Živjeti u toploj, drvenoj kući baš kao što su njihove bake i djedovi koji su imali posavske hiže – za Ivu i Ivana Turčina to je bio san koji su oduvijek htjeli ostvariti.

Tako su dvije godine proveli tražeći idealno zemljište koje su naposlijetku našli u zagrebačkom naselju Gračani. Od njega su, kao što smo se sami imali prilike uvjeriti kad smo ih posjetili, napravili idiličan ambijent na kojemu bi im svaki ljubitelj arhitekture pozavidio.

A priča postaje još bolja kada čujete da su svoj topli dom podno Sljemena gradili tri godine, i to od drva, slame te gline ne bi li se naposlijetku njihova retro kuća savršeno stopila sa zagrebačkom prirodom.

Zbog sjajne priče su dobili besplatnu solarnu elektranu

Kad kažemo da su oni gradili svoj dom, to doslovno i mislimo. Turčin se prisjetila kako je to izgledalo u vrijeme pandemije, kad su svi bili zatvoreni u svojim domovima. Muž i ona su pilili daske, bojali ih i postavljali, slagali komodu i postavljali kuhinju.

Kroz smijeh dodaje da je to i razlog zašto još uvijek nije sve dovršeno – jer su odlučili sve sami napraviti. Njihov dom zbog toga ima posebnu toplinu koju osjeti svatko tko uđe u prostor, a tu priču su prepoznali i Raiffeisenbank Hrvatska te Zelena energetska zadruga.

Nagradni natječaj za sufinanciranje postavljanje solarne elektrane postoji već tri godine, a upravo je na prvom izdanju 2021. godine obitelj Turčin dobila besplatnu realizaciju projekta zbog svoje sjajne priče. Turčin je za natječaj “2030. je danas” saznala preko društvenih mreža.

Sve što su trebali napraviti jest bilo obrazložiti zašto bi baš oni trebali pobijediti, a nakon što su poslali fotografije njihovog rada na kući, nije bilo sumnje da će upravo oni pobijediti. Turčin ipak ističe da nisu očekivali pobjedu, ovo im je bio prvi natječaj na koji su se prijavili.

Nagradni natječaj “2030. je danas”

Raiffeisenbank Hrvatska i Zelena energetska zadruga priređivači su natječaja “2030. je danas” u sklopu kojeg nude 10 nagrada u iznosu od 2500 eura za sufinanciranje izgradnje solarnih elektrana, a prijaviti se mogu svi koji posjeduju glavni projekt solarne elektrane ne stariji od dvije godine.

Tročlani žiri će po kraju Natječaja među pristiglim prijavama odabrati najkreativnije, a temeljem kriterija: poštivanje teme natječaja, autentičnost i kreativnost u tekstualnom i vizualnom izričaju vizije Sunčanog grada – grada koji koristi solarnu energiju, kako on izgleda i kako žive ljudi u tom gradu.

Svoju prijavu možete popuniti na web stranicama Na sunčanoj strani, servisa Zelene energetske zadruge za podršku u realizaciji solarnih elektrana gdje možete naručiti i glavni projekt solarne elektrane potreban za prijavu, a natječaj je otvoren do 20. listopada 2023. godine.

Maksimalno su smanjili svoj utjecaj na okoliš

Iva, stručnjakinja za korporativnu komunikaciju i IT-jevac Ivan su oduvijek bili aktivni u prirodi. Često su planinarili i išli na razna kampiranja, a kad su razmišljali o svojem novom domu, znali su da žele biti bliski prirodi. Željeli su, između ostalog, smanjiti i svoj utjecaj na okoliš.

Sve je počelo još 2016. godine kad su prvi put radili projekt za kuću. Iako kuća prvenstveno nije bila zamišljena kao u potpunosti energetski neovisna, kako je projekt napredovao, tako je postajala sve više samodostatna.

Razmišljali su o projektu kao o dugoročnoj investiciji, pa su zato i odlučili postaviti veću solarnu elektranu. Natječaj je sufinancirao izgradnju sunčane elektrane od tri i pol kilovata, ali su ju oni nadogradili na 10 kilovata, odnosno 26 panela. Projekt ih je pak ukupno stajao oko 10.000 eura.

“Znali smo da ćemo kupiti električno vozilo pa smo ju nadogradili. Imali smo sve dostupno po pitanju infrastrukture i imamo puno sunca, pa je bila šteta to ne iskoristiti”, prisjeća se Turčin.

