Pričaju bajke, crtaju i razvijaju video igre. Posao su pokrenuli uz poticaje. Ovo su tri priče iz Hrvatske

Slijediti svoju strast i odreći se sigurnog radnog mjesta unatoč tome što svi govore kako nećete uspjeti, ili barem ne u Hrvatskoj, nije ni malo obećavajuće, pa ipak sve više ljudi se odlučuje za tu opciju. Naravno, u korist ovoj odluci idu državne mjere za poticanje samozapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), a s kojima se počelo još 2013. godine. Od tada su iznosi poticaja znatno narasli, a kroz vrijeme su se kriteriji mijenjali pa se tako danas u sklopu ovih mjera može dobiti čak 130 tisuća kuna.

Mnogi ljudi koji razmišljaju o pokretanju svog biznisa još uvijek ostaju na tom prvom koraku – svjesni kako se bez početnog kapitala vrlo teško upustiti u takav pothvat. No, većina još nije upoznata da upravo tu uskače HZZ koji kroz mjere samozapošljavanja nudi i stručnu pomoć.

Državne potpore za samozapošljavanje dodjeljuju se nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla, a prijavljene su u evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Potpore služe za pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada, a mogu se koristiti i za udruživanje u nove poslovne subjekte i preuzimanje postojećih subjekata. Mjere traju 24 mjeseca, a visina subvencije seže i do spomenutih 130 tisuća kuna.

Tu se prirodno nameću pitanja poput ‘Koliko cijeli proces traje?’, ‘Ne znam ništa o tome, kako ću to sve sam/a napraviti?’ ili ‘Što sve mogu financirati sredstvima iz poticaja?’. Kako bismo odgovorili na sva pitanja, svoja iskustva s nama su podijelili Ana, Sandra i Nenad. Oni su dokaz da je dobra ideja sjajan temelj, a godine nisu važne kada je riječ o pokretanju svog posla. Čak i usred pandemije koja je uzdrmala tržište rada.

Otvorila obrt u listopadu 2020.

Iako je poduzetništvo u Hrvatskoj daleko od bajke, Sandra Vukoja (34) iz Slavonskog Broda zahvaljujući ovim poticajima doslovno živi od pripovijedanja bajki. Sandra je završila Učiteljski fakultet i po zanimanju je magistra primarnog obrazovanja. Po završetku fakulteta radila je u školi kao učiteljica razredne nastave, a od 2014. do 2020. godine bila je predsjednica Udruge za promicanje kulture govorenja i kreativnog stvaralaštva “Vilinput”, bavila se organizacijom kulturno-umjetničkih događanja. Bila je freelancer te je putovala i gostovala diljem Hrvatske sa svojim pripovjednim izvedbama.

“Obrt sam otvorila u listopadu prošle godine. Papirologije je bilo dosta, ali zahvaljujući sustavu e-građanin otvorila sam ga vrlo jednostavno kroz sustav e-obrta. Puno toga mogla sam napraviti on-line. To mi je uvelike pomoglo.Dobila sam 74 tisuće kuna poticaja za samozapošljavanje. Trebalo je dobro osmisliti poslovni plan, no proces prijave nije bio kompliciran i osjećala sam da su mi zaposlenici našeg lokalnog HZZ-a željeli pomoći da ostvarim svoj cilj jer im se ideja svidjela”, priča nam.

Što je sve pokrila novcem iz poticaja?

“Od poticaja pokrivam doprinose za 11 mjeseci te sam kupila uredsku opremu, kameru, stalak, reflektor laptop, printer, zvučnik i mikrofon da mogu nastupati na otvorenom. S druge strane, s obzirom na trenutačnu situaciju oprema za snimanje mi je uvelike pomogla da uskladim poslovanje s ovom digitalnom erom koja je sada zbog pandemije posebno došla do izražaja“, kaže bajkopričalica.

Misija obrta Artemisia, dodaje, je pripovijedati, stvarati i istraživati bajke, priče i legende, očuvati tradiciju kazivanja, osvještavati i educirati o važnosti kulture govorenja i primjerenog pripovijedanja te približiti ljudima nematerijalno blago hrvatskog i svjetskog folklora.

