Posljedice Covida na onkološke pacijente: Predviđa se da će biti više anksioznih poremećaja i PTSP-a
Konkretne posljedice tek dolaze, kazala je psihologinja Ivona Poljak
“Onkološki su bolesnici u vrijeme pandemije bili najviše ugroženi jer su bili dodatno izolirani. Osim straha od svoje bolesti, postojao je i strah od toga hoće li se zaraziti te na koji način će, ako se zaraze, to utjecati na njihov ishod bolesti”, kaže doc. dr. sc. Vesna Ramljak, voditeljica odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju KBC-a Sestre Milosrdnice te članica udruge Europa Donna Hrvatska.
Ona je, s još dvije stručnjakinje sudjelovala na okruglom stolu Covid-19 i mentalno zdravlje onkoloških bolesnika u organizaciji udruge Europa Donna Hrvatska kojeg je moderirala Leona Šiljeg.
Strah od nepoznatog
Kao zdravstveni djelatnik i kao bivša onkološka pacijentica, tvrdi kako je za vrijeme pandemije osobno bila jako uznemirena. “Najveći problem bila su pitanja kako će pacijenti doći do liječnika, hoće li se njihova terapija nastaviti, ima li opravdanih razloga da se njihova terapija pomakne i slično”.
Tako je kvaliteta života onkoloških bolesnika, bez obzira na primarnu bolest, bila znatno lošija nego prije početka pandemije. Većina njih nije bila u mogućnosti družiti se sa svojim obiteljima, odlaziti na redovne terapije, a i broj preventivnih pregleda se smanjio. Sve to, ponajviše izolacija i neizvjesnost, utjecale su i na njihovo mentalno zdravlje.
“Stalno smo bili u kontaktu s pacijentima, mogli su nam se obratiti na bilo koji način, a održavali smo i online sastanke. Nastojali smo pomoći i mislim da smo se za sada dobro izvukli”, govori docentica Ramljak.
Očuvanje mentalnog zdravlja
O važnosti psihološke podrške, očuvanja mentalnog zdravlja, ali i o prevenciji Covid-a te drugih respiratornih virusnih i bakterijskih oboljenja kod onkoloških bolesnika uz docenticu Ramljak, svoja mišljenja i iskustva, na okruglom su stolu podijelile i doc. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić, pročelnica Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb te Ivona Poljak, magistra psihologije iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
“Kod onkoloških bolesnika postoje brojne tjeskobe, strahovi, neizvjesnost i niska tolerancija neizvjesnosti. Budući da je aktivacija i socijalna podrška nešto što je izuzetno važno kod postizanja mentalnog zdravlja onkoloških bolesnika, u doba Covida-19 ona im je bila onemogućena i to je itekako negativno utjecalo na njih”, objašnjava psihologinja Poljak.
Narušeno psihološko stanje
Uz to, navodi kako su se u praksi susretali s primjerima u kojima oboljeli nisu po šest mjeseci vidjeli svoju obitelji, svoju djecu ili unuke koji su vrlo važan dio socijalne podrške. Upravo zbog tog nedostatka socijalne interakcije s najmilijima i bližnjima, psihološko stanje onkoloških bolesnika, bilo je još više narušeno.
No, prave posljedice koje je je Covid-19 ostavio na onkološke pacijente, tek će se pokazati vremenom. “Pretpostavlja se da će biti veći postotak anksioznih poremećaja, više poremećaja iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja i opsesivno kompulzivnog poremećaja. To je nešto što nas vjerojatno očekuje, no nije da se tome nadamo”, pojasnila je psihologinja Poljak.
Covid-19 prouzrokovao je brojne promjene
Na to se nadovezala i profesorica Dedić Plavetić te je kazala da je pandemija Covid-19 snažno je utjecala na cijelu onkološku zajednicu u svijetu. To uključuje bolesnike i članove njihovih obitelji, ali i sve zdravstvene djelatnike koji se o njima skrbe.
“Pacijenti s rakom predstavljaju najugroženiju skupinu zbog različitih vrsta sustavne onkološke terapije i radioterapije. Mjere ograničenja kretanja, uvedene u velikoj većini zemalja na samom početku pandemije, otežale su pružanje onkološke skrbi. Sve navedeno je pacijente s rakom još više izoliralo i fizički i društveno s mogućim ozbiljnim posljedicama na njihovu psihološku dobrobit”, istaknula je.
