Prevencija je pola zdravlja: ovih 12 pregleda svaka bi žena trebala napraviti barem jednom godišnje

Svaka četvrta žena u Hrvatskoj, kojoj je dijagnosticiran rak, boluje od raka dojke – njih gotovo tri tisuće. U pitanju je vodeći karcinom po broju slučajeva i smrtnosti među ženama, a pravovremeno otkrivanje i početak terapije može spasiti čak 90 posto oboljelih. Nedovoljna svijest o riziku i ključnim koracima prevencije stoje na putu pravovremenom otkrivanju bolesti, a dovoljna je samo jedna minuta da si spasimo život. Minuta za mene poziv je svim čitateljicama Super1 da osvijeste važnost redovitog samopregleda grudi i okolnog područja. Posjeti našu platformu, pročitaj inspirativne priče žena koje su preboljele rak dojke, doznaj gdje i kako potražiti potporu, educiraj se o simptomima i liječenju, riješi kviz znanja i potpiši povelju da ćeš se brinuti o svom zdravlju i redovito uzeti Minutu za mene.

Kada ste zadnji put izdvojile malo vremena i otišle kod liječnika na preventivni pregled? Kada ste same sebi rekle ‘iako se osjećam dobro, idem provjeriti što se događa u mome tijelu’? Kada ste zadnji put tim slučajnim odlaskom kod liječnika otkrile da imate neki zdravstveni problem koji se čak ni ne manifestira u vašoj svakodnevici? O odgovoru na prva dva pitanja možda ćete morati malo više razmisliti, no odgovor na posljednje pitanje vjerojatno će vam uvijek ostati u sjećanju, posebice ako je on potvrdan.

Često znamo čuti da je prevencija pola zdravlja, a redoviti pregledi odličan su alat za kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja, ali i pravovremeno dijagnosticiranje potencijalnih problema ili bolesti. Svaka bolest lakše se liječi kada se otkrije na vrijeme, dok ne postane naprednija i teža za kontroliranje. Zato smo u nastavku izdvojili 12 liječničkih pregleda koje bi svaka žena trebala napraviti barem jednom godišnje, ako ne i češće.

1. Provjerite razinu šećera i masti u krvi

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2022. bilo više od 380 tisuća osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju i da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500 tisuća. Prevencija je stoga ključna jer se dijabetes smatra četvrtim vodećim uzrokom smrti. Osim šećera, pogubna po zdravlje može biti i povišena masnoća u krvi, odnosno kolesterol koji uvelike utječe na rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Za žene je to isključivo važno nakon menopauze jer se tada zbog promjena u tijelu vrlo često događa porast ukupnog kolesterola, posebice ‘lošeg’ LDL kolesterola.

2. Redovito pratite krvni tlak

Visok krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od ključnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, vodeći uzrok smrti kod žena, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti. Rizik od hipertenzije kod žena raste nakon menopauze zbog hormonalnih promjena i hormonskih terapija koje nadalje mogu utjecati i na dobivanje na tjelesnoj težini. Sve to zajedno može imati negativan učinak na krvni tlak, zato se preporučuje njegova redovita provjera. S njome bi trebalo započeti već u dvadesetima. Ako vam je krvni tlak 120/80 ili oko tog iznosa, što je idealno, trebali biste ga mjeriti barem jednom godišnje do 40. godine života, a kasnije i češće. Redovitije praćenje krvnog tlaka nužno je u slučajevima ako vam je već dijagnosticiran nizak ili visok krvni tlak te ako se često susrećete s posljedicama istoga.

3. Pregledajte svoje dojke

Svaka četvrta žena kojoj je dijagnosticiran rak, ima rak dojke. To ga čini najčešće dijagnosticiranim rakom kod žena. Ujedno je i vodeći uzrok smrti od raka među ženama diljem svijeta. Međutim, u prevenciji oboljenja najvažniji su redoviti pregledi jer pravovremeni početak terapije uspješno liječi rak dojke u više od 90 posto slučajeva. Ključan prvi korak zato je redoviti samopregled dojki, a za njega vam je potrebno svega 60 sekundi. Kako ga pravilno napraviti možete saznati i na našoj platformi Minuta za mene. Ako primijetite bilo kakvu promjenu ili kvržicu na dojkama, obavezno se obratite liječniku, a po potrebi će vas on naručiti na daljnje pretrage, najčešće ultrazvuk ili mamografiju dojki.