Pripovijeda, piše personalizirane bajke i piše scenarije

“U skladu s misijom obrt ima nekoliko usluga u ponudi. To su prije svega programi pripovijedanja (za djecu 5+/obitelj i za odrasle) te edukacija, odnosno stručna predavanja o umijeću pripovijedanja, početni i napredni tečajevi pripovijedanja, seminari o važnosti bajki i priča u odgoju, radionice na kojima polaznici usavršavaju svoje pripovjedačke vještine i slično. Obrt nudi i usluge pisanja tekstova, personaliziranih bajki/priča te pisanje scenarija za digitalne aplikacije i video igre”, pojašnjava dodajući kako su joj najčešći klijenti škole, vrtići, muzeji, knjižnice, učitelji, odgojitelji, roditelji, ali i pojedinci koji se žele usavršavati u govorenju ili pripovijedanju.

Pandemija je, ističe, utjecala na svakoga i nikome nije lako u ovim izazovnim vremenima. “Moja je glavna djelatnost izvođačka umjetnost. Neposredan i nesputan kontakt između mene pripovjedačice i publike je vrlo važan faktor kako bih kreirala svoju pripovjednu izvedbu. Nažalost, toga više nema na način koji je bio prije pandemije. Morala sam promijeniti pristup prema radu”, kaže govoreći kako nastupa uživo ima znatno manje, a uz epidemiološke mjere izvedbe uživo nisu onakve kakve su bile prije.

“Morala sam se prilagoditi. Puno više kreiram on-line sadržaje, snimam video-pripovjedne izvedbe, u pripremi sam on-line edukacija i u tom smislu moj se rad promijenio. Ne samo da sam morala promijeniti pristup prema radu, morala sam promijeniti pristup prema životu i doživljaju svih tih izazova. Ovu novonastalu situaciju shvaćam kao izazov, kao priliku za rast i trudim se biti otvorena za promjene, za prihvaćanje, za učenje novih vještina kao što su na primjer digitalne vještine”, kaže.

Pandemija joj je otvorila nove vidike

Do klijenata dolazi slanjem ponuda, pisanjem pisama namjere, usmenom preporukom. “Vrlo često me se sjete i moji klijenti od prije koji su zadovoljni mojim uslugama, pa se i sami jave za suradnju i ponudom poslova”, govori dodajući kako joj, unatoč krizi izazvanoj epidemijom planova i ideja ne nedostaje.

“Svaki dan budim se s novim idejama. Imam sreću što sam okružena poticajnim, optimističnim prijateljima i suradnicima. Obitelj mi je velika podrška, a to puno znači. Poticajna okolina važna je za kreativnost i maštu. Pandemija mi je otvorila nove vidike. U pandemiji sam dobila nove prilike i mogućnosti. Zahvalna sam na mjerama za samozapošljavanje, dali su mi “vjetra u leđa” na putu ostvarenja ciljeva. Zahvalna sam i svim djelatnicima HZZ-a u Slavonskom Brodu na susretljivosti, savjetima i pomoći”, kaže.

Modna ilustracija Anina je strast, i posao

Naša druga sugovornica svoju prvu ljubav pretvorila je u posao. Ana Grgurić (26) po završetku studija tekstilnog i modnog dizajna odlučila se iz Zagreba vratiti kući u Gospić i živjeti od crtanja. “Odmah nakon fakulteta sam razmatrala otvaranje obrta jer sam oduvijek nekako u planu imala vlastiti posao, s obzirom na vrstu djelatnosti kojoj oduvijek naginjem, a to je umjetničko stvaralaštvo”, govori nam Ana dodajući kako prije samozapošljavanja nije nigdje radila.

Kao studentica je surađivala s našim estradnjacima za koje je uglavnom radila modne ilustracije, a volontirala je i na Bipa Fashion.hr revijama što joj je donijelo mnogo poznanstava i korisno iskustvo.

“Obrt An Chic ime je dobio u zadnji tren, no to su slatke brige. Što se tiče otvaranja obrta skupljanje papirologije, otvaranje računa u banci i ostali potezi koji se nadovezuju jedan na drugi, potrajali su oko dva tjedna. U početku djeluje komplicirano, no kada jednom kreneš, sve se redom nadovezuje”, kaže Ana i dodaje da s procedurom otvaranja obrta upoznala na radionicama u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a koja je obavezan prvi korak prije same procedure s papirologijom.

