Hrvatski indeks održivosti, nekadašnji Indeks društveno odgovornog poslovanja, ove se godine provodi 16. godinu zaredom te prati stanje održivih praksi na domaćem tržištu, pod vodstvom Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR).

U njemu sudjeluje oko 200 kompanija – od velikih i srednjih, pa sve do malih i javnih poduzeća. Pritom se kompanijama ocjenjuju aktivnosti u šest područja: održivo korporativno upravljanje, upravljanje utjecajem na okoliš, radna okolina, odnosi sa zajednicom te ljudska i dječja prava.

“Od početka provođenja prepoznata je potreba da se jasno postave kriteriji što znači odgovorno poslovanje kako bismo u javnosti i među kompanijama definirali da to nisu samo filantropija i donacije, već da se radi o načinu kako kompanije stvaraju vrijednost te kako utječu na okoliš i zajednicu”, ističe Mirjana Matešić, direktorica HR PSOR-a.

Vidi se napredak, no i dalje je nužno poboljšanje

Poboljšanja među kompanijama koje sudjeluju u HRIO-u vidljiva su iz godine u godinu, no i dalje postoji potreba za napretkom.

“Značajno odskačemo od europskog prosjeka u kategoriji klimatskih promjena i upravljanju emisijama stakleničkih plinova. Nedostaju praćenje i izvještavanje o emisijama te krovna strategija kojom se radi na povećanju klimatske neutralnosti što je i obveza našeg gospodarstva jer smo kao članica EU dužni sudjelovati u Strategiji klimatske neutralnosti do 2050. godine”, ističe Matešić.

Druga tema za kojom kaskamo je korporativno upravljanje održivošću. Pritom je potrebno poraditi na tome da se strategije za održivost integriraju u strategije poslovnog upravljanja i sukladno tomu da postoji odgovornost uprava za utjecaje na teme održivosti.

“Ako je to i integrirano negdje u kompanijama, nije na strateškoj ni upravljačkoj razini, već na razini srednjeg menadžmenta gdje su vrlo ograničene mogućnosti kojima kompanija može upravljati. Da bi tema održivosti bila uspješna mora biti povezana s poslovnim odlučivanjem jer jedno bez drugoga ne ide”, savjetuje Matešić.

Održivost je neodvojiva od poslovnog uspjeha

Također, dosta loši rezultati vidljivi su kod javnih poduzeća koja su u javnom vlasništvu, državnom ili lokalnom.

“To je oprečno europskim praksama pri kojima su obično najodgovornije kompanije upravo one kojima je vlasnik država ili lokalne samouprave. Kod nas je obrnuto – bolje rezultate pokazuju privatne kompanije, pogotovo ako su internacionalne te postoje i na drugim tržištima”, dodaje naša sugovornica.

Nastavlja da Europski standardi za izvještavanje o održivosti tumače pojam dvostruke materijalnosti kojim se želi istaknuti da će se, ako kompanija dobro upravlja svojim utjecajem na održivost, to preliti i u financijske, to jest poslovne rezultate.

“Danas ne možete zagađivati, neograničeno koristiti fosilna goriva ili pak kršiti radna prava, a da se to ne odrazi negativno na same poslovne rezultate. Zato je ključno reći da je utjecaj na teme održivosti danas neodvojiv od poslovnog uspjeha kompanija”, ističe Matešić.

Potrebno je imati konkretne ciljeve i strategiju

Upravo zbog toga, kako bi kompanije nastavile nizati uspjehe na poslovnom planu, a ujedno i minimalizirale svoje štetne učinke na okoliš i zajednicu, ključno je da prvenstveno definiraju svoje utjecaje.

“Primjerice, ako je riječ o industrijskoj kompaniji, najčešće je potrošnja energije i resursa njezin najvažniji utjecaj, a ako se pak radi o nekoj retail kompaniji, za nju su važni kvaliteta i sigurnost radnih uvjeta, odnos s dobavljačima, politika raznolikosti i slično”, opisuje Matešić.

