu što nas sve spaja vrijedi ona – što brža to bolja”, kaže nam Jakov.

Koliko se vizualne umjetnosti isprepliću s digitalnom tehnologijom pokazala je prodaja djela “Everydays – The First 5000 Days” za 69 milijuna američkih dolara. Riječ je o kolažu 5000 digitalnih djela iza kojih stoji autor Beeple. Da budemo precizniji, prodan je digitalni token koji potvrđuje vlasništvo nad određenim digitalnim dobrom, takozvani NFTi ili Non-Fungible Token.

Vizualni umjetnik Jakov Tabula svakodnevno radove izlaže u digitalnom svijetu. Prvu pravu izložbu imao je prošle godine u Sarajevu

Nova tehnologija i novi načini zarade

Iza svega stoji blockchain tehnologija koja omogućuje laku provjeru autentičnosti, odnosno digitalni potpis. Za umjetnika je to način stvaranja jedinstvenih kolekcionarskih predmeta, ali i daljnju zaradu. Ako vlasnik tokena taj isti proda nekom drugome, postotak od prodaje odlazi umjetniku.

Jakov se osvrnuo na ovaj fenomen. “Zasad sam prodao jednu umjetninu, međutim, ne privlači me baš taj trend zato što je došlo do zasićenja na platformama za prodaju istih, gdje svatko očekuje brzu zaradu. Tu baš i nisu više samo umjetnici u igri već su doslovno svi uskočili u taj vlak te je teško doći do izražaja. Mislim da ima ljudi koji stvarno vole umjetnost koji su spremni kupiti digitalnu umjetninu u obliku tokena, ali ovo što vidite da se prodaje za milijunske iznose je čisto pranje novca”. Nekako ne vidim smisao u NTFs, radije si kupim print, ali tko voli, nek’ izvoli”.

Notorius B.I.G. kako ga vidi Jakov Tabula Jakov Tabula

Radim ono što volim – digitalnu umjetnost

Pitali smo Jakova što ga je potaknulo da se upusti u digitalno stvaralaštvo. “Ukratko, to bi svakako bila veća sloboda pri stvaranju i manipuliranju kreiranog sadržaja. Na vaše kreacije ne utječe zub vremena, one su uvijek prisutne na hard diskovima i cloudovima te konstantno evoluiraju u nešto novo. Njihovi elementi se uvijek mogu kopirati i manipulirati u beskonačnost za razliku od tradicionalnog načina. Digitalni put mi je oduvijek bio zanimljiviji, još od prvog doticaja s MS-Paintom, kad smo svi kao djeca na informatici stvarali svoja mala apstraktna remek djela”, kaže uz smijeh pa dodaje:

“Razvijanje je konstantno i nadograđuje se tijekom proučavanja novih alata te samim napretkom tehnologije.” Svijet digitalnih umjetnosti omogućio mu je da radi ono što voli, ali i mnoštvo novih prijateljstava, poslovnih prilika i neočekivanih suradnji. Do publike dolazi preko društvenih mreža.

“Javni Instagram profil otvorio sam tamo negdje 2017. Stavljao sam svoje radove tek tako, ne očekujući ništa. Profil je služio kao mali foto album za moje črčkarije, međutim, prilikom korištenja ciljanih hashtagova, dok si još mogao imati nekakav reach s njima, taj album je počeo privlačiti pažnju ljudi. Lijep je osjećaj kad netko odvoji dio svog vremena kako bi ti poslao poruku podrške ili napiše lijepi komentar i stvarno cijenim to, daje ti ogroman vjetar u leđa za daljnjim radom”, govori.

“Bio sam iznenađen i sretan kad sam vidio da si ljudi tetoviraju moje radove, što mi je ultimativni oblik komplimenta. Kako vrijeme prolazi tako dolazi i do raznih suradnji s drugim umjetnicima što je izazovna i zanimljiva stvar. U budućnosti bih volio izbaciti i kolekciju streetweara, što mi je želja već neko vrijeme”, priča nam Jakov.

Videoigre imaju rekordan broj korisnika

Jedan segment digitalnog stvaralaštva posebno je ojačao i proširio se diljem svijeta. Statistike govore kako čak 2,7 milijardi ljudi povremeno ili redovito igra videoigre. U Hrvatskoj mjerimo rast od čak 50 posto u industriji računalnih igara i to bez institucionalne potpore.