Usred pandemije uzela poticaje od 80 tisuća kuna

I ona se za pokretanje privatnog posla odlučila prošle godine. Obrt je otvorila 1. kolovoza 2020. Iz poticaja je dobila iznos od 80.000 kuna. “Ubrzo mi je sjeo odobreni iznos od kojega sam glavni materijal, onaj primarni za rad, morala kupiti u roku prvih pola godine. Nakon toga sam morala i na Zavod za zapošljavanje dostaviti potvrde o kupljenim proizvodima, kroz R1 račune te izvode iz banke. Glavni materijal za rad, u mom slučaju oprema za prešanje majica i šalica, trebao je iznositi pola od cjelokupnog traženog iznosa poticaja”, govori i napominje kako je ostatak novca morala potrošiti kroz idućih pola godine.

“Doprinosi i knjigovodstvo mi je plaćeno za prvih 11 mjeseci, a nakon konačnih godinu dana sve potvrde o uloženom novcu ponovno trebam dostaviti na Zavod. Iako sam sav poticaj morala potrošiti u prvih godinu dana, ugovor sa Zavodom traje dvije godine, što je novo pravilo koje su uveli baš u godini u kojoj sam odlučila pokrenuti obrt. Sada postoje i neka dodatna nova pravila za nove obrtnike koji će u 2021. pokrenuti svoj posao”, no o tome se, kaže, možete informirati u područnom uredu. Njoj ugovor s HZZ-om traje dvije godine, a nakon godinu dana morat će sama osigurati sredstva za doprinose.

Posla ima, zadovoljna je

No, Ana je optimistična. Epidemija joj nije pomrsila poslovne planove. Svaki dan joj pristižu narudžbe. “S obzirom na to da sam ciljala na online prodaju i promidžbu putem društvenih mreža te fizički moja trgovina nije prisutna, ne mogu se žaliti. Jednom kad sam krenula s prešanjem, kao i suradnjama, nije prošao dan da nemam neke narudžbe, makar to bila samo jedna mala skica. Imala sam dana kada bih skoro cijeli dan radila. Naravno, to nije dovoljno, no s obzirom na to u kojem smjeru se krećem, zadovoljna sam”, kaže otkrivajući da trenutno radi na dvije suradnje.

“Prva je s AKL Bajk, oni su mi se javili s idejama za biciklističke majice s unikatnim skicama, a koje su kasnije obuhvaćale i općenito avanturiste, planinare, trkače itd. Planiramo još štošta novoga pripremiti. Osim toga, surađujem i s Nenom Šahbazović za čije citate su ljudi pokazali velik interes, stoga ih prešamo na šalice i majice. Uz te dvije stalne suradnje, uvijek se nađe nešto dodatno od narudžbi. Poput promotivnih artikala za firme ili privatne narudžbe. No, svakako smatram da će šanse biti veće kada budem mogla realizirati i još neke ideje, poput crtanja uživo, nakon što popuste epidemiološke mjere”, govori Ana koju je u svijet modne ilustracije lansirala suradnja sa stilistom Markom Grubnićem.

Ostvario joj se san

“Marko mi se javio tijekom studiranja još 2016. godine kada je na Instagramu vidio moju ilustraciju Severine. Zainteresirao se te mi me upitao mogu li i njemu nešto takvo napraviti. Neočekivano, suradnja se samo nadograđivala i nastavila nizati, pa smo u dvije godine napravili više od 20 ilustracija koje su sadržavale i moje i Markove ideje i vizije. Smatram kako sam u suradnji s njim dodatno uspjela stvoriti neki svoj stil crtanja modne ilustracije, i on i ja volimo izražen kolorit. Zahvaljujući njemu, krenule su mi i drugi upiti te su me uskoro zamijetile i ostale utjecajne osobe s estrade”, prisjeća se.

Prilikom otvaranja obrta ostvario joj se i san, Ana ima vlastitu web stranicu. “Za sada to nije web shop, ali stranica sadržava sve ono što moj obrt nudi. I društvene mreže mi mnogo pomažu u promidžbi, pa svoje radove objavljujem i na Facebook i Instagram profilu”, otkriva mlada umjetnica.