S druge strane, dodaje prof. Dedić Pavletić, onkološki stručnjaci su se suočili s vrlo teškim izazovima jer su promptno morali donijeti odluku o tome hoće li nastaviti sa sustavnom onkološkom terapijom ili će ju modificirati ili čak prekinuti, u strahu da učinci terapije ne pogoršaju ishod infekcije virusom SARS-CoV-2.
Potreba za edukacijom pacijenata
“S olakšanjem su dočekana cjepiva protiv COVID-19 te je bilo potrebno pacijente motivirati na cijepljenje cjepivima baziranima na novoj tehnologiji što je otvorilo potrebu za dodatnim vremenom da se te teme pravilno komuniciraju s bolesnicima i članovima njihovih obitelji. U ovom trenutku smo u povoljnim epidemiološkim prilikama, ali nam naši pacijenti postavljaju pitanja vezana za budućnost pandemije. Stoga je pred onkolozima nezahvalan zadatak edukacije pacijenata u uvjetima kada ni sami ne znamo što nas očekuje na jesen”, rekla je prof. dr. sc. Dedić Plavetić.
Cijepljenje protiv Covida-19, kao i protiv gripe i pneumokoka preporuča se svim rizičnim skupinama, a posebno onkološkim bolesnicima. No, ono što je važno zaključiti jest da je, uz brigu o fizičkom zdravlju, svim oboljelima potrebno omogućiti i besplatnu psihološku pomoć.
Online susreti
U vrijeme pandemije, ali i sada, svi bolesnici imali su široku lepezu dostupne psihološke pomoći – kroz razne udruge, bolničke centre, udruge pacijenata i slično. Stručnjakinje tvrde i kako je tijekom Covida-19 bilo puno poziva s obzirom na to da su strah i neizvjesnost i otuđenost bili izraženiji te je tako i potreba za podrškom bila veća.
“Psihološka pomoć udruge Europa Donna bila je cijelo vrijeme organizirana, a naša psihologinja uvijek je bila na raspolaganju. Organizirali smo i razne online konzultacije i susrete na kojima su pacijentice mogle razmijeniti mišljenja te se educirati”, prepričava doc. dr. sc. Ramljak.
Suočavanje s tjeskobom
Psihološka pomoć prvenstveno je obuhvaćala rad na suočavanju s bolesti, s tjeskobom, strahom, zabrinutošću, anksioznošću i depresivnim raspoloženjem koje se u 50 posto slučajeva vezivalo uz samu primarnu bolest onkoloških bolesnika.
“Ljudi su stvarali svoje sigurne zone iz kojih nisu izlazili, što je ujedno nepovoljno utjecalo na raspoloženje i mentalno zdravlje, a bolesnici su se suočavali s bezvoljnošću i teškoćama da se uopće aktiviraju jer sve ono što su htjeli, na neki je način bilo onemogućeno”, pojašnjava psihologinja Poljak.
Jasna poruka pacijentima
Okrugli stol održan je s ciljem senzibiliziranja zajednice o problemu mentalnog zdravlja i pronalasku rješenja. “Zaista mi je drago što na ovaj način možemo poslati jaku poruku našim pacijentima da nisu zaboravljeni te da mislimo o njima. Počeli smo shvaćati važnost psihološke pomoći o kojoj prije pandemije možda i nismo dovoljno govorili, no, sada je to neophodno”, zaključila je docentica Ramljak.
S time se složila i profesorica Dedić Plavetić. “Poruka svim onkološkim bolesnicima je da smo u svemu ovome zajedno te je važno reći kako mislimo da više neće biti velikih zatvaranja i odgađanja te uskrate preventivnih programa, zbog čega strah može biti manji”.
“Jesu sada mjere blaže i važno je biti u socijalnim aktivnostima, ali i dalje je potrebno brinuti o sebi i svojim potrebama, ne samo tjelesnim, već psihološkim. Pitajte se redovito kako sam, što mi treba i zapravo znajte da je taj dio, pitati sebe, prvi signal za akciju prema zdravlju”, savjet je psihologinje Poljak.
Sadržaj nastao u suradnji s udrugom Europa Donna Hrvatska.