Taman pred pandemiju, 2019. godine pokrenut je projekt Edu4Games s ciljem pripreme za provođenje novog studija i četiri nova programa cjeloživotnog obrazovanja: dizajner videoigara, programer videoigara, producent videoigara i vizualni umjetnik videoigara. U projektu sudjeluju Akademija dramskih umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Fakultet organizacije i informatike te Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Budući studijski programi osmišljeni su tako da su procesi poučavanja i učenja usmjereni na umjetničku i znanstvenu praksu i istraživanje, intenzivan praktičan rad te aktivnu međunarodnu suradnju s vodećim visokoškolskim obrazovnim ustanovama i profesionalnim organizacijama.

Pokušaji i promašaji su ga doveli do vlastitog studija

Cijeli taj put od učenja do izgradnje studija Red Martyr Entertainment i lansiranja videoigara sam je prošao Marko Tominić. Pitali smo ga kako je to izgledalo.

“S obzirom na to da sam u video igrama otkad znam za sebe, a ujedno sam bio i vlasnik web shopa koji se bavio prodajom video igara, imao sam znanja i iskustva s financijskog i poslovnog aspekta. Završeni fakultet Poslovne informatike također je djelomično pomogao. No, razvoj video igara je puno kompleksniji. Bile su potrebne godine i godine rada, a sama edukacija, rekao bih, razvijala se organski, odnosno tvrdoglavom upornošću pokušaja i pogrešaka sve dok nisam došao do dovoljne razine znanja”, prisjeća se.

Marko Tominić ljetos je sklopio ugovor s nizozemskim izdavačem Soedesco koji mu osigurava financijsku potporu za dovršetak Saint Kotra Red Martyr Entertainment

To je utjecalo i na suradnike i zaposlenike. “U početku sam, s premalo iskustva, griješio pri odabiru ljudi koji bi bili zaposleni na projektu. Kako sam ja napredovao, učio i stjecao više iskustva, tako su i suradnici koji su se pridružili projektu postajali bolji, a time je i sam projekt stao na noge i krenuo u smjeru koji nas je i doveo do Kickstartera, izdavača i naposljetku i izlaska igre. Motivacija je, naravno, kod svih nas uvijek i samo ljubav prema igrama”, ispričao nam je.

Red Martyr Entertainment nasljednik je Tanais Games, originalnog naziva studija. Nakon rebrendinga, uslijedio je i period razvoja igre Saint Kotar koja je izašla krajem listopada ove godine te je proglašena najboljom hrvatskom igrom 2021. godine u tradicionalnom izboru portala HCL.hr

Videoigru smjestio u Gorski kotar

“Razvoj Saint Kotara prvo sam financirao vlastitim sredstvima i onima koja sam stekao tvrtkom, potom zahvaljujući uspjehom Kickstarter kampanje te naposljetku i financijskom podrškom našeg izdavača. Naime, nakon uspjeha crowdfunding kampanje u ljeto 2020. godine, ove smo godine u travnju potpisali ugovor s uglednim izdavačem video igara Soedesco iz Nizozemske”, govori Marko.

Saint Kotar temelji se na priči o nemoralnoj osobi iskrivljenih vrijednosti koja se pronađe u bezizlaznoj situaciji koja se do kraja igre razvija u skladu s odlukama igrača.

“S obzirom na to da se radi o kombinaciji psihološkog horora i detektivskog misterij žanra, sama lokacija radnje morala je biti prikladna. Igru sam htio smjestiti u Hrvatsku zato što smatram da je prelijepa i ima raznolikost za bezbroj scenarija. Odluka je na kraju pala da se radnja smjesti u Gorski kotar zbog njegovih ljepota, ali i mističnosti koju ta ljepota pruža. Nije, dakle, slučajno da se igra zove Saint Kotar, iako je prema priči u igri sve vezano uz sveca Ivana Kotra po kojem je mjesto radnje igre dobilo ime”, prisjetio se.

Bit će dostupna za PlayStation, Xbox i Nintendo Switch

Projekt je još aktivan s obzirom na to da pružaju uslugu u vidu ispravljanja određenih grešaka i dorade, a istodobno rade na dodatnom dijelu priče naziva Saint Kotar: The Ritual.

“Isti će pokriti događaje u samoj noći prije početka cijele igre, a igrači će u njemu preuzeti ulogu Viktorije, ženske osobe za kojom se traga u baznoj igri. Saint Kotar će izaći i za konzole PlayStation, Xbox i Nintendo Switch. Radimo i na serijalu interaktivnih animiranih stripova smještenih u svijetu Saint Kotra. Usporedno se okrećemo i potpuno novom projektu, video igri, naravno. No, više ćemo o tome tek iduće godine, neka za sada ostane tajna”, kaže nam Marko.

