Oko 76 posto ukupnog otpada od hrane proizvode kućanstva. Istovremeno, svaki peti Hrvat živi na rubu siromaštva

Veliki problem modernog doba jest ono što jedemo, odnosno što ne pojedemo. Na globalnoj razini baci se oko trećina ukupno proizvedene hrane, koja istovremeno može nahraniti 1,26 milijardi ljudi.

Istovremeno, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), otpad od hrane sudjeluje s oko osam posto u ukupnoj svjetskoj emisiji stakleničkih plinova.

Ovaj broj uključuje emisije stakleničkih plinova koje se javljaju tijekom cijelog lanca proizvodnje hrane – od uzgoja i prerade preko transporta i skladištenja do odlaganja hrane.

Jedan od glavnih razloga za to jest metan, najsnažniji staklenički plin koji nastaje kao nusprodukt truljenja hrane.

Neumoljiva statistika

Razlozi bacanja hrane su mnogi, no iza svega stoji: previše kupljene i previše pripremljene hrane, odnosno nedovoljno dobro upravljanje hranom u domaćinstvu, a pokazalo je to Dukatovo istraživanje.

U 2020. godini u Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, bačeno više od 286 milijuna kilograma hrane, odnosno 71 kilogram hrane po stanovniku, a hrvatska su kućanstva sudjelovala u stvaranju otpada od hrane s visokih 76 posto.

Istovremeno, skoro svaki peti Hrvat danas živi na rubu siromaštva. Čak 51 posto hrvatskih građana baca posve ispravnu hranu – ostatke pripremljene hrane, dok ih 46 posto baca kruh i peciva.

Četvrtina građana baca povrće, voće, mlijeko i mliječne proizvode.

Jedna riječ čini razliku

Slabo razumijevanje i razlikovanje oznaka “Upotrijebiti do” i “Najbolje upotrijebiti do” sigurno je jedan od razloga koji se krije iza bačene hrane koja stiže iz segmenta kućanstava.

To je dokazalo i Dukatovo istraživanje u kojem je samo 40 posto ispitanika znalo razliku između ovih dviju oznaka. Važno je znati kako se oznaka “Najbolje upotrijebiti do” odnosi na kvalitetu hrane, a oznaka “Upotrijebiti do” na zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane.

Ako primjerice na proizvodima stoji oznaka “Najbolje upotrijebiti do” ta se oznaka odnosi na kvalitetu namirnice koja će biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma, međutim može doći do promjene senzorskih svojstava namirnice kao što su okus, boja i tekstura.

Veliki problem za okoliš

Situacija je daleko od bajne, pa tako američka konzultantska tvrtka BCG predviđa da će se u 2030. godini baciti 2,1 milijarda tona hrane, što bi odgovaralo vrijednosti od 1,5 bilijuna dolara.

Primjerice, to je godišnji BDP od Kanade koja se smatra jednom od najjačih i najvećih ekonomija u svijetu. To bi, dakle, svrstalo bacanje hrane u sedam posto najvećih gospodarstava na svijetu.

Kada je u pitanju zagađenje okoliša, otpad od hrane je treći najveći proizvođač stakleničkih plinova.

Mi smo potrebna promjena

Od svih uzročnika klimatskih promjena možda je najlakše riješiti problem prehrambenog otpada jer na njega svatko može utjecati u svakodnevnom životu.

Kupovati planski, osigurati da potrošimo svu hranu koju kupimo te da hrana ne propada i ne bude bačena, ključni su načini za smanjenje ugljičnog otiska i pomoć u borbi protiv klimatskih promjena.

Tako će se proizvoditi ona količina hrane koja će biti pojedena, što će dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa hrane. Dukatov projekt Hrana se ne baca može vam itekako biti koristan na tom putu.

Hrana se ne baca

Na mrežnim stranicama i bazi znanja projekta možete pronaći niz savjeta i transformativnih sadržaja, od primjerice više od 40 savjeta kako smanjiti bacanje hrane u svakodnevnom životu, preko najvećeg vodiča kako produžiti trajanje namirnica do intervjua s pojedincima koji nastoje zero waste koncept provoditi u svakodnevnom životu.

U pitanju su dakle brojke koje se tiču svakog od nas, što znači i da svatko od nas može utjecati na rješavanje problema. Dukat još od 2015. godine provodi aktivnosti usmjerene smanjenju bacanja hrane, a sad su predstavili i edukativni projekt Hrana se ne baca.

Zagrebačka mljekara je najveći donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji, pa tako svake godine osiguravaju milijun mliječnih obroka onima u potrebi, a omogućuju i kupnju proizvoda s kraćim rokom trajanja po sniženim cijenama.

Prikaz na velikom platnu

U sklopu ovog novog projekta provodit će i razne aktivnosti kao što su edukativne radionice za javnost i zaposlenike, ali i interaktivni kvizovi za djecu i odrasle. Počinju i suradnju sa školama po cijeloj Hrvatskoj kako bi i najmlađima osvijestili ovaj problem.

Krajem studenog Dukat će za građane osigurati besplatne projekcije višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma Just eat it – a food waste story, koji će se tijekom studenog prikazivati u gradovima u kojima se nalaze Dukatovi proizvodni kapaciteti, u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu.

Film prikazuje Granta Baldwina i Jenny Rustemeyer koji odlučuju šest mjeseci jesti samo hranu koja ni ne dospije do polica trgovina, nakon što su osvijestili koliko se hrane baca u svijetu i u SAD-u.

U Dukatu vjeruju kako će ovaj interesantan, poučan i šokantan dokumentarac ostaviti traga i biti dodatna inspiracija građanima za promjene.

Zaokružena priča

Aktivnosti Dukata s ciljem smanjenja bacanja hrane postavljene su na sljedećim pilarima: optimizacija procesa u opskrbnom lancu i prodaja proizvoda s kraćim rokom trajanja u diskontnim trgovinama Dukata diljem zemlje.

Također doniraju proizvode s kraćim rokom trajanja kojima Dukat osigurava više od milijun mliječnih obroka godišnje diljem zemlje.

Nedavno predstavljenim višegodišnjim edukativnim projektom Hrana se ne baca, Dukat zaokružuje svoje aktivnosti u dijelu smanjenja otpada od hrane.

Sadržaj nastao u suradnji s Dukatom.