4. Posjetite ginekologa

Neki od ginekoloških problema tijekom života zahvati gotovo svaku ženu, stoga je ginekologa potrebno posjetiti minimalno jednom godišnje ako već nemate dijagnosticirane zdravstvene probleme na tom području. Pritom se savjetuje obaviti kompletan ginekološki pregled – ultrazvuk, uzimanje papa testa i klinički pregled, kao i savjetovanje s liječnikom. Time se na vrijeme mogu otkriti pojedine infekcije, spolno prenosive bolesti ili ozbiljnija stanja poput endometrioze, policističnih jajnika ili pak raka. Ako je ginekolog postavio sumnju na neko zabrinjavajuće stanje, najčešće će vas uputiti na daljnje ginekološke pretrage. Osim posjete ginekologu, za intimno zdravlje žena prioritet mora biti i kvalitetna intimna njega. Svojim proizvodima to svim ženama nudi i brend Libresse koji se na tržištu ističe kao onaj koji oduvijek brine o ženskom zdravlju te služi kao oslonac svakoj od njih.

5. Pobrinite se za mokraćni sustav

Urinarne infekcije jedne su od najčešćih bakterijskih infekcija od kojih barem jednom u životu oboli više od polovice žena. Mogu zahvatiti bilo koji dio mokraćnog sustava – bubrege, mokraćovode, mokraćni mjehur i mokraćnu cijev, odnosno uretru. Sama građa ženskog mokraćnog sustava glavni je razlog zašto su žene podložnije infekcijama u odnosu na muškarce. Naime, ženska mokraćna cijev kraća je od muške što olakšava bakterijama da uđu u mjehur, a ujedno je i ženski uretralni otvor bliže i vagini i anusu koji su nerijetko izvor opasnih bakterija kao što je, primjerice, Escherichia coli – jedna od najčešćih uzročnika urinarnih infekcija.

6. Imajte na umu i kosti

Hormonske promjene koje se kod žena događaju u menopauzi izravno mogu utjecati i na gustoću kostiju zbog čega su žene izloženije većem riziku od razvoja osteoporoze nego muškarci. Za zdrave kosti neophodan je hormon estrogen, a nakon menopauze njegova razina opada, što nadalje može dovesti do brzog smanjenja gustoće kostiju. Shodno tome, žene bi trebale obaviti i denzitometriju – radiološku pretragu kojom se procjenjuje mineralni sadržaj u kostima, a time i čvrstoća kostiju što je od značajne pomoći pri smanjenju rizika ili ranom dijagnosticiranju osteoporoze.

7. Odradite ultrazvuk abdomena

Ultrazvučne pretrage imaju široku primjenu, neinvazivne su i lako dostupne, a jedna od njih koju bi trebalo odraditi s vremena na vrijeme je i ultrazvuk abdomena – trbušne šupljine. Njime se pregledavaju jetra, žučni mjehur, slezena, gušterača, bubrezi i nadbubrežne žlijezde, ali i krvne žile – abdominalna aorta i njezini ogranci. Najčešći uzroci koji upućuju na potrebu za pregledom abdomena su različite boli u trbuhu, neuobičajeno oticanje trbuha ili abnormalni krvni nalazi koji mogu upućivati na bolesti jetre ili bubrega. Ultrazvučna pretraga tako je često prva koja se koristi u postavljanju dijagnoza, a u slučaju potrebe moguće su i dodatne pretrage po nalogu liječnika.