Iza videoigre stoji mali tim, svaki član ima više uloga. Marko vodi firmu, piše priču, dizajnira, dok je Mirko Ćalušić (na slici iznad) ilustrator i vizualni umjetnik. Red Martyr Entertainment

Od hobija do ozbiljnog posla, priča je koja se ponavlja

Od hobija do ozbiljnog posla, već se čini kao regularan put za digitalne entuzijaste. Sličnu priču ima Ivan Ormuž koji je s Danielom, Lukom i Filipom osnovao studio D3Stooges3D. “Počeci su bili poprilično turbulentni. Mladi i nadobudni, pokrenuli smo firmu iz hobija, puni ideja, planova i želja. Realnost se pokazala malo surovijom, ali nakon četiri godine još smo tu, radimo što smo naumili i više od toga”, kaže.

Damir, Lukin i Danielov otac složio je svoj prvi 3D printer iz hobija, a dečki su ga prije otvaranja firme koristili za učenje i usavršavanje vještina. “Na samim počecima privukla nas je dječačka znatiželja i mogućnost izrade raznih kreacija koje smo prije mogli gledati samo na ekranima. S vremenom je to prešlo u želju za dodatnim umjetničkim izražavanjem, koje smo kasnije htjeli podijeliti s ostalima kroz naše usluge”, govori nam Ivan.

Samoukost, upornost i motiviranost doveli su ih do uspješnog poslovanja. “Obrazovanju je, uz vješto korištenje interneta, pridonijelo puno pokušaja i pogrešaka. Na svu sreću imali smo i tatu Damira za savjete kada smo negdje zapeli oko samih strojeva i mnoštvo ostalih prijatelja poduzetnika kada smo zapeli oko poslovanja”, kaže dodajući da uspona i padova još ima.

Ekipa je 2019. u limenci u zagrebačkom Zapruđu otvorila studio za 3D printanje Borko Vukosav

Nove vještine put su ka novim mogućnostima

Raspon usluga koje nude seže od modeliranja do 3D printanja, a u zadnje četiri godine imali su priliku raditi na raznolikim projektima, što tehničke, što umjetničke naravi.

“Na primjer, za RTL televiziju izradili smo kreativni pristup njihovom logotipu koji se vrtio u skeču prije ili poslije reklama, za Gradski Muzej u Korčuli napravili smo interaktivnu maketu grada Korčule, za Johann Franck u centru Zagreba izradili smo bistu lika Frank Sinatre, napravili smo fotorealistične modele životinja za centar prirodoslovnog parka Učka, repliku starog rukometnog trofeja za muzej u Banjoj Luci… Tehnike, metode i tehnologije koje koristimo za izradu su raznolike, a popis partnera i suradnika širok pa su takvi i projekti”, kaže.

Početna cijena printanog modela ne ide ispod 30 kuna, ali može rasti u nedogled, ovisno o željama klijenata Borko Vukasov

Rade na svojoj viziji

Posebno su ponosni na humanitarni projekt “Osjećam to!” za koji su izrađivali gumene senzorne kocke za rad s autističnom djecom. U budućnosti žele unaprijediti poslovanje s novim strojevima i uslugama. “Radimo na osmišljavanju i izradi vlastitih proizvoda koje bismo stavljali na tržište, što je od početka bila ideja pokrenuti jednom kada usluge dovedemo do održive razine”, govori Ivan.

Sugovornici su nam pokazali koliko raznoliko može biti učenje novih digitalnih vještina, ali i koliko životnih te poslovnih prilika može donijeti takvo ulaganje. Brzina rada, preciznost, lakoća dijeljenja uradaka i informacija te udobnost karakteristike su koje je Ivan naveo kao prednosti rada u digitalnom svijetu.

S obzirom na to kamo tržište rada ide te kako se uvjeti rada mijenjaju, digitalnu budućnost više nećemo moći zanemarivati te stoga možemo pozdraviti promjene u infrastrukturi jer nam donose još više mogućnosti za razvoj. Hoće li Europa uspjeti u svojoj digitalnoj transformaciji, vidjet ćemo do kraja desetljeća, no bitnije od toga je hoćemo li pronaći svoje mjesto u novom dobu.


Sadržaj nastao u suradnji s Telemachom.