Nakon detaljne analize utjecaja, kompanije bi trebale postaviti konkretni plan popraćen strategijama upravljanja i jasno definiranim ciljevima. Međutim, za to su potrebni znanje i razumijevanje samog koncepta održivosti.

“Preteča svega je obrazovanje stručnjaka koji rade u kompanijama i koji su odgovorni za provođenje plana održivosti, no tu se ne smije zanemariti ni uloga osoba koje su zadužene za donošenje odluka. I one moraju biti upoznate s temama održivosti kako bi uopće mogle prepoznati što je za njihovu kompaniju nužno”, savjetuje Matešić.

Dobro je pratiti uspješne primjere iz prakse

U natječaju Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj već godinama sudjeluje kompanija HEINEKEN Hrvatska, a zahvaljujući svojoj strategiji održivosti ‘Stvaramo bolji svijet do 2030.’ koju slijede te povratnim informacijama i savjetima stručnjaka, kontinuirano niže uspjehe.

Nakon nekoliko nagrada u pojedinim kategorijama, prošle godine su, kao krunu svega, osvojili i glavnu nagradu Hrvatski indeks održivosti – HRIO u kategoriji velikih poduzeća. HEINEKENOVE inicijative na području održivosti i odgovornosti tako slijede isti okvir – globalnu strategiju održivog poslovanja te njena tri glavna područja.

“U Hrvatskoj već niz godina radimo na smanjenju emisija CO2, smanjenju potrošnje i zaštiti vode, korištenju energije iz obnovljivih izvora te energetskoj učinkovitosti općenito. Vjerujemo da su ulaganja u dobrobit i razvoj zaposlenika te zajednice ključna za održiv rast poslovanja. Raznolikost, pravednost i sigurnost na radnom mjestu glavna su nam područja u fokusu kada su u pitanju zaposlenici”, opisuje nam Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih poslova tvrtke HEINEKEN Hrvatska te nastavlja:

“Također, već gotovo 170 godina dijelimo isti cilj s našim karlovačkim susjedima – da grad učinimo boljim, ljepšim i održivijim mjestom za život i rad, primjerice kroz projekt KAkvart koji u partnerstvu s Gradom Karlovcem provodimo već sedam godina. Uz to, podržavamo i brojna lokalna kulturna, umjetnička i sportska događanja. Spomenula bih i primjer naše odgovornosti kad je riječ o konzumaciji alkohola. Inzistiramo na umjerenosti te imamo nultu toleranciju prema vožnji pod utjecajem alkohola, kao i maloljetničkoj konzumaciji”.

Društveno odgovorne inicijative imaju veliki značaj

Primjerice, jako su ponosni na projekt ‘Za odgovorno odrastanje mladih’ koji već 10 godina provode u suradnji sa Psihološkim centrom TESA. Ovaj je projekt prepoznat i od strane HEINEKENA globalno kao primjer dobre prakse za njihove kompanije diljem svijeta.

Pomoću njega, kroz stručna predavanja namijenjena roditeljima srednjoškolaca, rade na sprečavanju maloljetničke konzumacije alkohola te pružanju podrške u uspostavljanju dobre komunikacije između roditelja i djece. U okviru projekta psiholozi iz Psihološkog centra TESA s roditeljima i stručnim suradnicima tako dijele svoja znanja, savjete i najbolje prakse za uspješnu komunikaciju s adolescentima.

Druga inicijativa, koju HEINEKEN Hrvatska provodi u partnerstvu s trgovcima unutar Grupacije proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore zove se ‘Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne’. Cilj je upozoriti na opasnost maloljetničke konzumacije alkohola i pozvati na dosljednu provedbu zakona koji zabranjuju prodaju alkohola mlađima od 18 godina.

Održivost mora biti kontinuirani proces

Također, posljednjih sedam godina provode i projekt ‘KAkvart’ u partnerstvu s Gradom Karlovcem s nastojanjem da grad učine boljim, ljepšim i održivijim mjestom za život i rad.