I ona ima pregršt planova i ideja. “Uvijek se rađaju neke nove ideje, no ne može sve odjednom. Kada sam pokušala biti na sve strane, zapravo sam bila nigdje. Stoga sada polako realiziram neke ideje bez pritiska, korak po korak. U planu su mi svakako još neke suradnje slične ovima kojima se trenutno bavim, dakle one dugoročnije i stalne. O snovima sam naviknula ipak manje pričati, a više raditi, pa se nadam da ćete imati priliku vidjeti kod mene i više produktivnog rada”, kaže.

Već 25 godina igra igrice, sada živi od toga

Da se od igranja igrica može napraviti uspješan posao najbolji je primjer Nenad Fijala (31) iz Novske koji je osnovao tvrtku Flamboyant Entertainment.

“Mogu reći da živim svoj san jer igrice su nešto u čemu uživam, a sada od toga mogu i živjeti. Već skoro 25 godina igram i pratim svijet video igara. Ideja za otvoriti tvrtku je nastala kada sam čuo da će u Novskoj biti edukacije za game development, koju sam i završio te odmah nakon dobivene diplome odlučio sam otvoriti tvrtku. Završio sam menadžment u hotelijerstvu, tako da se može reći da mi je strast pretvorena u posao”, govori Nenad koji se nakon eudkacije u Novskoj odlučio za mjeru za samozapošljavanje.

Ove godine 11. travnja bila je druga godišnjica poslovanja. Tvrtka se bavi izradom video igara te raznih softvera i aplikacija raznih primjena za sve veće platforme (PC, IOS, Android, VR…). “Bez poticaja za samozapošljavanje bi mi bilo nemoguće otvoriti ovakvu tvrtku. Bio bih prisiljen raditi nešto drugo, a programiranjem se baviti u slobodno vrijeme. Prvo radiš doma na svom kompjuteru, a već u startu ti treba kompjuter i četiri puta snažniji od prosječnog i tek ako projekt uspije i prodaš ga, dobiješ novac. Ako to radiš uz neki drugi posao sve skupa traje puno duže i veće su šanse da odustaneš“, dodaje Nenad.

Dvije godine uspješno posluje

Još tamo 2019. potpisao je ugovore s gradom, županijom i HZZ-om. “Do sada smo opravdali i izvršili sve obveze prema županiji i HZZ-u te još slijedi grad Novska ove godine u šestom mjesecu kada predajemo završno izvješće. Od obveza smo imali dostaviti papirologiju da smo novac utrošili kako smo naveli u zahtjevu te periodična izvješća o napretku”, otkriva.

Na projektima Nenad surađuje s kolegama, koji su također otvorili svoje obrte, a cijeloj priči najviše je kumovao poduzetnički inkubator u Kutini, u sklopu kojeg je i završio edukaciju i specijalizirao se za virtualnu realnost. U inkubatoru ima ured u kojem s kolegama razvija projekte od kojih je jedan za potrebe Hrvatskog olimpijskog odbora.

“Inkubator nam omogućuje pristup većim i skupljim “igračkama” koje nam itekako pomažu u razvoju naših rješenja. Tu se rodila još jedna suradnja, ona s HOO-om. Prepoznali su jedan od naših proizvoda kao nešto inovativno jer je vezano za sport i tehnologiju virtualne stvarnosti te nas podržavaju i pomažu nam proširiti poznanstva kroz razne evente na kojima zajedno izlažemo.

Pandemija, dodaje, nije imala puno utjecaja na njegovu tvrtku. “Nekako je to sve ostalo kako je i bilo prije pandemije u ovom našem svijetu podataka i interneta. Naime, većina našeg posla ne zahtijeva niti rad u nekom pogonu ili posebnim uvjetima. Trebamo računalo i internet i virtualni ured je spreman”, kaže za kraj.

Producirano u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Na mjere.hr pomoću kalkulatora mjera poslodavci i privatni korisnici lako mogu saznati koje mjere aktivnog zapošljavanja mogu koristiti, kao i napraviti prijavu digitalnim putem. Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.