8. Ne zaboravite stomatološki pregled

Minimalno jednom godišnje preporučuje se i posjet liječniku dentalne medicine kako bi se utvrdilo zdravlje zuba. Njih često zanemarujemo sve dok problemi ne postanu nepodnošljivi. Utvrđeno je da bakterije i upale u ustima igraju ulogu u nekoliko bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i upalu pluća, pa ih redoviti stomatološki pregledi koji uključuju čišćenje i pregled zuba, uz rendgenske snimke po potrebi, mogu prevenirati. Kod žena je to vrlo važno posebice tijekom trudnoće jer promjene hormona mogu povećati rizik od parodontne bolesti i bakterijskih infekcija desni, što nadalje može rezultirati i neželjenim ispadanjem ili vidljivim oštećenjima zuba.

9. Kontrolirajte zdravlje očiju

Zdravlje očiju također se nalazi na listi prioriteta pa bi redovit trebao biti i odlazak oftalmologu, posebice ako već imate ustanovljenu dioptriju ili pak povećan rizik od očnih bolesti kao što su glaukom, očna mrena ili dijabetička retinopatija. Kompletan oftalmološki pregled tako je više od pukog mjerenja dioptrije za naočale ili kontaktne leće budući da se pritom provjerava i očni tlak, zdravlje očne pozadine, koordinacija očnih mišića i slični parametri. I u tim slučajevima glavna je prednost ranog prepoznavanja zdravstvenog problema, što nadalje može utjecati na kvalitetno liječenje, ali i održavanje zdravlja očiju i dobrog vida.

10. Promjene na koži prijavite dermatologu

Koža je jedan od najvažnijih organa našeg tijela, stoga ju je neminovno uključiti u redovite kontrole. Promjene na koži mogu upućivati na razne zdravstvene poteškoće, od atopijskog dermatitisa, psorijaze, alergije i melanoma pa sve do poremećaja rada žlijezda znojnica i lojnica. Također mogu nagovijestiti i brojne poremećaje rada drugih organa u organizmu – primjerice, žutica se pojavljuje kao znak bolesti jetre, blijeda koža može značiti anemičnost, dok se poremećaji cirkulacije mogu očitovati kroz čireve na nogama, bolne i upaljene dijelove kože ili pak često oticanje. Posjet dermatologu zato je nužan u slučajevima pojave promjena na koži te se ne smije ignorirati.

11. Napravite krvne pretrage

Kompletna krvna slika je osnovna laboratorijska analiza krvi koja je idealan početni pokazatelj općeg zdravstvenog stanja i otkrivanja različitih poremećaja poput anemije, infekcija, virusnih oboljenja, a njome se dobiva i uvid u broj i kvalitetu eritrocita, trombocita i leukocita te hemoglobina i hematokrita koji su izuzetno važni za održavanje cjelokupnog zdravlja. Budući da na krvnu sliku mogu utjecati razni parametri, važno je pratiti referentne vrijednosti. Svako odskakanje od njih može upućivati na neku od promjena u tijelu. Rezultati krvnih pretraga dobri su i za praćenje hormona i zdravlja štitnjače, a čija oboljenja često zahvaćaju žene pa je uz krvnu pretragu hormona dobro otići i na ultrazvuk štitnjače po potrebi.

12. Ne sramite se obratiti psihologu

Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko, a posljednje europsko izvješće ‘Ukratko o zdravlju za 2022. godinu pokazalo je da gotovo polovina mladih Europljana prijavljuje nezadovoljene potrebe za psihološkom pomoći, a udio mladih koji prijavljuju simptome depresije u nekoliko se zemalja EU-a za vrijeme pandemije više nego udvostručio. Budući da u našim sredinama i dalje postoji svojevrsna stigmatizacija po pitanju liječenja mentalnih stanja i oboljenja, još je više potrebno istaknuti da pri traženju psihološke pomoći ne smije postojati strah ili nelagoda. Ako osjetite potrebu, obavezno potražite stručnu pomoć jer mentalno zdravlje utječe i na sve ostale parametre zdravstvenog stanja organizma.

Sadržaj nastao u suradnji s brendom Libresse.