“Kroz njega građani Karlovca osmišljavaju i kandidiraju raznolike održive projekte koje potom Grad uz pomoć HEINEKENA Hrvatska sufinancira, dok građani volonterskim radom sudjeluju u njihovoj realizaciji”, opisuje Bratko Gašpić.

Dodaje da bi rad na održivom poslovanju te društvenoj odgovornosti trebao biti kontinuirani proces jer svaki ostvareni napredak na ovim područjima ne koristi samo poduzećima i zaposlenicima, već na duži rok ima pozitivan učinak i na očuvanje prirode te život u lokalnim zajednicama.

Kompanijama je lakše izgraditi dobru reputaciju

“Održivo poslovanje utječe i na dobru percepciju i reputaciju kompanije. I kod zapošljavanja, prilikom razgovora za posao, primjetno je da sve više kandidata održivo i odgovorno poslovanje ističe kao prednost pri odabiru budućeg poslodavca”, kaže Bratko Gašpić.

Međutim, dodaje, o uspjesima treba izvještavati transparentno i istinito te da su ponosni što svoja Izvješća o održivosti redovito objavljuju još od 2009. godine.

Onima koji tek počinju s radom, savjetuje pak da sa svojim vanjskim relevantnim dionicima procjene područja u kojima je njihov utjecaj značajan te da definiraju gdje se trebaju aktivirati.

Nužno je osvijestiti potrebu za promjenom

“Put planiranja, razvoja i provođenja održivog poslovanja nije nimalo lak jer promjena našeg ekološkog otiska i podrška lokalnoj zajednici podrazumijevaju značajna ulaganja s dugim razdobljima povrata”, ističe Bratko Gašpić.

Dodaje da sve zapravo počinje osvješćivanjem potrebe za promjenom, vizijom te konkretno definiranom strategijom bez koje bi bilo teško planirati, a zatim i osigurati sredstva nužna za investicije na ovim područjima.

“Također, nastojimo osvješćivati i naše zaposlenike o važnosti održivog poslovanja. Želimo da oni razmišljaju na održiv način te u svakodnevan rad ugrađuju principe održivosti i u tom smislu vidimo kontinuiran napredak”, kaže Bratko Gašpić.

Prijave na Hrvatski indeks održivosti otvorene do kraja rujna

Prijave na ovogodišnji natječaj Hrvatski indeks održivosti (HRIO) zaprimaju se do petka, 29. rujna. Kompanije mogu pristupiti online upitniku sa svojim individualiziranim poveznicama, ispuniti odgovore na pitanja, nakon čega će ih aplikacija automatski bodovati i izbaciti rang listu.

Osim zatvorenog tipa pitanja, u upitniku su postavljena i pitanja otvorenog tipa koje ocjenjuje stručna komisija. Nakon njihovih povratnih informacija, definira se konačna lista kompanija i na temelju toga se dodjeljuju HRIO nagrade.

Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije – za velika, srednja, mala te javna poduzeća. Zasebno se nagrađuju i poduzeća koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim kategorijama: upravljanje, okoliš, radna okolina, ljudska prava, dječja prava i zajednica.

Mogućnost samoevaluacije od znatne je pomoći

“Pozivam sve kompanije da se prijave jer je primarna prednost HRIO-a samoevaluacija kompanija. To im može biti od velike pomoći kako bi uvidjele u kojim područjima održivosti mogu napredovati, što im ide dobro, a što ne”, zaključuje Matešić.

Konačna rang lista se ne objavljuje, već se objavljuje samo popis sudionika po abecednom redu i imena pobjedničkih kompanija. Međutim, svi sudionici dobivaju individualnu ocjenu da mogu vidjeti gdje mogu biti bolji.

Konačni rezultati i pobjednici bit će predstavljeni na 15. Konferenciji o održivom razvoju, 7. studenog u zagrebačkom Hotelu Esplanade.

Sadržaj nastao u suradnji s kompanijom HEINEKEN Hrvatska.