Otkako koriste elektranu, više nemaju račune za struju

U kuću su uselili 2021. godine, a tada su odmah postavili i solarnu elektranu. U pogon je pak puštena u travnju 2023. godine. I dok je proces postavljanja elektrane trajao sveukupno oko dva dana, najviše vremena su čekali priključenje na mrežu.

Budući da u kući nemaju drugih energenata osim struje, plaćaju samo korištenje mreže otkako su postavili solarnu elektranu. Turčin ističe da će zapravo vidjeti koliko štede tek kad krene grijanje, a njihova procjena je da će to biti oko 80 eura mjesečno.

Nedavno je donesena nova regulativa prema kojoj nije potrebno paziti na količinu proizvedene energije, ali kako to nije bio slučaj prije nekoliko godina, sve je napravljeno tako da potrošnja bude usklađena s proizvodnjom.

U samom projektu kuće je bilo od starta predviđeno postavljanje solarne elektrane, no ne znaju kad bi ju bili zapravo postavili da nisu pobijedili na natječaju – ovo je itekako ubrzalo cijeli proces.

Povrat investicije će dobiti za nekoliko godina

Povrat investicije će dobiti kroz 10 godina, odnosno šest i pol sa subvencijom od RBA. Ako se pritom uzme u obzir inflacija, onda će im se povratiti čak i ranije – za sedam godina, odnosno četiri i pol sa investicijom. Turčin smatra da se manji broj ljudi odlučuje na ovakve pothvate upravo zbog duljine povrata investicije.

“Meni je to blisko jer radim na projektu koji instalira solarne elektrane na bazne stanice, ali prije nego što smo postavili svoju, nije mi to bilo u fokusu. Malo se govori i o poticajima, a mislim i na inertnost ljudi koji se nedovoljno informiraju – kako sam ja pronašla informacije, tako ih mogu svi”, ističe.

Zelena energetska zadruga im je bila od velike pomoći prilikom postavljanja solara, a u cijelom procesu su imali i podršku društva. Svi njihovi prijatelji su oduvijek znali da su aktivni u prirodi i da im je bitno smanjiti vlastiti utjecaj na okoliš.

Kada su krenuli u ovaj projekt, svi su im se divili na hrabrosti jer su se odlučili na taj potez, pogotovo u vrijeme kada to nije bilo toliko dostupno ni razvikano u Hrvatskoj. Primjere su tražili u susjedstvu, u Austriji i Sloveniji.

Žive u domu punom obiteljske topline

Nit vodilja prilikom projektiranja i uređenja doma im je bila – toplina. Upravo zato su se i odlučili sagraditi drvenu kuću jer su željeli imati prostor u kojem će zaista željeti boraviti tijekom dana. Prvi komentar svih koji dođu im u posjet jest “mogao bih ovdje ostati zauvijek”, a isto smo, moramo priznati, i mi reagirali.

Još jedan zanimljiv detalj je i taj što u kući nemaju stepenice – željeli su da ih i stariji članovi obitelji mogu posjećivati bez straha od penjanja. Cijeli dom je raspoređen na tri razine koje su povezane drvenim kosinama.

“Prijatelji naše djece su nas znali pitati je li istina da mi doma imamo tobogan”, dodaje kroz smijeh Turčin.

Kako je sve napravljeno od drva na koji su samo stavili bio premaz, cijela kuća je živa i diše – cijelo vrijeme se čuje pucketanje. Nerijetko se dogodi i da im se nasele kukci koje onda kasnije samo presele u vrt.

Kuća se nije niti pomaknula u potresu

Rijetko tko zna da su zapravo drvene kuće najsigurnije po pitanju potresa, a to su oni vidjeli i iz prve ruke. U vrijeme velikih potresa u Zagrebu kuća je prošla bez ikakve štete, ništa se nije niti pomaknulo. Vanjski zidovi su napravljeni od drva, a oni unutarnji od slame i gline.

Uz sigurnost od potresa, kuća je savršeno izolirana pa je tako u tople dane unutra uvijek hladnije, a zimi prostor zadržava toplinu. Iako imaju kamin u dnevnom boravku, koriste ga više radi ugođaja nego grijanja.

Nakon života u stanu, ova peteročlana obitelj se lako priviknula na novi, veliki prostor. Htjeli su imati prostor u kojem će se gosti uvijek osjećati dobrodošlo, a u tome su itekako uspjeli.

Sadržaj nastao u suradnji s RBA Hrvatska.